|
DIJAMANT
DIJAMANT Ostali nazivi: Diamant, Diamond Kategorija: Mineral Kemijska formula: C Molekularna masa: 12,01 gm Boja: Tipično žuta, smeđkasta ili siva do bezbojne. Rijatko - plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta, purple i crvena. Kristalni habitus: Oktaedarski Kristalna sistema: Teseralna Cepljivost: 111 (savršena u četiri smera) Prelom: Conchoidal - step like Tvrdoća po Mosu hardness: 10[1] Indeks prelamanja: 2,4175-2,4178 Optičke osobine: Jednoprelamajući Disperzija: 0,044 Ultravioletna fluorescencija: bezbojni do žućkasti - inert to strong in long wave, i tipično plavo. Apsorpcioni spektri: In pale yellow stones a 415,5 nm line is typical. Irradiated and annealed diamonds often show a line around 594 nm when cooled to low temperatures. Ogreb: bezbojan Specifična težina: 3,52 (+/- 0,01) Gustoča: 3,5-3,53 Prelamanje svijetlosti na okruglo-brilijantski izbrušenom dijamantu pokazuje brojne refleksije.
Svojstva i osobine:Dijamant (srednjovj. lat. diamas, genitiv diamantis, prema klas. lat. adamas nesavladiv, neukrotiv) (pučki naziv alem-kamen), mineral kubične simetrije, jedna od kristaliziranih modifikacija elementa ugljika u kojoj je svaki ugljik okružen tetraedarski s 4 ugljika; druga je modifikacija grafit, mineral heksagonske simetrije, a njima se pridružuju sintetski fulereni izgrađeni od 60 (ili više) atomskih molekula-kaveza ugljika.
Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u industriji i rudarstvu. Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i bezbojan.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta (3820 K ili 3547 °C), toplinsku vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.
Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera. Dijamanti su se prvo počeli vaditi u Indiji gdje su prvotno i prepoznata njegova svojstva. U današnje vrijeme se godišnje iskopa oko 26000 kg dijamanata ukupne vrijednosti oko 9 bilijuna dolara, dok ih se čak 100000 kg proizvede umjetnim putem.
U prirodi dolazi u obliku dvije polimorfne modifikacije: kubični i heksagonski dijamant.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.
Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.
Dijamanti se mjere karatima (1 karat = 0,205 g). Vrijednost im raste s veličinom i prozirnošću. Najpoznatiji su: Koh-i-noor, ovalno brušen u briljant (106 karata), Regent (136 karata); Veliki mogul imao je prvobitno 787 karata, poslije je razbijen u više manjih komada. Jedan od najvećih bio je Cullinan, nađen u juž. Africi; on je u prirodnome sirovom stanju težio 622 g, imao je dakle više od 3000 karata; bio je razrezan u 9 većih i 96 manjih kamena. Ako se dijamant razvio u radijalno trakastim agregatima, zove se bort. Crni graškasti dijamant veličine jajeta nosi ime karbonado ili karbon. Ti nečisti dijamanti upotrebljavaju se za brušenje, bušenje, poliranje i obradbu tvrdog materijala (dragoga kamenja, porculana, stakla, metala i dr.). Oko 77% ukupne proizvodnje dijamanata primjenjuje se u industriji.
Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.
DIJAMANT Obilježja:Dijamant je uz grafit najpoznatiji alotrop ugljika čiji atomi formiraju plošno centriranu kubičnu kristalnu strukturu zvanu latica dijamanta. Dijamant je nestabilniji od grafita, ali je od njega mnogo tvrđi. Zbog jake kovalentne veze među atomima ugljika dijamant posjeduje jako dobra fizikalna svojstva kao što su visoka tvrdoća (10 po Mohsovoj ljestvici) i odlična termalna vodljivost, gustoća oko 3.5 g/cm3 s toga se ta svojstva iskorištavaju u industrijske svrhe pa tako postoje dijamantni noževi, specijalni prozori, visoko izdržljivi ležajevi itd.
