Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Vjeruje se da je vatra rodonita kaljena pod utjecajem Venere.
To je vatra koja tiho gori i koja može raspršiti jake sile. Iz ovog razloga, rodonit zovu ruža koja gori (rhodon je grčka riječ za ružu).
Ime mu dolazi iz grčkog ῥόδος rhodos, što znači ružičast.
Grčki naziv kamena "rodon" preveden je kao "ruža". Mineral je poznat i kao kamen zore, ružičasti kamen, foulerit, orleti, rubin i ružičasti špart.
Uralski rudari su kristalu dali ime orleti, jer su prvi nalazi rodonita otkriveni zahvaljujući ponosnim pticama.
Stara uralska priča kaže da su ljudi prvi put vidjeli mineral u orlovom gnijezdu.
Danas se mineral kopa u Australiji (Kvinslend, Novi Južni Vels) i na Madagaskaru. Pored toga, njeni dobavljači su Španjolska, Engleska, SAD, Meksiko, Japan, zemlje centralne Azije.
Rodonit, kao ukrasni materijal, postao je poznat u Rusiji prije nekoliko stoljeća.
Zahvaljujući talentu eminentnih kamenorezaca, koji su pravili prava remek-djela od dragulja, popularnost ružičaste špage porasla je do kraja 18. stoljeća.
Dragulj nastaje u niskotemperaturnom režimu, u hidrotermalnim procesima. Javlja se u sedimentnim stijenama s visokim sadržajem mangana.
Rodonit je kamen gracioznosti i elegancije. Smanjuje tjeskobu i povećava pažnju za detalje. Koristan je za srčanu čakru, otvara nas za bezuvjetnu ljubav i povećava korisnost za čovječanstvo. Umirujući kamen.
Također je to i kamen suprotnosti. Svijetlo ružičasta boja nagovještava energiju koja povećava vatrenu ljubav. A crna ukazuje prizemnu energiju. Potiče vatrenu ljubav, ali koja je i prizemljena. Fizički pomaže kod srčanih problema, osjetljivosti na svjetlo, problema s grlom, upale zglobova.
Rodonit uravnotežava emocije, neguje ljubav i potiče bratstvo i humanost.
Ima sposobnost da ukaže na obje strane problema. Ovaj kamen stimulira, čisti i aktivira srce i srčanu čakru. Uzemljuje energiju, balansira jin i jang i pomaže dosezanje najvišeg potencijala. Poboljšava meditaciju zasnovanu na mantri, dovodeći dušu u u nivo blizu vibraciji.
Koristan "kamen za prvu pomoć" rodonit liječi emotivni šok i paniku, dajući poticajnu energiju.
Ekstremno je koristan u slučajevima emotivnog samouništavanja, uzajamne zavisti i zlostavljanja. Rodonit čisti emotivne rane i ožiljke iz prošlosti, izvlači bolne emocije poput ogorcene mržnje ili besa.
Svojom sposobnošcu da podstakne nesebičnu ljubav prema sebi i opraštanje, pomaže u povlačenju projekcija, kojima okrivljujemo partnera za ono što je, ustvari, unutar nas samih.
Rodonit usklađuje i integrira fizičke i mentalne energije, gradi samopouzdanje i ublazava konfuziju.
Odličan je za liječenje rana, smiruje i ujede insekta. Zacijeljuje ožiljke, korisno djeluje na rast kostiju i na organe sluha, na registriranje zvučnih vibracija i finih frekvencija, stimulira plodnost. Deluje na upalu zglobova i artritis, autoimune bolesti i čir želuca.
Rodonit također aktivira pinealnu žlijezdu i donosi intuitivno vodstvo. Uskladjuje čakre i otklanja blokade da bi se očistio protok energije u čakrama. Njegova nježna ružičasta zraka je naročito pogodna kada je riječ o emotivnom iscjeljenju.
Prema drevnim običajima, mladenci su za vjenčanje dobili posebne poklone, što je pomoglo zaštiti nove obitelji od nedaća, doprinijelo pronalaženju sreće i blagostanja.
Imućniji gosti darovali su mladence draguljima.
Rodonit je davan nevesti, jer je magična čarolija minerala doprinela ranom začeću i davala olakšanje tijekom poroda.
Osim toga, ružičasti kristal je pomogao da se obitelj sačuva od nesreće.
Kao i svaki kristal, Rodonit je potrebno održavati punim pozitivne energije kako bi imao najbolje djelovanje na naš organizam! Čistiti ga možemo pomoću mlaza vode iz slavine ili (još bolje) sa izvora. Još jedan od načina za čišćenje je dimljenje kristala tako da zapalimo svežanj sušene kadulje (samo da počne dimiti – ne goriti) ispod kristala i nekoliko minuta ga dimimo prekrasnim dimom mirisne kadulje.
Punjenje Rodonita možemo obaviti na dnevnom svjetlu, ali bez direktnog kontakta sa sunčevim zrakama. Također, tijekom noći ga je poželjno ostaviti uz Gorski kristal koji služi kao univerzalni kristal za punjenje dugog dragog kamenja i kristala. Osim toga, možemo ga ostaviti na mjesečini tijekom noći punog mjeseca (oblaci neće smetati).
