Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Topljivost: Usporiti u HCl da nastane želatinozni silicij
Nalazište: u Egiptu, SAD-u (Arkansas, Arizona u rezervatu San Carlos, Havaji, Nevada i Novi Meksiko u maarskom vulkanskom grotlu Kilbourne Hole), Australiji, Brazilu, Kini, Keniji, Meksiku, Mjanmaru (Burmi), Norveškoj, Pakistanu, Saudijskoj Arabiji, Južnoj Africi, Šri Lanci i Tanzaniji.
Peridot je jedan od najstarijih poznatih dragog kamenja na Zemlji.
Izvorno nazvan krizolit, kamen peridot često se spominje u Bibliji, a vjeruje se da ga je nosila egipatska kraljica Kleopatra, koja je imala sklonost prema dragim draguljima.
Povjesničari imaju zapise o ogrlici od peridota koju je francuska carica Joséphine Bonaparte dobila od svog cara muža, Napoleona, koji je vjerovao da su dragulji smaragdi.
Zabuna između smaragda i peridota uobičajena je i često se viđa kroz povijest kamena. Ne čudi, s obzirom na njihov sličan izgled. Međutim, Peridot je olivinski ili krizotilni mineral, dok je smaragd član obitelji dragog kamenja beril.
Njihova bliska sličnost vjerojatno je s vremenom igrala ulogu u popularnosti Peridota. Godine 1912. peridot je službeno nazvankolovoznim kamenom , zajedno sa spinelom i sardonisom ..
Porijeklo imena peridot je neizvjesno. Oxfordski rječnik engleskog jezika predlaže izmjenu anglo - normanske pedoretés (klasični latinski pæderot -), vrste opala, umjesto arapske riječi faridat, što znači "dragulj".
Rječnik srednjeg engleskog jezika o peridotu uključuje nekoliko varijacija: peridod, peritot, pelidod i pilidod — druge varijante zamjenjuju i koje se ovdje vidi.
Najranija upotreba u Engleskoj je u registru opatije St Albans, na latinskom, a njegov prijevod iz 1705. je vjerojatno prva upotreba peridota na engleskom. Bilježi da je biskup Ivan nakon svoje smrti 1245. opatiji oporučno ostavio razne predmete, uključujući peridot.
Poznat je i pod imenom Olivin, ime koje potječe od njegove predivne karakteristične maslinastozelene boje. Naziva se i krizolit, (grčki chrysos znači zlato a lithos znači kamen). Peridot je kristal vizionara.
Peridot ima vrlo dugu povijest. Drevni papirusu zabilježiti vađenje ovog kamenja već 1500. pr. Glavni izvor u drevnom svijetu bio je otok Topazo (danas Zabargad ili otok Sv. Ivana) u egipatskom Crvenom moru.
U antičko doba kamenje se koristilo i za rezbarene talismane. Stanovnici otoka bili su prisiljeni skupljati dragulje zbog faraonove riznice.
Druga legenda kaže da su ljubomorni promatrači koji su imali zapovijed da ubiju bilo koga prijestupnika čuvali cijeli otok.
Priča se nastavlja da su rudari radili i danju, kao i noću. Dragulje možemo pronaći nakon što padne noć zbog njihovog sjaja. Rudari bi mjesto označavali noću radi pronalaženja sljedeći dan.
Dakle, najveći rez je 310 karat (62 g) uzorak u Smithsonian muzeju u Washingtonu, DC
Koristi se za ravnotežu i stimulaciju srčane čakre. Kamen empata. Ima prijateljsku energiju i izvrstan je za liječenje. Pomaže da se preporodimo i obnovimo u svakom smislu. Donosi obilje i blagostanje. Donosi sklad u odnose, posebno u braku. Smanjuje stres, ljutnju, ljubomoru, iscjeljuje čireve i probavne poteškoće. Stvara zaštitni štit oko tijela osobe koja ga nosi.
Peridot je kamen vedrine i ljepote. Odličan je izvor visokih frekvencija koje mogu pojačati bogatstvo, zdravlje i radost, kao i pozitivna emocionalna stanja. Vjeruje se da privlači novac i pomaže u ostvarenju snova. U drevnim vremenima, vjerovalo se da štiti od zlih duhova. Ovaj vizionarski kristal omogućuje razumjevanje vlastite sudbine i duhovne svrhe. Naročito je koristan iscjeliteljima. Povezan je sa dosezanjem duhovne istine.
Snažan je pročisćivač. Smatra se da čisti fizičko tijelo, ali i suptilna tijela te um. S obzirom na to da aktivira srčanu čakru i čakru solarnog pleksusa, može doprinijeti oslobađanju tereta, krivice i opsesija. Ukazuje na stare modele i na to kako da se, umjesto fokusiranja na prošlost, usmjerimo k novom, sutrašnjici i višim energijama. Iskustva su pokazala da utjecaj peridota može značajno poboljšati nezadovoljavajuću vezu.
Psihološki, ublažava ljubomoru, ozlojeđenost, pakost i bijes. Također smanjuje stres. Pojačava samopuzdnje i isticanje bez agresivnosti. Motivira rast i pomaže promjene. Potiče psihološku jasnoću i blagostanje. Mentalno, izoštrava um i otvara ga novim nivoima svjesnosti. Otklanja otupjelost i skreće pažnju na sve ono što, svjesno ili nesjvesno, zanemarujemo. Pogodan je za osobe koje za svoje nevolje krive druge jer pomaže preuzimanju odgovornosti, priznavanju grešaka i koračanju u sutrašnjicu.
Peridot ima okrepljujuće djelovanje. Iscjeljuje i regenerira tkivo. Jača metabolizam i dobar je za srce, krvotok, pluća, probavne organe, oči, kožu i nokte. Vjeruje se da potpomaže jačanju kontrakcije mišića i ujedno smanjuje bol kod rodilja. Regulira rad žljezda, iscjeljuje čir i digestivne probleme. Potiče san. Njegova energija dovodi u ravnotežu bipolarne poremećaje i doprinosi nadilaženju hipohondrije.
