TRANSLATOR




KRISTALI


Donosi emocionalnu ravnotežu i stabilnost.


Takodjer nekad su ga nazivali draguljem bogova


Koristi se i tako da dodiruje oboljelo podrucje


Bubrežnim bolesnicima se preporučuje piti eliksir od žada


ŽAD - Žad je kamen srca, povezan je sa srčanom ćakrom i dobro djeluje na sve probleme vezane za srčanu ćakru.

Naravno, privlači i pojačava ljubav svake vrste.

Također je kamen vjernosti i velikodušnosti.

Donosi emocionalnu ravnotežu i stabilnost.

Koristi se kod plućnih, bubrežnih problema, slabosti imuniteta, PTSP, prevelikog umora živčanog sustava.

Kinezima je simbol sa pet osnovnih i najvaznijih covjekovih vrlina : skromnost, moralna cistoca, pravednost, pristojnost i hrabrost.

Oni koji nose ukras od žada, kod njih potiće te vrline.

Smatra se amblemom savršenstva i simbolom kraljevske vladavine, uspoređuju ga sa zlatom.

Takodjer nekad su ga nazivali draguljem bogova.

Posjeduje ljekovita svojstva. Kada se nosi kao ogrlica, liječi poremečaje stomaka i bubrega.

Koristi se i tako da dodiruje oboljelo podrućje.

FORMULA: NaAI(Si2O8)

TVRDOĆA: 6,5 - 7

NALAZIŠTA: Burma,Kina(tamno zeleni),Kanada,Meksiko,Egipat

BOJA: svijetlo do tamno zelena, ali i ljubičasta, žuta,crna staklenog sjaja (za crni žad govore da je Luciferov kamen,koristi se u crnim misama)

ZODIJAK: djevica, vaga

ČAKRA: srčana

Pomaže kod problema sa bubrezima, mjehurom, mokraćnim putevima. Otklanja reumatske tegobe i pomaže kod svih reumatskih bolesti, bolesti nutarnjih organa, probavnog trakta,snizuje visoki tlak, regulira metabolizam.

Eliksir čisti jetra i bubrege, ublažuje trovanje hranom.

U psihi razgrađuje predrasude, jača milosrđe i pravednost.

Koristi se uglavnom obrađen i to kao privijesak, kamen za ruku, nakit, donut.

Bubrežnim bolesnicima se preporučuje piti eliksir od žada.

Jadeit je monoklinski alkalni piroksenski mineral.

Jadeit nastaje u metamorfnim stijenama pod visokim tlakom i pri relativno niskim temperaturama.

Stijene koje se gotovo u potpunosti sastoje od minerala jadeita nazivamo žadeititima.

U svim dobro poznatim nalazištima žadeitit je nastao iz fluida unutar subdukcijskih zona, u zajednici sa serpentinima.

Jadeit je otporan na trošenje, a žadeititni šljunak nastaje u serpentinima bogatim okolišima.

Boja jadeita varira od bijele, preko blijedo zelene do duboko zelene boje, ali može biti i plavozelenih nijasni (kao nedavno otkriveni olmečko-plavi žad), boje lavande te još mnogih rijetkih nijansi.

Boja obično ovisi o prisutnosti elemenata u tragovima, kao što su Cr i Fe.

Prozirnost mu može varirati od potpuno prozirnih do potpuno opákih primjeraka.

Varijacije u boji i prozirnosti mogu biti prisutne čak i na jednom te istom uzorku.

Trenutno najpoznatiji izvori jadeita koji se koristi kao drago kamenje jesu Kalifornija, Mjanma, Novi Zeland te odnedavno Gvatemala; ostali lokaliteti su još u Kazahstanu, Rusiji, Britanskoj Kolumbiji, na Aljasci te u Turkmenistanu.

Jadeit je jedan od dva minerala koje nazivamo žadom.

Drugi je njegov amfibolski par nefrit.

Žad se nekad upotrebljavao za izradu oružja i oruđa.

Najcjenjeniji je žad tamnozelenih nijansi, sastavljen od vlaknastih i prutićastih agregata minerala jadeita, iako je u Kini tradicionalno vrlo vrijedan bijeli žadeit, gdje je bio cjenjeniji od plemenitih metala.

Trenutno je najpopularniji "carsko zeleni žad", a obilježava ga smaragdno zelena boja te visok stupanj prozračnosti.



