TRANSLATOR


PLANET
LUNARNE FAZE

CURRENT MOON
lunar phase

PLANET
sunce

Udaljenost od Zemlje: 149.600.000 km

Masa: 1,989E30 kg

Polumjer: 695.800 km (1 R?)

Površinska temperatura: 5.778 K

Apsolutna magnituda: 4,83

Magnituda: -26,74

>>Pregeld detalja...

PLANET
mercury

Masa: 328,5E21 kg (0,055 Zemljina masa)

Polumjer: 2.440 km

Udaljenost od Sunca: 57.910.000 km

Površina: 74.800.000 km2

Duljina dana: 58 d 15 h 30 m

Ophodno vrijeme: 88 dana

>>Pregeld detalja...

PLANET
venera

Polumjer: 6.052 km

Površina: 460.234.317 km2

Masa: 4,867E24 kg (0,815 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 108.200.000 km

Duljina dana: 116 d 18 h 0 m

Gravitacija: 8,87 m/s2

>>Pregeld detalja...

PLANET
zemlja

Polumjer: 6.371 km

Površina: 510.072.000 km2

Masa: 5,972E24 kg

Starost: 4,54 milijarde godina

Stanovništvo: 7,125 milijardi

Mjesec: Mjesec

>>Pregeld detalja...

PLANET
mjesec

Udaljenost od Zemlje: 384.400 km

Gravitacija: 1,622 m/s2

Starost: 4,527 milijardi godina

Ophodno vrijeme: 27 dana

Opseg: 10.917 km

Orbite: Zemlja

>>Pregeld detalja...

PLANET
mars

Površina: 144.798.500 km2

Površina: 144.798.500 km2

Gravitacija: 3,711 m/s2

Masa: 639E21 kg (0,107 Zemljina masa)

Polumjer: 3.390 km

Udaljenost od Sunca: 227.900.000 km

Mjeseci: Fobos, Deimos

>>Pregeld detalja...

PLANET
jupiter

Masa: 1,898E27 kg (317,8 Zemljina masa)

Polumjer: 69.911 km

Površina: 61.418.738.571 km2

Gravitacija: 24,79 m/s2

Udaljenost od Sunca: 778.500.000 km

Mjeseci: Europa, Ija, Ganimed, Kalista, Amalteja, Adrasteja, Metida,

>>Pregeld detalja...

PLANET
saturn

Masa: 568,3E24 kg (95,16 Zemljina masa)

Površina: 42.700.000.000 km2

Polumjer: 58.232 km

Udaljenost od Sunca: 1.433.000.000 km

Gravitacija: 10,44 m/s2

Mjeseci: Titan, Enkelad, Mimant, Diona, Reja, Tetija, Japet, Pan,

>>Pregeld detalja...

PLANET
uran

Polumjer: 25.362 km

Površina: 8.083.079.690 km2

Masa: 86,81E24 kg (14,54 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 2.877.000.000 km

Starost: 4,5 milijardi godina

Mjeseci: Miranda, Titanija, Oberon, Ariel, Umbriel, Pak, Kordelija

>>Pregeld detalja...

PLANET
neptun

Polumjer: 24.622 km

Površina: 7.618.272.763 km2

Masa: 102,4E24 kg (17,15 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 4.503.000.000 km

Gravitacija: 11,15 m/s2

Mjeseci: Triton, Nereida, Protej, Najada, Talasa, Galateja, Larisa, Despina, Psamata, Neso, Sao, Laomedeia, Halimede

>>Pregeld detalja...

PLANET
pluton

Udaljenost od sunca 39.44 AJ ili 5,913,520,000 km

Polumjer od 2,274 km

Masa 1.27 × 1022 kg.

>>Pregeld detalja...

SATELIT
vesta

Dimenzije 578×560×458 km

Masa 2.701×1020 kg

Gustoća 5.0 g/cm3

Gravitacija na površini 0.30 m/s2

Brzina oslobađanja 0.39 km/s

Period rotacije 0.2226 d

>>Pregeld detalja...