Većina prirodnih dijamanata nastaje pri visokim temperaturama na dubinama između 140 i 190 kilometara pod zemljom u periodu od 1 do 3.3 bilijuna godina. Ono što dijamante donese bliže površini zemljine kore je magma koja se nakon erupcije vulkana nakon određenog vremena ohladi tvoreći tako vulkanske stijene. Sintetički dijamant:Sintetički dijamanti ozbiljno ugrožavaju tržište prirodnih dijamanata. Nažalost svuda u svijetu postoje ljudi, zlatari koji će Vam pokušati "podvaliti" stakleno kamenje ili kubični cirkon pod pravi dijamant. Ne morate zvati odmah stručnjake za dijamante kako biste se zaista uvjerili da li kamen stvarno dijamant ili nije.Odlikuju ih iste karakteristike kao prirodne dijamante, veća čistoća i bolja boja. Uz to nekoliko su puta jeftinije te se kupci sve češće odlučuju za kupnju sintetičkih dijamanata.
U početku su se proizvodili žuti sintetički dijamanti koji su bili 3 puta jeftiniji od prirodnih. Sadržavali su kao i prirodni 100% ugljika, ali se bili izrazito žute boje i proizvodnja je tekla sporo jer se odvijala u malim komorama pod visokim tlakom. Nakon toga američki istraživači su došli do revolucionarnog otkrića proizvodnje dijamanata laserskom fragmentacijom prirodnog plina (metana). Takvom proizvodnjom se dobivaju dijamanti savršene boje D i čistoće FL, a sam proces se odvija jako brzo te je cijena dijamanata izrazito povoljna. Ali takvi dijamanti sadrže samo 90% ugljika te ih neki stručnjaci ne svrstavaju u kategoriju dijamanata već samo dragog kamenja jer nemaju sve karakteristike prirodnog dijamanta te je lako utvrditi da se ne radi o prirodnom dijamantu.
U svijetu se takvi dijamanti proizvode u dvije tvornice (Amerika i Kina) a dijamanti su poznati pod nazivom "Grown Diamond".
Kako prepoznati pravi dijamant ? Pravi dijamanti su sastavljeni od zbijenih molekula ugljika, te je za razliku od stakla dijamant je težak kamen. Stoga nakon što puhnete (dišite) na dijamant te se kamen ako je pravi se neće zamagliti ali sintetički dijamanti hoće.
Drugi jednostavan test je uz pomoć malog komadića stakla, kamena ili ogledala. Test koji smo viđali u nekih filmovima stvarno dokazuje da li kamen pravi ili lažan dijamant. Uzmite komad stakla (ili gore navedenog) te zagrebite po površini dijamanta. Pravom dijamantu neće biti ništa, no ako se radi o lažnom dijamantu tada ćete ga oštetiti. No bolje da u startu znate da li Vam netko hoće podvaliti.
Dosjetljivi zlatari i tome pokušavaju stati na kraj na način da na vrh lažnog dijamantnog kamena postave komadić pravog dijamanta pa bi takav kamen mogao proći gore navedene testove. No da biste i tome stali na kraj stavite dijamant u času vode koja će povećati kamen te će lom svjetlosti pokazati sve pukotine i nepravilnosti na kamenu.
Lako ćete uočiti mjesto gdje je lažni dijamant spojen sa pravim komadićem dijamanta. Ako Vaš kamen prođe i ovaj test možete biti sigurniji da je taj kamen zaista dijamant, a ako još uvijek sumnjate angažirajte stručnjake koji će to potvrditi ili demantirati.