KRISTALI


Jaspis je kamen nježnosti i opuštanja


Zovu ga još i velikim njegovateljem


Balansira nivo minerala u tijelu


Donosi tišinu, utjehu, cjelovitost


Čisti i raspršuje negativne energije


Jaspis je kamen nježnosti i opuštanja.

Donosi tišinu, utjehu, cjelovitost, izlječenje, blage završetke.

Jaspis je kamen ratnika au davna vremena se smatrao i sjajnim donosiocem kiše.

Zovu ga još i velikim njegovateljem zbog njegove zaštitničke energije.

Jaspis se dosta koristio kao asistent pri astralnim putovanjima.

U liječenju koristan je za jetru, žučni mjehur, umiruje želudac, balansira yin/yang.

Jaspis je koristan za vaskularni i probavni sustav, kao i za spolne organe.

Balansira nivo minerala u tijelu.

Posebno je koristan kao eliksir, zato što ne stimulira tijelo pretjerano.

Čisti i raspršuje negativne energije.

Omogućava brzi oporavak, dobro djeluje na unutrašnje organe, živce, kožna oboljenja.

Boja: zelena, ili krvavo crvena.

Izgled: Mat, išaran, često uglačan vodom ili mali kotrljan.

Onom tko ga nosi daruje energiju i neustrasivost.

Donosi radost i odklanja svaku bol.

Zeleni jaspis, po vjerovanju, ulijeva glumacke sposobnosti.

Posjeduje ljekovita svojstva. Jasper je mikrokristalno, fino zrnata sorta od minerala kvarca, a to je mineralna klasa od oksida u molarnom omjeru metala: kisika = 1:2.

To je usko povezano s uvijek strukturiranim vlaknastim kalcedonom. Jasper se isključivo koristi za nakit. Jedna od najslavnijih egipatskih rezbarija od jaspisa je nepotpuno lice kraljice Tiye od žutog jaspisa.

Često se upotrebljavao za prsten pečatnjak i žigove koji su služili kao oblik identifikacije.

U Novom zavjetu jaspis je naveden kao jedan od kamena temeljaca Novog Jeruzalema.

Nedvojbeno su drevni Egipćani, suvremenici Izraelićana, pridonijeli da većina rukotvorina od jaspisa upozna suvremeni svijet, jer su ga iznimno cijenili i čuvali kao vrijedan materijal.



KRISTALI


snažno je povezan s mjesecom i intuicijom


Mjesečev kamen osvješćuje nesvjesno


Stišava prenagle reakcije


Koristiti se da umiri hiperaktivnu djecu


IZGLED - Mliječan, proziran, svih veličina

BOJA - Bijela, krem, žuta, plava, zelena

UČESTALOST - Lako dostupan

IZVOR - Indija, Šri Lanka, Australija

OSOBINE - Mjesečev kamen je "kamen novih početaka".

Kako njegovo ime govori, snažno je povezan s mjesecom i intuicijom.

Njegovo najefikasnije djelovanje je umirivanje emocija.

Mjesečev kamen osvješćuje nesvjesno i potiče intuiciju i empatiju. Izaziva lucidne snove, posebno za vrijeme punog mjeseca.

Mjesečev kamen se tradicionalno koristio da pojača natčulne sposobnosti i da razvije vidovitost.

Može se nositi kao privjesak da potpomogne prihvaćanju vaših natčulnih sposobnosti.

Psihološki, mjesečev kamen stišava prenagle reakcije na situacije i na emotivne okidače.

Mjesečev kamen je ispunjen prijemčivom, pasivnom, ženskom energijom.

Dovodi u ravnotežu mušku i žensku energiju i pomaže muškarcima koji pokušavaju doprijeti do ženske strane svoje osobnosti.

Savršen je antidot za pretjerano mačo muškarce ili pretjerano agresivne žene.

Mentalno, mjesečev kamen otvara um prema iznenadnim i iracionalnim impulsima.

Treba dobro paziti da ne izazove halucinacije kao odgovor na jaku želju.

Emotivno, mjesečev kamen smiruje emotivnu nestabilnost i stres, stabilizira emocije. Poboljšava emotivnu inteligenciju.

Položen na solarni pleksus, izvlači i razgrađuje stare emotivne modele.

