Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Karneol je mineral koji spada pod grupu Kalcedona.
Ime je dobio po latinskoj riječi carneus što znači meso.
Poznat je još pod imenima kornalin, sadoin, kamen iz Meke ili ahat golublje krvi.
Napoznatija nalazišta od srednjeg vijeka su u Turskoj i Indiji, u novije vrijeme u Brazilu.
Arheolozi su u Uru pronašli grobnicu sumerske princeze Pu-Abi iz trećeg st.pr.n.e. čija je odjeća bila ukrašena karneolom.
Nalazimo ga i kod Tibetanaca u kombinaciji sa srebrom.
Karneol se koristio u magiji starog Egipta kao zaštita od živih i mrtvih.
Egipćani su amajlije od karneola stavljali u grobnice vjerujući u njegovu moć koja pomaže duši da prijeđe na drugi svijet.
Oko Horusa bilo je od karneola i vjerovalo se da štiti od zlih očiju.
U doba Rimskog carstva koristio se kao simbol hrabrosti i on se gravirao u obliku lava ili je na njemu bio oslikan veliki vojskovođa.
Boginja Izida je amajlijom od karneola "Tet" štitila mrtve na putu u zagrobni život.
Stari Grci i Rimljani su ga koristili za pečatno prstenje i nakit.
Budisti u Kini i Indiji nakitu od karneola pripisuju zaštitne moći.
Muslimani ga nazivaju kamenom iz Meke i vjeruju da Alahovo ime ugravirano na karneol povećava hrabrost te da će im Alah uslišati sve želje ako nose takav kamen.
Karneol ima sposobnost pročišćavanja drugog kamenja. Stabilizirajući kamen s visokom energijom. Odličan za stimuliranje kreativnosti, obnavljanje vitalnosti i motivacije.
Daje hrabrost, potiče pozitivne izbore u životu, uklanja apatiju, motivira za uspjeh u svemu, dolazi do srži onoga što vas pokreće. Karneol je pun sile života i vitalnosti. Stimulira metabolizam, povoljno utječe na ženske reproduktivne organe, pojačava plodnost.
Pobjeđuje frigidnost i impotenciju, povoljno djeluje na probleme donjeg dijela leđa, reumatizam, atrtritis, neuralgiju i depresiju.
Regulira tjelesne tekućine, pomaže kod bubrežnih problema, ubrzava zacjeljivanje kostiju, ligamenata i zgušnjava krv. Karneol poboljšava apsorpciju vitamina i minerala i prokrvljenost organa i tkiva.
Karneol je kristal koji simbolizira vitalnu, jarku energiju Zemlje. On u sebi sadrži boje zalaza sunca i spaja nas s ljepotom i snagom Zemlje.
Pobuđuje u nama prirodne zakone i način kako s njima živiti. Uči nas potpuno proživljavat današnji dan i sve njegove radosti. Njegova zemaljska snaga daje nam motivaciju aktivnijem životu. Probuđuje nas iz letargije, daje vitalnost i pomaže nam pronaći naš životni put.
Pojačava kreativnost, individualnost, ublažava ljubomoru, ljutnju i strah.
Vjeruje se da je karneol kamen sreće, ispunjavanja želje, da olakšava tugu i da je zaštitnik od neuroza.
Karneol se koristi za mnoge krvne bolesti kao kod: pročišćavanja krvi prilikom trovanja, proširenih žila, unutarnjih krvarenja, stabiliziranja krvnog toka, koristi se za liječenje rana, pomlađuje tkiva i stanice, snižava šećer u krvi, regenerira krvna zrnca.
Položen na pupčanu, sakralnu ili na čakru pleksusa solarisa pozitivno utječe na primanje hrane i reguliranje probave. U tom slučaju žuti karneol kristal položimo na treće oko a jedan narančasti karneol na drugu čakru.
U korijenskoj čakri otklanja blokade koje stvaraju neplodnost i impotenciju, te u ovom slučaju jedan narančasti karneol položimo na korijensku čakru a jedan na drugu čakru.
Pomaže i kod bolesti bubrega i jetre i to na taj način da bolesno mjesto (npr. jetra) izvana masiramo žutim karneolom a po potrebi jedan karneol položimo na treće oko.
Ogrlica od karneola aktivira cirkulaciju u krajnjim udovima tijela.
Eliksir od karneola pomaže kod paradentoze, krvarenja desni, reume, čisti kožu i pojačava vid.