Kubični dijamant:Ova modifikacija dijamanta je i najpoznatija jer se prirodni dijamant gotovo isključivo pojavljuje u ovoj modifikaciji. Kubični dijamant nastaje u plinskim vulkanima (maar-ovima), naglim pothlađivanjem eruptivnog materijala koji je bio izložen ekstremnim tlakovima. To su ujedno i jedina primarna prirodna ležišta dijamanata. Kubični dijamant kristalizira u obliku dijamantne rešetke. U prirodi se nalazi u kristalima oblika oktaedra. Dijamant je kemijski puno inertniji od bilo koje modifikacije kristaliničnog grafita. Dijamant se može zapaliti u zraku, ako se zagrije na 600 do 800 ºC. Heksagonski dijamant:Heksagonski dijamant (lonsadaleit) je nestabilnija polimorfna modifikacija dijamanta. Heksagonski dijamant nastaje u mikroskopskim količinama prilikom udara meteora u zemlju. Heksagonski dijamant je sintetiziran umjetnim putem.
DIJAMANT Emotivno značenje:Cirkon je kamen čistoće i nevinosti. Balansira emocije i pojačava samopoštovanje i jedinstvo. Cirkon je amajlija za putnike, štiti ih od bolesti, povreda, nesanice, i osigurava im srdačnu dobrodošlicu gdje god bi ih njihova putovanja odvela. Cirkon posjeduje magijske moći da se bori protiv zlih duhova. Ima isceljujuće osobine, i koristi se kao protuotrov, i pomoćno sredstvo za bolju probavu. Cirkon je pomoć za miran san, donosi prosperitet, promovira čast i mudrost kod nosioca. Boje dijamanta:Dijamanti variraju u boji, a najčešća boja dijamanta nije prozirna kao što većina ljudi misli, već je naprotiv većina dijamanata smeđa ili žuta.
Dijamanti mogu čak biti i crne boje, iako ovdje valja istaknuti kako nema dijamanta koji bi bio potpuno crn jer crni dijamant je crn zbog mnoštva inkluzija koje mu daju taj tamni izgled. Čistim dijamantima se nazivaju samo bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu potpuno čisti dijamanti već imaju određenu razinu i vrstu nečistoća koje im daju specifičnu boju. Tako primjerice žuti dijamanti, koji su inače i najčešća boja dijamanata imaju u sebi određenu količinu dušika koja je odgovorna za tu žutu boju, a intenzitet žute boje ovisi o tipu i koncentraciji dušika sadržanoj u dijamantu.
Klasifikacija dijamanata po boji obično ima ljestvicu stupnjevanja koja ide od slova "D" što označava dijamant bez boje pa sve do slova "Z" koji znači svjetlo žutu boju. Ta klasifikacija postavljena je od strane Američkog gemološkog instituta (GIA).
Vrijednost dijamanata određuju čistoća i boja.
Najvrjedniji su dijamanti boje D (savršeno bijeli), a vrijednost im opada prema slovu Z (žuti).
Rijetki ružičasti dijamant, opisan kao "pun vatre i svjetla" i jedan od "najvećih prirodnih bogatstava Zemlje", mogao bi postići cijenu od čak 60 milijuna dolara, čime će postati najskuplji dijamant na svijetu, kaže poznata aukcijska kuća Sotheby's.
Duhovno značenje:Dijamant je za alkemičare oduvijek predstavljao simbol prelamanja svijetlosti.
ovo je dragi kamen rođenih u znaku Bika, Škorpijona i ostalih znakova rođenih pod utjecajem planete Marsa. Smatraju ga najmoćnijom amajlijom, simbolom sreće i vjernosti u ljubavi, te se zato poklanja prilikom zaruka i vjenčanja. Dijamant je najtraženija amajlija, koja uspešno štiti od svakog zla. Kaže se da otklanja svaki negativni utjecaj, ako se nosi na lijevoj strani tela, na koži.
Voda u kojoj je potopljen dijamant, liječi apopleksiju, kostobolju i koristi se kao osvježivač za srce.
Kaže se da otklanja svaki negativan utjecaj, ako se nosi na lijevoj strani tijela, na koži. Treba ga nositi na desnom prstenjaku u zlatnom prstenu.
Primjena dijamanta je minimalna zbog njegove visoke cijene, mada je efekat u liječenju isti kao u liječenju s kvarcnim kristalom, koji je daleko jeftiniji.
DIJAMANT |