SATELIT
tethys

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,145 m/s2

Ophodno vrijeme: 45 sati

Opseg: 3.349 km

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
kalisto

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Polumjer: 2.410 km

Gravitacija: 1,236 m/s2

Ophodno vrijeme: 17 dana

Gustoća: 1,83 g/cm3

Orbite: Jupiter

>>Pregeld detalja...

SATELIT
europa

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,315 m/s2

Ophodno vrijeme: 85 sati

Otkriveno: 8. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

Otkrića: Simon Marius, Galileo Galilei

>>Pregeld detalja...

SATELIT
io

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,796 m/s2

Ophodno vrijeme: 42 sata

Opseg: 11.446 km

Otkriveno: 8. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

>>Pregeld detalja...

SATELIT
titan

Polumjer: 2.576 km

Gravitacija: 1,352 m/s2

Ophodno vrijeme: 16 dana

Otkriveno: 25. ožujka 1655.

Orbite: Saturn

Otkriće: Christiaan Huygens

>>Pregeld detalja...

SATELIT
mimas

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Polumjer: 198 km

Gravitacija: 0,064 m/s2

Ophodno vrijeme: 23 sata

Otkriveno: 1789.

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
ganymede

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,428 m/s2

Ophodno vrijeme: 172 sata

Otkriveno: 7. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

Otkriće: Galileo Galilei

>>Pregeld detalja...

SATELIT
triton

Udaljenost od Zemlje: 4.338.000.000 km

Gravitacija: 0,779 m/s2

Ophodno vrijeme: 141 sat

Otkriveno: 1846.

Orbite: Neptun

Otkriće: William Lassell

>>Pregeld detalja...

SATELIT
phobos

Udaljenost od Zemlje: 77.790.000 km

Gravitacija: 0,0057 m/s2

Ophodno vrijeme: 8 sati

Otkriveno: 18. kolovoza 1877.

Orbite: Mars

Otkriće: Asaph Hall

>>Pregeld detalja...

SATELIT
deimos

Udaljenost od Zemlje: 77.790.000 km

Gravitacija: 0,003 m/s2

Ophodno vrijeme: 30 sati

Otkriveno: 12. kolovoza 1877.

Orbite: Mars

Otkriće: Asaph Hall

>>Pregeld detalja...

SATELIT
dione

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,232 m/s2

Opseg: 3.529 km

Ophodno vrijeme: 66 sati

Orbite: Saturn

Pregeld detalja...

SATELIT
rhea

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,264 m/s2

Opseg: 4.802 km

Ophodno vrijeme: 108 sati

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
iapetus

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Polumjer: 734 km

Gravitacija: 0,223 m/s2

Ophodno vrijeme: 79 dana

Gustoća: 1,09 g/cm3

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SVEMIR

Autor: Tony

ZEMLJA

SUNČEV SUSUTAV - podaci



ukratko o sunčevom sustavu

Naš Sunčev sustav

Ljudi su se zagledali u nebo i pokušali razumjeti svemir već tisućama godina. Drevne su civilizacije stavile veliki naglasak na pažnju astronomskih zapažanja. Rani grčki astronomi su među prvima koji su ostavili pismeni pokušaj da se objasni svemir.

Za njih, svemir je Zemlja, Sunce, Mjesec, zvijezde, i pet užarenih točki svjetla koje su se kretale među zvijezdama.

Grci su ih nazvali pet točaka svjetlosti - pod nazivom planete, ili su ih imenovali po svojim bogovima. Rimljani su kasnije preveli imena na latinski - Merkur, Venera, Mars, Jupiter, i Saturn a ta imena astronomi koriste i danas. Planetarne osobine je ustanovila Međunarodna astronomska unija, osnovana 1919.



NASA-Hubble telescope


Drevni promatrači smatrali su da se Sunce i sva ostala svemirska tijela okreću oko Zemlje. Astronomi su postupno shvatili da Zemlja nije u središtu. U ranom 17. stoljeću, Galileo Gali-Lei otkriva pomoću nedavno izumljenog teleskopa pa čvrsto podržava koncept "Sunčevog sustava" u kojem se svi planeti u sunčevom sustavu uključujući i Zemlju, vrte oko Središnje zvijezda - Sunca.

