Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.
Ime hematit izvedeno je od grčke riječi "haima" što znači krv, a odnosi se na crvenu boju ovog minerala.
Hematit je glavni član hematitove grupe minerala koju čine četiri minerala identične kristalne strukture s općenitom kemijskom formulom R2O3 gdje je R = Al3+(korund), V3+(karelianit), Cr3+(eskolait) ili Fe3+.
Struktura hematita temelji se na heksagonskoj gustoj slagalini kisikovih aniona (O2-) s dvije trećine oktaedarskih šupljina popunjenim željezovim (Fe3+) kationima.
Hematit kristalizira u heksagonskom kristalnom sustavu, prostorna grupa R3c s parametrima jedinične ćelije
a = 5.03 Å, c = 13.74 Å.
Boja mu ovisi o kristalnosti, a kreće se od crvene za fini prah do sive i crne za uzorke većih kristala.
Tvrdoća Hematita je od 5 do 5,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina varira od 4,9 do 5,3, ovisno o uzorku.
Hematit je slabo feromagnetičnan materijal na sobnoj temperaturi.
Ispod temperature Morinovog prijelaza od 260 K magnetsko uređenje je antiferimagnetsko, a iznad Curieve temperature od 956 K postaje paramagnetsko. Tali se pri temperaturi od 1565 °C.
Najveća nalazišta su u SAD-u, Brazilu, Venecueli, Kanadi, Čileu i Australiji. U Europi ga ima u Češkoj, Italiji, Njemačkoj i Švedskoj.
1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.
HEMATIT je mineral koji nosi ime iz grčke riječi haima što u prijevodu znači krv. Kad se stavi u vodu onda voda pocrveni.
Stari Babilonci poznavali su snagu hematita te je bio cijenjeni talisman za sreću i uspijeh.
U starom Egiptu bi stavljali komadić hematita pokojnima pod glavu kako bi im olakšao prelazak u zagrobni život. Od njega su egipčani izrađivali razne amajlije za lječenje ludila i upala.
Rimljani su ga povezivali s bogom Marsom te ih je čuvao za vrijeme bitaka i vjerovali su da su nepobjedivi.
Sjevernoamerički indijanci su od njega pravili crvenu boju za lice i koristili su ga i kao lijek protiv zubobolje, bubuljica i groznice. Tibetanci su ga stavljali oko vrata osobama, koje su bile sklone krvarenju iz nosa.
Na Orijentu je upozoravao svoje nositelje od opasnosti a djevice je čuvao od uroka i magije.
Tek od srednjeg vijeka postao je materijal za izradu broševa, pečatnih prstena i narukvica. Najviše se koristi u metalurgiji za izradu čelika i legura.
Danas se Hematit još koristi kao abraziv za poliranje nakita i leća te kao katalizator u nekim industrijskim sintezama.
Hematit je poznat kao "kamen za um". Donosi mentalnu organizaciju, vrlo je prizeman i umirujući.
Potiče temeljno razmišljanje, logiku i matematiku.
Poboljšava pamćenje, daje originalno razišljanje. Pomaže nam shvatiti da su nam granice tamo gdje ih sami postavimo.
Uklanja negativnosti, potiče izdržljivost i hrabrost. Uravnotežava tijelo, um i duh. Snižava tjelesnu temperaturu, krvne poremećaje, anemiju, nervozu, nesanicu, odličan za zarastanje rana i kostiju.
Hematit je osnovni kamen zemljine energije, svojim vibracijama donosi životnu snagu, energiju i vitalnost.
Donosi nam unutarnji mir, osjećaj topline i zaštitu Majke Zemlje.
Pomaže u kritičnim situacijama kad smo iscrpljeni ili teže bolesni, na taj način da aktivira naše sakrivene rezerve i pojača organizam novom životnom energijom.
Hematit našu pozornost usmjerava na elementarne potrebe. Donosi nam mentalnu organizaciju, vrlo je prizeman i umirujući, aktivira našu volju i odlučnost za pozitivnim djelovanjem.
Uravnotežava tijelo, um i duh, potiče temeljno i originalno razmišljanje, logiku, poboljšava pamćenje.
Prilikom meditacije stvara zaštitno polje koje nas čuva od negativnih utjecaja. Hematit otklanja psihičke probleme.
Povezan je s korijenskom čakrom i zato uzemljuje višak energije i djeluje kao stabilizirajuća sila.
Hematit utječe na tvorbu crvenih krvnih zrnaca na način da ćelijama organa dodaje kisik. Aktivira krvni tok i rad srca, pojačava rad pluća, jetre i slezene, snižava tjelesnu temperaturu, pomaže preventivno kod anemije i leukemije.
Hematit je vrlo bogat željezom i daje tijelu snagu u probavljivom obliku.
Koristimo ga tako da ga položimo na tijelo ili pijemo njegov eliksir (uvijek ujutro prije jela), regenerira funkciju bubrega i pomaže kod menstruacijskih nepravilnosti.
Preporučuje se kod zaustavljanja krvarenja, kod otklanjanja krvnih oteklina, zarastanja rana i kostiju.
Ne smije se koristit prilikom jačih infekcija.
U kombinaciji s rozenkvarcom tradicionalno je dobro sredstvo protiv nesanice.
Ne preporučuje se dugoročno koristiti s vodom osim kao eliksir.
Hematit se koristi za čišćenje mnogih kristala.
Osobađa od magnetskih blokada.
Uvijek se mora nosit ili koristit sa još jednim kristalom.
Hematit čišćenje: hematit ne podnosi vodu i zato se čisti vrlo kratko pod tekućom vodom.
Hematit punjenje: hematit punimo direktno i neograničeno na suncu