Mjesečev kamen pruža duboko emotivno iscjeljenje i liječi poremećaje višeg probavnog trakta, koji se povezuju s emotivnim stresom.

Fizički, Mjesečev kamen snažno utječe na ženski reproduktivni ciklus i smanjuje napetost i nezdravosti izazvane menstruacijom.

Povezuje se s pinealnom žlijezdom i usklađuje hormonalni sustav, stabilizira disbalans tekućina.

Dobar je u slučajevima šoka i može se koristiti da umiri hiperaktivnu djecu.

LIJEČENJE - Mjesečev kamen pomaže probavnom i reproduktivnom sustavu, asimilira hranljive tvari, eliminira toksine i zadržavanje tekućine, ublažava degenerativna stanja kože, kose, očiju i mesnatih organa, poput jetre i gušterače. Odličan je za PMS, začeće, trudnoću, porođaj i dojenje. Eliksir mjesečevog kamena je tradicionalno korišten za nesanicu, a može spriječiti i mjesečarenje.

POLOŽAJ - Nositi kao prsten ili staviti na odgovarajući dio tijela, na čelo za spiritualna iskustva, a na solarni pleksus ili srce za emocije.

Žene trebaju maknuti mjesečev kamen za vrijeme punog mjeseca.



CINK


CINK SIROVINA


Cink je plavičasto-svijetlosivi metal:

Cink (zn)

D: Zink

ENG: Zinc

FR: Zinc

TAL: Zinco

ESP: Cinc

Kemijski element cink nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Zn, atomski (redni) broj mu je 30, a atomska masa mu iznosi 65,409(4).

SVOJSTVA:

Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. Otapa se u kiselinama i jakim lužinama, burno reagira s metalnim oksidima, a s kisikom i dušikom stvara velik broj kompleksnih spojeva. Amfoteran je, pa tvori soli i s kiselinama i s lužinama. Na zraku je prilično stabilan, pa na površini cinka nastaje zaštitni sloj oksida ili karbonata, koji ga čini vrlo otpornim na utjecaj vlage, neutralnih i slabo lužnatih otopina. Dobar je vodič električne struje.

Dobivanje:

U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Najčešće se dobiva iz sulfidne ruda sfalerita (ZnS) /prženjem/, i karbonata smitsonita (ZnCO3) /žarenjem/, te iz industrijskih cinčanih optadaka (cinkovi pepeli). Rude se prije preradbe koncetriraju flotacijom (sulfidne rude) ili redukcijsko-oksidacijskim žarenjem (cinkovi pepeli), a potom slijedi suhi (pirometalurški) postupak, ili mokri (hidrometalurški) postupak, tj. elektroliza.

ZnS(s) + 3 O2(g) › 2 ZnO(s) + 2 SO2(g)

Dobiveni cinkov oksid reducira se koksom u mufolnim pećima:

ZnO(s) + C(s) › Zn(g) + CO(g)

Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji.

IZ POVIJESTI: Otkriven je u Njemačkoj 1500.god., a otkiro ga je Andreas Marggraf. Ime mu dolazi od njemačke riječi "zink" što znači zubac zbog pojavljivanja cinkovog karbonata u rudama zupčastog oblika. Svojstva: Cink je plavičasto-svijetlosivi metal.



CINK


Uporaba cinka i njegovih spojeva:

Ne korodira jer se na zraku prevlači slojem oksida, koji ga štiti od daljnje oksidacije. Cink na pocinčanim predmetima služi za anodnu zaštitu, gdje se cink otapa umjesto željeza, kao manje plemenit metal. Zbog toga željezne predmete često zaštićujemo cinkovim prevlakama. Najviše se primjenjuje od svih obojenih kovina, npr. za izradbu limova, cijevi, žica, dijelova motornih vozila, strojeva, kućanskih aparata, suhih baterija (Lechlanceov suhi članak), za zaštitu metala od korozije galvanizacijom, cinčanjem i katodnom zaštitom (oluci, karoserije auta, brodski propeleri itd.), u metalurgiji za izlučivanje drugih metala iz otopine, za legiranje bakra i aluminija, u kemijskoj industriji za proizvodnju pigmenata, u građevinarstvu za izradbu krovnih cijevi i ploča za pokrivanje zgrada, za izradbu ambalaže i igračaka, u pirotehnici, itd..

