Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Boja: Svijetlo do tamno zelena ali i bijela, žuta, smeđa, ljubičasta i crna
Tvrdoća: 6,5-7 po Mohsovoj ljestvici.
Nalazište: Trenutno se najveća nalazišta jadeita nalaze u Californiji, Burmi, Novom Zelandu, Kini, Tibetu, Indiji, Japanu, Australiji, Novoj Gvineji, SAD-u, Guatemali, Kolumbiji, Rusiji, Kazahstanu, Turkmenistanu, Francuskoj i Švicarskoj.
Horoskop: Djevica, Vaga
Osnovne čakre: sakralna, pupčana, treće oko, srčana
Trenutno je najcjenjeniji "carski zeleni žad" koji se prepoznaje po smaragdno zelenoj boji i visokim stupnjem prozirnosti.
Druge nijanse, kao kod "olmečko plavog" žada, kojeg obilježavaju tamnoplava boja, prozračnost i bijele mrlje, također postaju sve cjenjenije na tržištu.
Upravo "olmečko plavi" žad posebno se ističe zbog svoje jedinstvene ljepote, ali iz zbog povijesne upotrebe u srednjoameričkim civilizacijama (Olmeci).
Također, taj je varijetet tek nedavno otkriven na Guatemali, vrlo je rijedak i malo se o njemu zna, što mu još više daje na cijeni.
Žad je jedan od najraširenijih minerala i u puno boja. On je simbol čistote i smirenosti.
Predstavlja mudrost sakupljenu u spokojnom miru.
Najcjenjeniji je poludragi kamen Dalekog Istoka gde je zbog svojih harmoničnih osobina smatran kamenom mira i ljubavi.
Kinezi kroz žad izražavaju pet najboljih ljudskih osobina: mudrost, pravednost, milosrđe, skromnost i odlučnost. Oni ga zovu yu što znači "nešto vrijedno".
Simbolizira nebo, zemlju i čovjeka.
Kod starih Egipćana žad je bio kamen ljubavi, unutrašnjeg mira, harmonije i ravnoteže. U arapskom svijetu zaštitnik je od zla, dok je kod Meksikanaca simbol nježne ljubavi.
Sve do prije 150 godina pod istim imenom stručnjaci su nazivali dva vrlo slična ali po kemijskom sastavu popupno različita minerala – jadeit i nefrit.
Jadeit je monoklinski alkalni piroksenski mineral kemijske formule NaAl[Si2O6].
Jadeit je jedan od dva minerala koje nazivamo žadom.
Drugi je njegov amfibolski par nefrit. Žad se nekad upotrebljavao za izradu oružja i oruđa.
Najcjenjeniji je žad tamnozelenih nijansi, sastavljen od vlaknastih i prutićastih agregata minerala jadeita, iako je u Kini tradicionalno vrlo vrijedan bijeli žadeit, gdje je bio cjenjeniji od plemenitih metala.
Trenutno je najpopularniji "carsko zeleni žad", a obilježava ga smaragdno zelena boja te visok stupanj prozračnosti.
Žad je kamen srca, povezan je sa srčanom čakrom i dobro djeluje na sve probleme vezane za srčanu čakru. Naravno, privlači i pojačava ljubav svake vrste. Također je kamen vjernosti i velikodušnosti. Donosi emocionalnu ravnotežu i stabilnost. Koristi se kod plućnih, bubrežnih problema, slabosti imuniteta, PTSP, prevelikog umora živčanog sustava.
Povezan je sa srčanom čakrom te je stoga to kamen ljubavi na svim nivoima i u svim oblicima. U emotivnom životu donosi mir, harmoniju, radost koja proizlazi iz malih stvari, razvija nežne emocije i toleranciju prema bližnjima i voljenima. Spektar njegovih boja razvija meditaciju, istraživanje dubine duše i pronalaženje samog sebe. Na psihičkoj ravni regulira unutarnju ravnotežu, pomaže bistrinu misli, umiruje napetost i povećava koncentraciju. Otklanja predrasude koje opterećuju sporazumijevanje, razvija aktivnost i dinamiku.
Psiholoski, žad stabilizira osobnost i objedinjuje um sa tijelom. Potiče zadovoljstvo samim sobom. Mentalno, otpušta negativne misli i opušta um. Stimulira ideje i čini da poslovi izgledaju manje komplicirani. Duhovno, čini da postanemo ono što zaista jesmo prepoznavanjem duhovnog bića i buđenjem skrivenih znanja. Fizički, žad je kamen koji pročišćava pa predstavlja odličan kamen za bubrege. Odstranjuje toksine, ponovo povezuje stanični i skeletni sustav te zacjeljuje ubode.