Planetarne mjesece, prstenove Saturna, i više planeta na kraju otkrio: Uran (1781.) i Neptun (1846). Najveći poznati asteroid, Ceres, otkrio između Marsa i Jupitera 1801. Izvorno klasificiran kao planet, Ceres je Sada označen kao patuljasti planet (ali zadržava svoje asteroidne oznake), uz Pluton, koji je otkriven 1930. godine; Eris je pronađena 2003. godine; Haumea, pronađena 2004. godine; i Makemake - pronađena je 2005. Postoje predpostavke o postojanju stotina patuljastih planeta u Plutonovom carstvu.



Naš Sunčev sustav


Naš Sunčev sustav je formiran prije oko 4,6 milijardi godina. Četiri planeta najbliža Suncu - Merkur, Venera,Zemlja i Mars - nazivaju se zemaljske planete, jer one imaju čvrste, stjenovite površine. Vanjske planete izvan orbite - Marsa, Jupitera i Saturna - poznate kao plinoviti divovi; više udaljeni Uran i Neptun su prozvani ledeni divovi. Zemljina atmosfera je prvenstveno od dušika i kisika.

Mjesec ima vrlo slabu atmosferu, dok Venera ima gustu atmosferu uglavnom ugljični dioksid. Marsov ugljični dioksida je vrlo tanak. Jupiter i Saturn su sastavljeni uglavnom od vodika i helija, a Uran i Neptun se sastoji uglavnom od vode, amonijaka i metana, s ledenim pokrovima oko svoje jezgre.

Voyager letjelice 1 i 2 posjetile su plinovite divove, a Voyager 2 preletio i snimio ledene divove. Ceres i vanjski patuljasti planet - Pluton, Eris, Hau-Mea, a Makemake - imaju slične osobine čvrste sa zaleđenim površinama.

NASA-ina Letjelica

NASA-ina Letjelica na putu prema planetama dva patuljka - misija će u posjetu Ceresu 2015. a New Horizons misije dosegnut će Pluton u toj istoj godini. Na Ceresu i Plutonu dosad nije bilo posjeta letjelica. Mjeseci, prstenje i magnetska polja karakteriziraju planete.

Postoji 146 poznatih planetarnih mjeseca, a najmanje 27 satelita čekaju službeno priznanje. (Tri patuljaste planete imaju mjesece: Pluton ima pet, Eris ima jedan, a Haumea ima dva.) Planetarni solarni mjeseci nisu svi isti. Jedan (Saturnov Titan) je sa zapaženom atmosferom; još ima aktivnih vulkana (Jupiterov Io).


EURO MISIJA ROSETTE satelit


ROSSETA- LOVAC NA KOMETE


Novi mjeseci se učestalo otkrivaju, pa se broj mjeseca može promijeniti. Prsteni su intrigantni za planetarno obilježje. Od 1659 do 1979, Mislilo se da je Saturn jedini planet s prstenovima.

NASA Voyager misije za vanjske planete su pokazali da Jupiter, Uran i Neptun također imaju prstenasti sustav. Većina planeta ima magnetska polja koja se protežu u prostoru, a čine magnetosferu oko svake planete. Ove magnete sfere rotiraju s planetom, brišući nabijene čestice s njima.


ZEMLJA

SUNČEV SUSUTAV - naš položaj



ZEMLJA

Koliko velik je naš Sunčev sustav?

Razmišljajući o velikim udaljenostima, koristimo kozmičko ravnalo na temelju astronomske jedinice (AU). Jedan AU je udaljenost od Zemlje do Sunca, što je oko 150 mil Kilometra ili 93 milijuna milja. Čestice iz Sunca mogu doći daleko izvan sustava planeta, stvarajući veliki balon kojeg nazivamo heliosfera.

