|
JANTAR
JANTAR Jantar (ruski iz latinskog) ili ćilibar (turski iz perzijskog u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), je amorfni žuto-smeđi mineral iz skupine fosilnih smola. Najveća nalazišta su na obalama Baltika, u Rusiji i Rumunjskoj.
Trljanjem postaje električno negativan. S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (jantarski put).
Etimologija i opis:Jantar ili ćilibar (ruski jantar’, litavski gintãras, turski kehruba, kehlibar, perzijski kehrubā, kāhrubā: onaj koji privlači slamu), amorfan mineral iz skupine fosilnih smola. Najčešće je žute boje, ali ga ima smeđeg i crvenoga; rijetko je modar ili zelen. Jantar je biljna smola tercijarnoga crnogoričnog drveća. Osim različitih fosilnih smola sadrži jantarnu kiselinu i eterično ulje. U jantaru ima prosječno 78% ugljika, 10% vodika, 11% kisika, 0,4% sumpora i dr. Nalazi se u obliku zrnja, gomolja i valutica u "plavoj zemlji" donjeg oligocena, na obalama Baltika. Odande je odnesen i u mlađe, osobito diluvijalne sedimente. Ima ga još u Rumunjskoj i Rusiji. Poliranjem dobiva lijep sjaj. Služi kao izolacijski materijal, za proizvodnju specijalnoga laka, za nakit i ukrasne predmete. Općenito:Bila su mu pridavana različita natprirodna, zaštitnička i iscjeliteljska svojstva (zaštita od bolesti grla, uklanjanje smetnji pri mokrenju), pa se njegov nastanak u mitologijama često objašnjavao božanskim utjecajem. Za amulete, perle i različite figurice rabio se već u paleolitiku, ali uglavnom u području gdje su mu prirodna nalazišta. U neolitiku te osobito u brončano i željezno doba izrađevine od jantara bile su sve traženije pa se razvila živa trgovina tzv. jantarnim putem od Baltika do Sredozemlja. U I. tisućljeću nastala su znatna središta trgovine i obradbe jantara na sjevernom Jadranu i u njegovu kontinentalnom zaleđu (sjeverna Italija, Dolenjska, Istra, Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, Lika), u Etruriji, Picenu i Apuliji. U Hrvatskoj se jantarni nakit, ogrlice, fibule s jantarnim zrnom, sitna figuralna plastika, posebno često nalaze u grobovima Japoda i Liburna.
Rimljani su jantar iznova otkrili u ranocarsko doba; za Nerona je bio obnovljen jantarni put s Baltika, koji je završavao u Akvileji pa je ona postala specijaliziranim središtem za njegovu obradbu. Umjetnička obradba jantara osobito je cvala u doba od Flavijevacâ do Antoninâ pa se osim za nakit, obredne i zavjetne predmete, rabio i za ukrašavanje pokućstva. Umjetnički obrađeni predmeti od jantara pronađeni su kao prilozi u grobovima u Topuskom i Solinu.
U srednjem vijeku po vrijednosti je odgovarao dragomu kamenju pa se rjeđe upotrebljavao. U doba renesanse i baroka na mnogim su kraljevskim i kneževskim dvorovima djelovali posebni majstori koji su izrađivali jantarne predmete (nakit, medaljone, sitnu plastiku). Potkraj XVII. st. baltički gradovi Königsberg (Kalinjingrad) i Danzig (Gdańsk) postali su središta proizvodnje umjetničkih predmeta od jantara. Tijekom XVIII. st. često su se jantarnim pločicama prekrivale drvene plohe pokućstva i oblagali zidovi reprezentativnih prostorija (tzv. Jantarna soba u Carskome Selu u Rusiji, nestala u II. svjetskom ratu, rekonstruirana 2003). Od druge polovice XVIII. do početka XX. st. postupno se smanjivala uporaba jantara za ukrasne predmete. Jantarni nakit i ukrasni predmeti ponovno su ušli u modu oko 1920-ih.