Budući da je kadmij gotovo uvijek vezan za cink, pocinčana ambalaža je potencijalni izvor zagađenja kadmijem, posebice u prisustvu organskih kiselina.

U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor" je najbitnija zaštita broda, jer sprječava sakupljanje algi i jedenje metalnih djelova broda na taj način što se on spoji na golu neopituranu oplatu broda.



Najvažniji cinkovi spojevi:

cinkov oksid (ZnO) služi u ljekarnama kao temelj za proizvodnju krema,

cinkov sulfid (ZnS) se upotrebljava u proizvodnji litopona, rendgenskih i televizijskih zaslona, kao pigment u plastičnim masama itd.),

cinkov sulfat (ZnSO4 x 7H2O, tzv. bijela galica) se upotrebljava u proizvodnji boja i viskoznih vlakana, za dobivanje cinkovih soli, za elektrolitsko cinčanje i pomjeđivanje, za impregniranje drva, u medicini i dr.),

cinkov klorid (ZnCl2, upotrebljava se u tekstilnoj industriji, u metalurgiji za otapanje metalnih oksida, za impregniranje drvene građe, za lemljenje metala, za cinčanje, za vulkanizaciju gume, u stomatologiji i medicini, te elektronici), itd..




Slavni "CINK PROTEKTOR"


Cink u organizmu:

Cink je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo svakoj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, dok ga u znatnoj mjeri nalazimo i u kostima i mišićima. Apsorpcija mu je loša, a glavni dio cinka apsorbira se u jejunumu, tj. u tankom crijevu. Cink sudjeluje u aktivnosti gotovo stotinu enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.


NAMIRNICA BOGATA CINKOM

Cink - jedan od najvažnijih minerala u tijelu ključan je za dobar imunitet:

Cink održava dobar vid, tek, osjetila okusa i mirisa, potiče zacjeljivanje kože, jača kosti, mišiće, kosu i nokte; Nedostatak cinka najčešće se javlja zbog nepravilne prehrane i drugih nezdravih životnih navika. Vitamin C tradicionalna je "zvijezda" u borbi protiv prehlade i gripe, no iznimno je moćan i cink! Jedan od najznačajnijih minerala u ljudskom tijelu ključan je za održavanje otpornosti na infekcije i bolesti, pa se preporučuje kao prirodna zaštita od sezonske navale mikroba. No održavanje imuniteta samo je jedan od brojnih blagotvornih učinaka cinka koji sudjeluje u aktivnosti više od 300 enzima, tvari koje omogućuju biokemijske procese u tijelu.

Cink sudjeluje u procesima enzimogeneze i i ima vrlo važnu ulogu u aktiviranju fermenata. Više od 200 vrsta fermenata u ljudskom organizmu ovisi o prisutnosti cinka. Cink ima ulogu katalizatora, aktivira ferment, regulira njegovu strukturu i neposredno sudjeluje u procesu stvaranja nukleinske kiseline i proteina. Sudjeluje u procesu dijeljenja stanica, njihova rasta i regeneracije.

U ljudskom organizmu cink ima ogromnu ulogu u stvaranju hormona. Za adolescente u razdoblju rasta je od osobito važnog značaja i najvažniji je element u prehrani. Znanstvena su istraživanja pokazala da cink djeluje neposredno na stvaranje kolagenog tkiva i kostura. Dodatak cinka kod njegova manjka ubrzat će rast i razvoj adolescenta. Kliničko promatranje pokazalo je da je kod djece zbog deficita cinka bio usporen rast i razvoj, a kada se doda cink, uočen je pozitivan medicinski rezultat s poboljšanim efektom.

Cink je također važan element za održavanje i poboljšanje vida. Sadržaj cinka u ljudskim očima prilično je velik i može dostići 21,86 mg mol/g. U mrežnici oka ima puno cinka. Nedostatak cinka može izazvati pogoršanje vida i smanjenu adaptaciju u tami. U svakodnevnom životu treba obratiti posebnu pozornost na uzimanje i apsorpciju kalcija i cinka. To je vrlo važno za ljudsko zdravlje i preventivu za kratkovidnost.

Općenito se može reći da svi ti čimbenici koji utječu na proces razmnožavanja stanica, na sintezu bjelančevina, aktiviranje recipijenta, na aktivnost i kretanje stanica, utječu i na imunitet.

