Općenito

KRISTALI U HRVATSKOJ

KOVAL

Ugasli vulkani:

U Lepoglavskom kraju, istom onom u kojem postoji znanstveno priznati i jako dobro vidljivi dimnjak ugaslog vulkana s brda Kameni vrh, iz geološkog spomenika prirode.

- A oko njega i jedino hrvatsko nalazište ahata. Što znači samo jedno, ahat ne laže. Tamo gdje je on, tu je nekada bilo lave.

Jer se ahat upravo u vulkanu stvara.

Hrvatska nije toliko bogata mineralima, kristalima, poludragim kamenjem. Pravi se lov odvija u Bosni, Srbiji, na Kosovu. Tu se proteže bogata žila, a s njom u paketu dolaze i vrijedno kamenje.

Kod nas ima najviše ahata i kalcedona.

Osim u Lepoglavi, ahata ima i u Muću, oko Sinja, Ramljana, Zelova, te na Visu, oko Komiže gdje također postoje nalazište.

I oko otoka Visa, ne zaboravimo, postoje dokazi o postojanju vulkana. Nismo možda prebogati kao naši susjedi, ali isto tako se pronađe podosta toga - ametist, kvarc, dimni kvarc, jaspis, rozi kvarc, obični opal, mliječni kvarc... Serpentin. I nešto zanimljivo, mineralizirana dinosaurova kost.

Jama Komorovica:

Splitski spelolozi pronašli su krajem travnja zadivljujuću jamu Komorovica 10-ak km u zaleđu Marine kod Trogira s izuzetno rijetkim kristalima i dvjema endemičnim životinjskim vrstama. Na području dinarskog krša dosad je istraženo oko 10 tisuća speleoloških objekata, a u ovoj kod sela Dograde pronađeni su heliktiti, formacije koje nastaju u vapnenačkim špiljama, a razlikuju se od stalaktita, osim po obliku, i jer se rastu u svim smjerovima neovisno o sili teže.

Speologe na 30-ak metra dubine iznenadili su grozdovi heliktita. Najvjerojatnije su izrasli u Komorovici zbog utjecaja toplijeg zraka.

Cijela jama obiluje sigastim saljevima i koraljima, stagmitima i stalaktitima, a najveća posebnost su kristalni heliktiti koji su izuzetno rijetki, posebice ovi veličine 20-ak cm. Razlikuju se i po obliku i rastu od nama poznatih. Heliktite smo do sada samo jednom pronašli, ali bitno različite od ovih, u jami koja je kilometar dalje.

Najpoznatije nakupine heliktita nalaze se u špilji Timpanogos Cave u američkoj državi Utah. Kod nas ih gotovo nema. Osim toga, brojne i špilje i jame u dinarskom kršu gotovo da nemaju nikakvu turističku i gospodarsku vrijednost, iako obiluju endemičnom faunom.

O KRISTALIMA



INJE

KOVAL

Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr. kiša, snijeg, tuča, rosa, mraz itd.

Po definiciji, inje je naslaga na uspravnim predmetima, ledenih kristala koji su međusobno više ili manje odvojeni. Inje se stvara kod vrlo hladnog (oko -2°C pa do -10°C) i maglovitog vremena kada u magli lebde sitni kristali leda (ledena magla), ili pothlađene kapljice magle, a ponekad su dovoljne kapljice magle koje se onda smrzavaju na predmetima čija je površinska temperatura niža od 0 °C.

U ovakvim slučajevima kristali ili kapljice nošeni strujanjem zraka ili slabim vjetrom "lijepe se" uz uspravne predmete posebno na raslinju i električnim vodovima. Moguća je da se gibanjem predmeta kroz maglu (cestovna vozila, brodovi, zrakoplovi) inje "hvata" na izložene predmete.

I čovjeka će inje obijeliti i to obrve, brkove ili bradu.

Nerijetko će se reći za prosijedog čovjeka da je injem posipan.

Iz ovoga je razvidno da se naslaga inja stvara na strani predmeta koja je izložena strujanju zraka ili slabom vjetru.

Inje je karakteristično za planinsku klimu, ali nije rijetko ni u nizinama kontinentalne Hrvatske.

Meteorolozi razlikuju, prvenstveno zbog uvjeta pri kojem nastaje tri tipa i to: inje, meko inje i tvrdo inje.

Inje na crnogorici:

Kako je velika većina biljaka u zimskom mirovanju upravo onda kada se inje pojavljuje to od te pojave bilje ne trpi štetu.

U našim krajevima nije zabilježeno toliko taloženje inja na bilju da bi izazvalo lomove.

Dapače, inje je znak da će sve bilje proći nužnu fazu zimskog mirovanja.

Na šumskom bjelogoričnom drveću inje prekrivanjem golih grana stvara zanimljive oblike, a na crnogorici svečarski ures.

Posebno je dojmljivo kada se raziđe magla te uz hladno vrijeme sunce obasja inje.