Heliosfera je balon vruće magnetične plazme, koji nastaje djelovanjem Sunčevog vjetra u Sunčevom sustavu i štiti nas od štetnog svemirskog kozmičkog zračenja. Sunčev vjetar putuje brzinom od 750 km/s u početku, da bi na kraju potpuno usporio, što se naziva krajnji udarni val (engl. termination shock), sve do heliopauze, gdje postoji tlačna ravnoteža između Sunčevog vjetra i međuzvjezdane tvari. Nakon heliopauze dolazi pramčani udar (engl. bow shock), a predstavlja djelovanje međuzvjezdane tvari prema Suncu.


NASA-ina MISIJA VOJAGER-2



Voyager 1 - Podaci su pokazali da je letjelica ušla u najudaljeniji područje heliosfere.

Do kasne 2012 g. Voyager 1 je oko 18 milijarda km (11 milijardi kilometara) od Sunca, a Voyager 2 je oko 15milijardi kilometara (9 milijardi kilometara od Sunca) Znanstvenici predviđaju da će Voyager 1 prijeći u međuzvjezdani prostor, gdje su plin i prašina od drugih zvijezda, i naći se u ogromnom (Oortovog) oblaku, u roku nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Obje bi letjelice trebale imati dovoljno električne energije za slanje podataka do najmanje 2020g.

Kad istražujemo svemir, vječno se pitamo: Ima li drugih planeta na kojima bi život mogao postojati? Jesmo li sami? To su velika Pitanja koja je znanost do sada postavljala.

Tek od nedavno astronomi imaju alate, osjetljive teleskope na Zemlji i u svemiru. Te time mogu otkriti planete i zvijezde u drugim solarnim sustavima.


ZEMLJA

SUNČEV SUSUTAV - dan i noć / godišnja doba




ZEMLJA

SUNČEV SUSUTAV




SATURN

SUNČEV SUSUTAV



Širina prstena SATURNA je oko 6 promijera zemlje


Nagib i smijer rotacije za 8 planeta


NOĆNO NEBO NA MARSU

SUNČEV SUSUTAV



Pogled na zemlju s marsa


SOLARNI SYSTEM NAJVEĆI MJESECA

SUNČEV SUSUTAV




SUNCE

SUNČEV SUSUTAV



Odnos veličine SUNCA I ZEMLJE




SATURN

SUNČEV SUSUTAV



Pogled sa SATURNA na ZEMLJU


GALAKSIJA

SUNČEV SUSUTAV



Sve zvijezde koje ljudsko oko možemo vidjeti noću nalaze se u žutom krugu


MJESEC

SUNČEV SUSUTAV



Prekrasan pogled s MJESECA na ZEMLJU


POTENCIJALNE PLANETE

SUNČEV SUSUTAV



NASA pretpostavlja da su ovo potencionalne planete za moguć život

Svemir bi mogao biti puno osamljenije mjesto nego što se to dosad mislilo. Od otprilike 100 milijardi galaksija u poznatom svemiru, samo bi jedna od 10 mogla nastanjivati složen život poput onog na Zemlji. Bilo gdje drugdje, zvjezdane bi eksplozije, znane kao nalet gama zrake, izbrisale svaki oblik života složeniji od mikroba. Te su detonacije i držale svemir "beživotnim" milijardama godina nakon Velikog praska.


OMJERI

SUNČEV SUSUTAV



Odnos veličine ZEMLJE i MJESECA


KOMETE U NAŠEM OKRUŽENJU

SUNČEV SUSUTAV



Komete

Postoji nekoliko svemirskih objekata a najpoznatiji su pod imenima "planeti", "sateliti", "meteori" i "asteroidi", "kometi"!

Poznati izraz, "Sunčev sustav", se koristi isključivo za naš sustav u svemiru, u kojem je naša planeta Zemlja i Zemljin prirodni satelit Mjesec te ostale planete.