Klinička ispitivanja u Kini u provinciji Czeczian i rezultati istraživanja Instituta za gerontologiju pokazala su da se u vrlo starih osoba, koje su uzimale preparate s cinkom, imunitet značajno povećao.


Važan za rast i plodnost:

Cink ima važan značaj u normalnom funkcioniranju spolnih organa i održavanju seksualne sposobnosti na normalnoj razini. U organizmu muškarca cink je najkoncentriraniji u testisu i prostati. Kao mikroelement cink je najzastupljeniji u spermi. Zato manjak cinka u mladih supružnika može izazvati neplodnost. Prema podacima medicinskih organizacija u Iranu, ustanovljeno je da deficit cinka u školske djece zaustavlja proces spolnoga sazrijevanja i smanjuje funkcionalnu aktivnost spolnih žlijezda.

Cink je nužan za stvaranje tjelesnih stanica, pa je osobito važan za rast i razvoj djeteta u trudnoći te kasnije u djetinjstvu i adolescenciji. Muškarcima je bitan za zdravlje prostate i plodnost (najveća je koncentracija cinka u tijelu upravo u muškim spolnim organima), a ženama može olakšati (pred)menstrualne tegobe. Cink je važan za tek te za osjetila okusa i mirisa. Održava dobar vid (očna mrežnica sadrži mnogo cinka), potiče zacjeljivanje kože, jača kosti, mišiće, kosu i nokte. Smatra se da štiti od raka jer sprečava oksidativne procese koji uzrokuju oštećenja u stanicama.

U posljednje vrijeme cink je u središtu pozornosti znanstvenika koji procjenjuju da dvije milijarde ljudi u svijetu nema dovoljno ovog minerala koji se najviše dobiva iz hrane. Nedostatak cinka nije nužno povezan s niskim životnim standardom - i u razvijenom svijetu ljudi često pate od manjka cinka zbog nepravilne prehrane i drugih nezdravih životnih navika poput uzimanja alkohola.

Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost.

Nedostatak cinka prije svega treba nadoknaditi prehranom, a tek potom razmišljati o eventualnom uzimanju preparata sa cinkom, i to samo prema savjetu liječnika i nutricionista.



CINK U NAMIRNICAMA

Kako osigurati dovoljno cinka?

Nalazi se u suhom mesu životinja, jetri, jajima, ribi, a najviše ga ima oštriga. U tkivu oštrige cinka ima i više od 1000 mg/kg. Obično je koeficijent apsorpcije cinka, koji se nalazi u mesnim proizvodima, veći nego koeficijent apsorpcije cinka iz hrane biljnog podrijetla. Cinka ima dosta u sjemenju sezama, oraščićima cedra i drugim vrstama sjemenja. Sjemenje žitarica ima mnogo više cinka nego rafinirani prehrambeni proizvodi. Međutim, prekomjerna količina kiselih soli biljnoga podrijetla i biljna kiselina u ljudskom organizmu, nakon spajanja s cinkom postaju zapreka za apsorpciju cinka u tankom crijevu. Cink je prilično zastupljen u hrani različitog porijekla. Pravilnom prehranom dnevno ga se unosi između 8 i 14 g. Kamenice sadrže više cinka po obroku nego bilo koja druga namirnica, no, ipak su glavni izvor cinka u prehrani crveno meso i iznutrice.

Drugi važni izvori su grašak, orašasti plodovi, hrana morskog porijekla, cjelovite žitarice i sl. Nedostatak cinka najčešće se javlja u slučajevima nekvalitetne prehrane, tj. Njegova nedovoljnog unosa ili smanjene apsorpcije, te povećanog gubitka ili povećanih potreba za cinkom. Na apsorpciju cinka može utjecati više faktora, a među najčešće spominjanima su fitati.

Znaci deficijencije cinka uključuju zastoj u rastu, gubitak kose, dijareju, zakašnjelo spolno sazrijevanje, impotenciju, očne i kožne lezije te gubitak apetita. Također mogu postojati i znaci gubitka tjelesne težine, usporeno cijeljenje rana i poremećaji okusa. Vegetarijancima je prosječno potrebno oko 50% više cinka u odnosu na osobe koje konzumiraju meso, i to zbog smanjene apsorpcije cinka iz hrane biljnog porijekla. Nedostatak cinka primijećen je i kod 30–50 % alkoholičara, jer konzumiranje alkohola smanjuje njegovu apsorpciju.