KRISTALI I MINERALI

GALENIT

galenit

Galenit je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid. Predstavlja najvažniji izvor olova. Uglavnom se dobiva iz nalazišta u vapnencu, kakvih ima u SAD-u, zapadnoj Europi, Australiji i Čileu. Ekonomskoj isplativosti nekih nalazišta pridonosi i prisustvo srebra. Galenit se najčešće javlja u obliku savršene kocke, a često je i zajedno s drugim mineralima, primjerice, kvarcom ili piritom. Cijepa se po stranama kocke zbog rasporeda atoma olova i sumpora u kristalnoj rešetci. Pri lomljenju, površina kristala sastoji se od mnogo sitnih "stepenica"....… Nastavi dalje »

GETIT

getit

Nastaje površinskim trošenjem ili hidrotermalnim alteracijama Fe oksida i sulfida, jedan od glavnih sastojaka laterita, u supergenim zonama ležišta hidrotermalnih sulfida, primarni mineral u sedimentnim ležištima željeza,limonit je smjesa getita i lepidokrokita. Getit, željezov oksihidroksidni mineral, kemijska formula α-FeOOH, nazvan po velikom njemačkom književniku Johannu Wolfgangu von Goetheu....… Nastavi dalje »

HEMATIT

hematit

Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida. Ime hematit izvedeno je od grčke riječi "haima" što znači krv, a odnosi se na crvenu boju ovog minerala. Hematit je glavni član hematitove grupe minerala koju čine četiri minerala identične kristalne strukture s općenitom kemijskom formulom R2O3 gdje je R = Al3+(korund), V3+(karelianit), Cr3+(eskolait) ili Fe3+....… Nastavi dalje »

JANTAR

jantar

Jantar ili ćilibar (ruski jantar’, litavski gintãras, turski kehruba, kehlibar, perzijski kehrubā, kāhrubā: onaj koji privlači slamu), amorfan mineral iz skupine fosilnih smola. Najčešće je žute boje, ali ga ima smeđeg i crvenoga; rijetko je modar ili zelen. Jantar je biljna smola tercijarnoga crnogoričnog drveća. Osim različitih fosilnih smola sadrži jantarnu kiselinu i eterično ulje. Poliranjem dobiva lijep sjaj. Služi kao izolacijski materijal, za proizvodnju specijalnoga laka, za nakit i ukrasne predmete.... … Nastavi dalje »

JASPIS

jaspis

Višebojni Jaspis je kristal nastao miješanjem Kalcedona, Opala, sitnozrnog kvarca i željeznog pigmenta. Sadržaj željeznog pigmenta stvara predivne pastelne crteže na kamenu. Poznat po općoj prisutnosti jaspis spominju Grci, Hebreji, Asirci i latinska literatura, a spominje se i u rukopisima Harappa kulture Indus doline. Kamenčići s ugraviranim uzorcima i natpisima naširoko su se upotrebljavali u antici. Omiljene su bile rezbarije od mnogih vrsta jaspisa i koristile su se kao talismani, amajlije. ...… Nastavi dalje »

KALCIT

kalcit

Kalcit je jedan od najčešćih i najraširenijih minerala u svijetu. Najviše ga ima u sedimentnim slojevima Zemljine kore. Primarna je mineralna sastavnica vapnenaca, i njegova metamorfnog oblika mramora, a nalazi se i kao važna komponenta drugih sedimenata, npr. lapora (glavne cementne sirovine), ponekih metamorfita i kao jalovina rudnih žila....… Nastavi dalje »

KIANIT

kianit

Kianit je tipični mineral metamorfnih facijesa plavih škriljavaca. On je član alumosilikatne serije koja uključuje polimorfe andaluzit i silimanit. Kianit je jako anizotropan te zbog toga njegova tvrdoća varira ovisno o kristalografskom smjeru. Iako je to obilježje gotovo svih minerala, kod kianita se ovo svojstvo može uzeti kao tipično i kao identificirajuća karakteristika....… Nastavi dalje »

KARNEOL

karneol

Karneol je mineral koji spada pod grupu Kalcedona. Ime je dobio po latinskoj riječi carneus što znači meso. Poznat je još pod imenima kornalin, sadoin, kamen iz Meke ili ahat golublje krvi. Napoznatija nalazišta od srednjeg vijeka su u Turskoj i Indiji, u novije vrijeme u Brazilu. Arheolozi su u Uru pronašli grobnicu sumerske princeze Pu-Abi iz trećeg st.pr.n.e. čija je odjeća bila ukrašena karneolom. Nalazimo ga i kod Tibetanaca u kombinaciji sa srebrom.....… Nastavi dalje »

KONDRITI

kondriti

Ovo su jedni od najsloženijih i najkompleksnijih mateorita. Rijetki su, sadrže organske tvari te, što je još važnije, minerale koji sadrže vodu. To je dokaz da je voda bila prisutna pri stvaranju ovih meteorita. Dalje se dijele po kemijskim i mineraloškim svojstvima na pod-klase koje su dobile imena po pojedinim primjercima iz svake skupine: Ivuna (CI), Mighei (CM), Vigarano (CV), Ornans (CO), Karoonda (CK) i Renazzo (CR). Pored toga, dijele se i po petrološkom stupnju. Ovo je jedina klasa koja ima primjerke sa petrološkim stupnjavima 1 i 2, što označava meteorite izmijenjene...… Nastavi dalje »

KVARC

kvarc

Fizičke osobine minerala omogućavaju njihovu identifikaciju. Neke minerale je moguće identifikovati samo na osnovu fizičkih osobina, dok je za neke potrebna dodatna kompleksnija i dugotrajnija analiza pomoću rendgenske difrakcije. Osnovne fizičke osobine kvarca jesu da ima romboedarski kristalni sistem. Način nastanka je magmatski, iz najmlađih dijelova pegmatita. Kvarc je osnovni sastojak granita i drugih magmatskih stijena.....… Nastavi dalje »