Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Kod safira se pojavljuje asterizam ili efekt zvijezde koji najčešće uzrokuju tanke iglice rutila, orijentirane paralelno s tri kristalografske osi.
Nalazište: Cejlon, Australija, Sjeverna Amerika, Tajland, Nigerija, USA, Brazil, Kenija, Kolumbija, Malavi, Kambođa.
Najbolji safiri su iz Burme, Šri Lanke i Indije.
Horoskop: u Bizantu pripada pod Vodenjaka, u staroj Grčkoj pod Strijelca, po tumačenjima srednjovjekovnih astrologa pripada Jarcu.
Osnovne čakre: svijetloplavi tonovi – grlena čakra, indigo boja – čeona i treće oko, ostale čakre po bojama i potrebi, zvijezdani Safir – čakra trećeg oka.
Safir (grč. sappheiros, "plavi kamen") skup je dragog kamenja minerala korunda, oksida aluminija (α-Al2O3).
Tragovi drugih elemenata poput željeza, titanija, kroma, bakra ili magnezija može korundu dati plavu, žutu, ružičastu, ljubičastu, narančastu ili zelenkastu boju.
Nečistoća kroma u korundu daju crveni ton, a rezultat toga je dragi kamen koji se zove rubin.
Boja: Plavi, zeleni, žuti i ljubičasti korund.
Sve vrste korunda osim crvene koja se naziva rubin.
Kod safira se pojavljuje asterizam ili efekt zvijezde koji najčešće uzrokuju tanke iglice rutila, orijentirane paralelno s tri kristalografske osi.
Kristalizira u trigonskom sustavu, magmatskog (pegmatitni mineral) ili metamorfnog postanaka.
Vjeruje se da svome nositelju donosi snagu, čast i vječni život.
Od srednjeg vijeka Safiru se pripisuju najviše duhovne vrijednosti.
Od 6. stoljeća tamnoplavi Safir ukrašava prstene kardinala te im pomaže očistit srce i pojačati vjeru u Boga.
Safir je zbog toga i kamen istinske vjere, duhovne čistoće i velikih zaštitnih djelovanja.
Njegova snaga počiva u duhovnim i meditativnim osobinama.
Neutralizira kaos i iluzije koje nam stoje na putu do spoznaje da smo rođeni kao Božija volja, koja je bezvremenska i vječna.
Podsjeća nas da postoje "više sile" koje utječu na našu sudbinu a to je sila Božija.
Možemo dosegnuti plemenite ciljeve samo ako s Božijom silom uskladimo svoj život.
Duhovna djelotvornost Safira izražava se kroz vibracije njegove tamnoplave, nebeske boje koja nas štiti, pročišćava i liječi.
Zbog toga Safir simbolizira duhovno pročišćavanje i obnovu, beskonačni duboki Svemir, uzdiže nas do spoznaje misterija i probuđuje u nama univerzalnu vjeru.