Također se alkoholičari često nedovoljno i nekvalitetno hrane tako da se taj nedostatak dijelom može pripisati i smanjenom unosu cinka hranom. Nedostatak cinka može biti povezan i s unosom većih količina željeza (više od 25 mg) koje se primjenjuju u liječenju anemije, jednog od ozbiljnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Naime, smatra se da željezo negativno utječe na apsorpciju cinka.

Kako bi se izbjegao taj problem, savjetuje se željezo uzimati između obroka. Dnevne potrebe za cinkom za odrasle žene su oko 12 mg dok su za odrasle muškarce 15 mg. Cink je vrlo značajan i u prehrani djece, a dnevne potebe za tim važnim mineralom iznose oko 10 mg.

Nije zato čudno što se u zemljama u kojima su prehrambeni proizvodi pretežno biljnoga podrijetla, javlja deficit cinka. Bilo bi idealno educirati stanovništvo na uporabu mesnih proizvoda bogatih cinkom. Međutim, to je ograničeno zbog niskih prihoda stanovništva i vjekovnih navika u prehrani, pa bi stoga bilo najjednostavnije i najekonomičnije koristiti prehrambene dodatke s cinkom i na taj način nadoknaditi manjak cinka u prehrani.



ŠKOLJKE

Najbogatiji meso i školjke:

Smatra se da se raznovrsnom prehranom može osigurati dovoljna dnevna količina cinka. Najbolji su prirodni izvori cinka meso (uključujući i crveno meso i perad, a osobito govedinu, puretinu i iznutrice) te ribe i drugi plodovi mora, osobito kamenice te drugi školjkaši, rakovi i tuna.

Značajni su izvori cinka mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice. Premda je iskoristivost cinka iz biljne hrane znatno manja nego iz one životinjskog porijekla, nemojte zanemariti biljne izvore cinka: orašaste plodove, grašak, grah, soju i sojin “sir” tofu, pivski kvasac, pšenične klice, bundevine i druge sjemenke.

Svakako obogatite prehranu što raznovrsnijim voćem i povrćem koje također sadrži cink.

Podaci o preporučenoj dnevnoj količini cinka najčešće variraju od 8 do 12 miligrama za žene te od 11 do 15 miligrama za muškarce, no nipošto nemojte cink uzimati na svoju ruku nego se savjetujte s liječnikom i nutricionistom. Prekomjerno uzimanje može prouzročiti višak cinka u organizmu, što može izazvati neravnotežu drugih minerala (osobito bakra, željeza i kalcija), povraćanje, proljev, grčeve, glavobolju, vrtoglavicu, metalan okus u ustima...


Primjena:

Wilsonova bolest – pošto cink smanjuje apsorpciju bakra, njegovo uzimanje može pomoći kod ove bolesti jer se kod nje bakar nakuplja u tijelu.

HIV/AIDS – kod oboljelih je čest nedostatak cinka uslijed slabe apsorpcije, neutralizacije lijekovima i gubitka zbog proljeva i povraćanja što ih čini osjetljivijim na oportunističke infekcije. Uzimanje cinka smanjuje broj infekcija, poboljšava dobivanje kilograma i pojačava imunitet.

Herpes simplex – topikalna primjena cinka olakšava simptome i sprečava povratak lezija kod oralnog herpesa.

ADHD – ako oboljela djeca imaju nisku razinu cinka, visok indeks tjelesne mase i nisku koncentraciju slobodnih masnih kiselina u krvi, uzimanje cinka može pomoći ublažavanju simptoma ADHD-a.

Peptički ulkus (čir na želucu) – neka istraživanja kažu da cink može ubrzati ozdravljenje od peptičkog ulkusa.

Srpasta anemija – pošto oboljeli najčešće imaju nedostatak cinka, uzimanje istog može smanjiti simptome te bolesti.

Imunitet – da bi imunosni odgovor normalno funkcionirao, razina cinka treba biti u normalnim granicama: i smanjena i povećana koncentracija cinka imaju negativan utjecaj na imunitet.

