Kemijski element arsen nosi u periodnom sustavu elemenata simbol As, atomski (redni) broj mu je 33
ARSEN (As, latinski - arsenium) je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida.
Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine.
Nastavi dalje»
Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2)....…
Nastavi dalje »
Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O)....… Nastavi dalje »
Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......…
Nastavi dalje »
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »
U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......…
Nastavi dalje»
Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice...…
Nastavi dalje »
Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...…
Nastavi dalje »
Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca..… Nastavi dalje »
Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...…
Nastavi dalje »
Povijesno gledano, od plavo-zelene do zelene u kontinuiranim tonovima amazonit je reciklirani bakar (Breithaupt, 1874). Drugi autori su zaključili da se boja javlja u sveobihvatnim (Kalifeldspäten) primjesama Fe, Rb, Cs, Pb, između ostalog, elemente sa visokim udjelom Al i Si. Ti zaključci su pobijeni u međuvremenu.
Kasnije se pretpostavljalo da postoji korelacija između sadržaja olova i intenzitet boje (Kapustin, 1939); ili da je jedini uzrok boje amazonit uzrokovan određenom količinom olova (Zhirov, Stishov, 1965; Foord, Martin, 1979). Mnogi (uglavnom ruski) autori su ponovo uveli "Amazonitisierung" u metasomatizam procese.
Novijim spektroskopskim istraživanjima (atomske apsorpcijske spektroskopije (AAS) i EPR) postignuti su rezultati koji pokazuju da sve teze do sada, kao što je jasno iz analize, nisu održive. Tu je intenzivna boja amazonita, koja ima zanemarivu količinu olova, a tu su i kalij Feldspati (mikro Kline i ortoklas) s neočekivano visokom razinom olova (ponekad i više od 1.000 ppm), koji su bezbojni. (Foord, Martin, 1979).
Utvrđeno je da olovo ne igra određenu ulogu u shemi boja, ali je također potrebno prirodno zračenja i strukturne vode kao katalizator za proizvodnju chromophorisches ili trovalentno vodstvo. Prirodno propadanje 40 K smanjuje Pb 2+ do Pb 1+ proizvode hidroksilne radikali i oksidi Pb 2+ do Pb 3+ . To upućuje na zaključak da boja Amazonita ovisi o tri varijable: olovo, vode i određenom obliku ionizirajućeg zračenja.
U sažetku se može reći da je plava boja amazonit sorti Kalifeldspäten i blijedo plave albit interakcijom tragova Pb 2+ u feldspat sa ionizirajućim zračenjem (od raspadanja 40 prouzročio K), pri čemu molekule vode u strukturi trenutno proizvedu boju. Feldspati Pb sadržavaju sa višom Al / Si poremećaj obično zelenu i Feldspati bez pogrešaka (microcline) obično plave. Feldspata sa srednjom bi često prikazivale obje zelene i plave komponente u spektru.
Prirodne radioaktivnosti u Amazonitu (prvenstveno od 40 K) su dostatne za boju putem geoloških tijekova. Maksimalna koncentracija u boji otkrivena je u najstarijim Pretkambrij amazonit pegmatites od Keivy (Kola poluotoka), koje su izložene tijekom razdoblja od nekoliko milijardi godina prirodnih zračenja i stoga ova visoka koncentracija, te toplinsko i zračenje stabilnost (Pb-Pb) 3 + uzrokuju - određenu boju u strukturi amazonita.
Za ilustraciju: Ukupno 64 amazonita od globalnih zbivanja istraživanih. Uzorci su otopljeni u vrućoj fluoridnoj kiselini sa olovom, te analizirani pomoću Atomabsorptiosspektroskopie (AAS). Detektirana je količina olova u rasponu od 32 ppm do 695 ppm . (Brightwell, 2001)
Amazonit bi trebao doći iz legendarne zemlje Amazonije. O tome je izvijestio Alexander von Humboldt, nakon svojih putovanja i nazvao ga Amazon kamen (Amazonsten). U stvari, on se do tada nikada nije našao u Amazonskoj regiji.
To je vjerojatno oko zelenog nefrita koje su Španjolci nazvali "Piedras de amazonita" iz ovog područja.
Njemački mineralog Johann Friedrich August Breithaupt je imenovao ovu stijenu Amazonit.
Ovaj kamen je već bio korišten u neolitu za proizvodnju ukrasnih predmeta a Egipćani su izrađivali od njega vrijedne umjetničke i kultne predmete.
Čak i u prekolumbijskoj kulturi u Latinskoj Americi je obrađivan kao dragulj. Amazonit su stari Egipćani vidjeli kao sveti kamen koji bi mogao pomoći kao amajlija protiv bolesti i zmijskog ugriza.
Amazonit je najdjelotvorniji u predjelu srca, preventivno smanjuje srčane probleme, koristan je za masaže mišića, kod grčeva u ramenima i leđima, živčani sustav, zube zahvaćene propadanjem i osteoporozu.
U predjelu potiljka snažno djeluje na bolesti glave i migrene.
Kod čestih kroničnih bolesti preporučuje se nosit ogrlicu koja se preko noći čisti zajedno s gorskim kristalom u posudi.
Kod djece u čakri grla poboljšava riječitost i izgovaranje.
Amazonit je najdjelotvorniji ako ga nekoliko minuta držimo ispod jezika.
Amazonit regulira promjenu tkiva i harmonizira djelovanje hipofizije i vegetativnog živčanog sustava.
Budućim majkama pomaže kod bolesti poroda.
Napomena - kristal Amazonita nije farmaceutski lijek već se njegovi sastojci koriste za izradu ljekova.
Amazonit je kamen istine, časti, komunikacije, cjelovitosti i poštovanja.
Povećava intuiciju, psihičku moć, kreativnost, intelekt i psihičke sposobnosti.
Povezan je s grlenom čakrom i kao takav koristan u komunikaciji.
Stavlja u red fizičko i astralno tijelo.
Smanjuje stres i donosi samopoštovanje.
Može iscijeliti emocionalne nemire i traume. Općenito ima preventivno djelovanje na zdravlje, smanjuje srčane probleme, koristan je za mišiće, živčani sustav, zube zahvaćene propadanjem i osteoporozu.
Pojačava životnu snagu, daje dublji opuštajući san - odličan u spavaćoj sobi, smiruje živce i čisti od negativnih energija, poboljšava komunikaciju ljubavi i uklanja energetske blokade, pročišćava sve meridijane, pojačava muške kvalitete u osobi.