JANTARNA SOBA Kako prepoznati istinski jantar:Nažalost, ponekad se pod imenom „jantar“ prodaju lažni kristali. No, postoji način na koji se može prepoznati da li je to pravi jantar ili ne. Potrebno je zagrijati tanku iglu i zabosti je u jantar. Ako je to pravi jantar, osjetit će se miris smole. Ako ne osjetite taj ili bilo kakav drugi miris, to je staklena krivotvorina, dok miris plastike znači da je vaš jantar obična plastika.
Nalazišta jantara:Najveća nalazišta jantara su na obali Sjevernog i Baltičkog mora. Čak devedeset posto nalazišta jantara danas se nalazi uz istočnu obalu Baltika te se vadi iz mora. Valovi izbacuju komade na obalu, ali često su potrebni i ronioci koji će izroniti jantar iz mora. Postoje čak i veliki podzemni rudnici u kojima se traži jantar. Budući da je jantar drevna smola, često se u njemu pronađu i lišće, cvijeće ili kukci – fosili koji su ostali očuvani u jantaru. Sredstvo plačanja, talisman i lijek:Jantar je ljudima poznat još od prapovijesnog doba. U kameno doba služio je kao sredstvo plaćanja, a još od antike se koristi kao lijek protiv glavobolje i zubobolje, ali i talisman protiv zlih sila. Oduvijek je cijenjen kao moćan iscjelitelj i pročišćivač organizma te je imao ugled da jača imunološki sustav, smanjuje upale i pomaže pri zacjeljivanju rana. Rimljani su vjerovali da jantar štiti tijelo od ozljeda, te su ga mnogi gladijatori nosili prilikom borbi.
JANTAR I UMIJETNOST
Preventivna i terapijska svojstva:Jantar se danas koristi kao preventiva kod mnogih bolesti koje nas svakodnevno pogađaju, ali i kao učinkovit lijek. Baš kao i kod tradicionalne medicine – na neke osobe kristali odmah pozitivno djeluju, dok drugi tek kasnije osjete njihov ljekovit učinak. Jantar možete nositi u ogrlici, narukvici, na remenu oko pojasa, u džepu ili ispod zavoja na koži. Kristaloterapeuti predlažu prislanjanje jantara na kožu radi liječenja bolnog dijela tijela. Primjerice, boli li vas neki zglob, omotajte ga zavojem, a ispod zavoja na bolno mjesto postavite jantar.
Baltički jantar je poznati lijek protiv bolnog izbijanja zubi kod djece. Koristi se u obliku ogrlice koja se nosi tako da dotiče kožu djeteta. Ženama koje žele zatrudnjeti, preporučuje se nositi jantar obješen s remena ili u džepu. Blagodati jantara:Pozitivno utječe na rad endokrinog sustava te normalizira lučenje hormona. Stimulira rad štitne žlijezde, ubrzava metabolizam, pospješuje probavu i uklanja želučane probleme. Ublažava probleme s bubrezima, mokraćnim mjehurom i jetrom. Olakšava mokrenje i eliminaciju tekućine. Ima antibakterijska i antivirusna svojstva pa pomaže kod zaraznih bolesti dišnih puteva, kao i kod astme. Daje odlične rezultate kod reumatskih bolesti, bolova u zglobovima i raznih kožnih tegoba. Smanjuje upalu i ubrzava zacjeljivanje rana. Posjeduje analgetička svojstva. Jantar u ogrlici ublažava bol kod djece prilikom rasta zubi. Jantarovo ulje pri masaži prodire kroz kožu i ublažava mišićnu bol, a ženama olakšava menstrualne grčeve. Potiče pozitivno stanje uma pa se često preporučuje ljudima koji pate od depresije ili anksioznosti. U kineskoj se medicini jantarov prah rabi protiv epilepsije. Privlači ljubav u život te služi kao kamen za sreću i zaštitu.
JANTAR molimo pročitati izjavu |