Prehlada – mnogi ljudi vjeruju da uzimanje cinka kod prvih znakova prehlade skraćuje trajanje i ublažava simptome iste. Potrebno je još istraživanja da bi se utvrdilo koji oblici cinka djeluju na koje vrste virusa prehlade.

Dobno vezana makularna degeneracija – veliko kliničko istraživanje pokazalo je da se tijek te bolesti može usporiti uzimanjem cinka, vitamina C, vitamina E, beta-karotena i bakra. Provode se istraživanja vezana uz ulogu samog cinka u poboljšanju stanja kod te bolesti.

Akne – neki dokazi govore da topička primjena cinka zajedno s eritromicinom može smanjiti pojavu akni.

Drugo – ova stanja povećavaju potrebu za cinkom ili utječu na njegovu apsorpciju, ali nije poznato pomaže li uzimanje cinka u tretmanu tih bolesti: Acrodermatitis enteropathica, alkoholizam, jetrena ciroza, bolest bubrega, celijakija, upalna bolest crijeva, visoki krvni tlak, bolesti gušterače, trudnoća.

Dostupni oblici: Najjeftiniji, ali i preparat s najmanjom apsorpcijom je cinkov sulfat. Bolju apsorpciju postižu cinkov pikolinat, citrat, acetat, glicerat i monometionin.

Za tretiranje prehlade dostupni su nazalni sprej, nazalni gel i pastille cinka.


Doziranje i način primjene:

Cink se uzima s vodom, ali ako uzrokuje uznemirenost probavnog sustava, može se uzimati i uz obrok. Ne smije se uzimati istovremeno sa željezom ili kalcijem. Pošto višak cinka uzrokuje nedostatak bakra, dugotrajno uzimanje cinka treba biti praćeno i uzimanjem bakra. Bez savjeta liječnika ne smije se davati djeci.

Preporučeni dnevni unos cinka:

DJECA:

- Novorođenčad 0-6 mjeseci: 2 mg (AI)

- Dojenčad 7-12 mjeseci: 3 mg (RDA)

- Djeca 1-3 godine: 3 mg (RDA)

- Djeca 4-8 godina: 5 mg (RDA)

- Djeca 9-13 godina: 8 mg (RDA)

- Dječaci 14-18 godina: 11 mg (RDA)

- Djevojčice 14-18 godina: 9 mg (RDA)

ODRASLI:

- Muškarci 19 godina i stariji: 11 mg (RDA)

- Žene 19 godina i starije: 8 mg (RDA)

- Trudnice 14-18 godina: 12 mg (RDA)

- Trudnice 19 godina i starije: 11 mg (RDA)

- Dojilje 14-18 godina: 13 mg (RDA)

- Dojilje 19 godina i starije: 12 mg (RDA)

TERAPEUTSKE DOZE:

- Muškarci: 30-60 mg dnevno

- Žene: 30-45 mg dnevno



CINK - VAŽAN ZA RAST

Interakcije:

Ako koristite bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja cinka konzultirajte se s liječnikom: amilorid, antihipertenzivi – ACE inhibitori (kaptopril, benazepril, enalpril, lisinopril, fosinopril, ramipril, perindopril, quinapril, moexipril, trandolapril), antibiotici (gatifloksacin, oksofloksacin, norfloksacin, ciprofloksacin, levofloksacin, moksifloksacin, tetraciklin, minociklin, demeklociklin), deferoksamin, cisplatin, imunosupresivi, nesteroidni protuupalni lijekovi, penicilamin, tiazidni diuretici (hidroklortiazid, klorotiazid, klortalidon, indapamid, metolozon, politiazid, quinetazon, triklormetiazid).

NUSPOJAVE:

Upozorenja:

Zbog potencijalnih interakcija i nuspojava, suplemente treba uzimati pod nadzorom liječnika. Istraživanja su pokazala da je količina od 40 mg dnevno sigurna doza, ali nije sigurno što se događa ako se kroz duži period ta količina prekorači.

Uobičajene nuspojave su uznemirenost probavnog sustava, mučnina, povraćanje i metalni okus u ustima. Visoke doze mogu uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, uspavanost, pojačano znojenje, gubitak mišićne koordinacije, intoleranciju alkohola, halucinacije i anemiju. Vrlo visoke doze mogu oslabiti imunitet i HDL (dobar) kolesterol, a povećati LDL (loš) kolesterol.


molimo pročitati izjavu