Da ne shvatite krivo, postoji mnogo Zvijezda (Sunce) ali ti sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi. Sunčev sustav sastoji se od velike, nama najbliže Zvijezde (Sunce) te osam planeta


METEORI POTENCIJALNA OPASNOST ZA ZEMLJU

SUNČEV SUSUTAV



Stijene,Asteroidi

Stijene... Asteroidi, ne moraju nužno doprijeti do same površine Zemlje da bi napravile štetu.

Meteor, čija je masa procijenjena na oko 10 000 tona, eksplodirao je 2013. godine iznad Čeljabinske oblasti u Rusiji na visini između 15 i 25km. Prema NASA-inim izvještajima, jačina eksplozije bila je jednaka jačini eksplozije 30 atomskih bombi i prouzročila je velik broj ozlijeđenih i ogromne materijalne štete.



Ovakvi događaji vjerojatno se događaju svakih nekoliko desetljeća i samo je pitanje slučajnosti hoće li pogoditi naseljeno mjesto ili neku točku na sredini oceana.

Nije sve tako crno – NASA je uspjela na vrijeme uočiti gotovo 95% doista opasnih NEOs-a, od kojih je jedan bio promjera većeg od kilometra. No, kako bi NEOs program do 2020. postigao svoje ciljeve, morat će poraditi na osoblju i boljem programu rada.


ODNOS VELIČINA

SUNČEV SUSUTAV



GAMA ZRAČENJE

Znanstvenici su se dugo sporili oko toga ima li nalet gama zraka štetan utjecaj na Zemlju. Naleti su otkriveni 1967. godine pomoću satelita koji je dizajniran za opažanje testiranja nuklearnog oružja, te se danas pali otprilike jednom dnevno. Naleti dolaze u dva oblika. Kratki naleti gama zraka traju kraće od 1 ili 2 sekunde, vjerojatno nastaje kad se dvije neutronske zvijezde ili crne rupe stope.

Dugi naleti gama zraka traju desetke sekundi i nastaju kad masivna zvijezda izgori, kolabira i ekplodira. Rjeđe su od kratkih naleta gama zraka, ali ispuštaju otprilike deset puta više energije. Dugi naleti gama zraka mogu zasjeniti ostatak svemira i zapravo se sastoje od visokoenergetskog fotona.


SVEMIRSKO SMEĆE

SUNČEV SUSUTAV



U Zemljinoj orbiti

Otpada ima toliko da bi uskoro svemirske misije lansirane sa Zemlje mogle biti ozbiljno ugrožene tijekom ulaska u višu Zemljinu Orbitu.

Svaka točkica predstavlja satelit, ili dio stelita, te ostatke uništenih satelita koji se nalaze u geostacionarnoj zoni s tendencijom gubljenja orbite i zatim ulaska u zemljinu atmosferu i izgaranje (samo teba pričekati).

Od početka svemirske ere u svemir je lansirano preko 10.000 satelita, najviše njih iz Rusije. Tijekom vremena većina njih je prestala funkcionirati i izgorila u Zemljinoj atmosferi, pa ipak, u niskoj Zemljinoj orbiti sada se nalazi preko 6.000 pozicioniranih objekata koji se prate na njihovim putanjama zbog opasnosti po operativne i buduće satelite kao i pilotirane svemirske brodove te Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

U taj popis su dodani i posljednji stupnjevi raketa i uništeni sateliti, ali i izgubljene astronautske rukavice, alati, itd. koji pri brzini od 28.000 km/h predstavljaju veoma opasnu potencijalnu prijetnju prilikom sudara u pomalo prenapučenom prostoru u niskoj Zemljinoj orbiti, na visinama od 200 do 2.000 km iznad naših glava.


PLANETE U SUNČEVOM SUSTAVU i njihovi sateliti

SUNČEV SUSUTAV






Međunarodna svemirska postaja "ISS"






NASA - program

SUNČEV SUSUTAV



Pregled svih astro programa u prošlosti i u najavi

(uvećano i detaljno)........klik na sliku




molimo pročitati izjavu



text služi u informativne svrhe



    sva prava pridržana---www.koval.hr