TRANSLATOR


PLANET
LUNARNE FAZE

CURRENT MOON
lunar phase

PLANET
sunce

Udaljenost od Zemlje: 149.600.000 km

Masa: 1,989E30 kg

Polumjer: 695.800 km (1 R?)

Površinska temperatura: 5.778 K

Apsolutna magnituda: 4,83

Magnituda: -26,74

>>Pregeld detalja...

PLANET
mercury

Masa: 328,5E21 kg (0,055 Zemljina masa)

Polumjer: 2.440 km

Udaljenost od Sunca: 57.910.000 km

Površina: 74.800.000 km2

Duljina dana: 58 d 15 h 30 m

Ophodno vrijeme: 88 dana

>>Pregeld detalja...

PLANET
venera

Polumjer: 6.052 km

Površina: 460.234.317 km2

Masa: 4,867E24 kg (0,815 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 108.200.000 km

Duljina dana: 116 d 18 h 0 m

Gravitacija: 8,87 m/s2

>>Pregeld detalja...

PLANET
zemlja

Polumjer: 6.371 km

Površina: 510.072.000 km2

Masa: 5,972E24 kg

Starost: 4,54 milijarde godina

Stanovništvo: 7,125 milijardi

Mjesec: Mjesec

>>Pregeld detalja...

PLANET
mjesec

Udaljenost od Zemlje: 384.400 km

Gravitacija: 1,622 m/s2

Starost: 4,527 milijardi godina

Ophodno vrijeme: 27 dana

Opseg: 10.917 km

Orbite: Zemlja

>>Pregeld detalja...

PLANET
mars

Površina: 144.798.500 km2

Površina: 144.798.500 km2

Gravitacija: 3,711 m/s2

Masa: 639E21 kg (0,107 Zemljina masa)

Polumjer: 3.390 km

Udaljenost od Sunca: 227.900.000 km

Mjeseci: Fobos, Deimos

>>Pregeld detalja...

PLANET
jupiter

Masa: 1,898E27 kg (317,8 Zemljina masa)

Polumjer: 69.911 km

Površina: 61.418.738.571 km2

Gravitacija: 24,79 m/s2

Udaljenost od Sunca: 778.500.000 km

Mjeseci: Europa, Ija, Ganimed, Kalista, Amalteja, Adrasteja, Metida,

>>Pregeld detalja...

PLANET
saturn

Masa: 568,3E24 kg (95,16 Zemljina masa)

Površina: 42.700.000.000 km2

Polumjer: 58.232 km

Udaljenost od Sunca: 1.433.000.000 km

Gravitacija: 10,44 m/s2

Mjeseci: Titan, Enkelad, Mimant, Diona, Reja, Tetija, Japet, Pan,

>>Pregeld detalja...

PLANET
uran

Polumjer: 25.362 km

Površina: 8.083.079.690 km2

Masa: 86,81E24 kg (14,54 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 2.877.000.000 km

Starost: 4,5 milijardi godina

Mjeseci: Miranda, Titanija, Oberon, Ariel, Umbriel, Pak, Kordelija

>>Pregeld detalja...

PLANET
neptun

Polumjer: 24.622 km

Površina: 7.618.272.763 km2

Masa: 102,4E24 kg (17,15 Zemljina masa)

Udaljenost od Sunca: 4.503.000.000 km

Gravitacija: 11,15 m/s2

Mjeseci: Triton, Nereida, Protej, Najada, Talasa, Galateja, Larisa, Despina, Psamata, Neso, Sao, Laomedeia, Halimede

>>Pregeld detalja...

PLANET
pluton

Udaljenost od sunca 39.44 AJ ili 5,913,520,000 km

Polumjer od 2,274 km

Masa 1.27 × 1022 kg.

>>Pregeld detalja...

SATELIT
vesta

Dimenzije 578×560×458 km

Masa 2.701×1020 kg

Gustoća 5.0 g/cm3

Gravitacija na površini 0.30 m/s2

Brzina oslobađanja 0.39 km/s

Period rotacije 0.2226 d

>>Pregeld detalja...

SATELIT
tethys

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,145 m/s2

Ophodno vrijeme: 45 sati

Opseg: 3.349 km

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
kalisto

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Polumjer: 2.410 km

Gravitacija: 1,236 m/s2

Ophodno vrijeme: 17 dana

Gustoća: 1,83 g/cm3

rbite: Jupiter

>>Pregeld detalja...

SATELIT
europa

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,315 m/s2

Ophodno vrijeme: 85 sati

Otkriveno: 8. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

Otkrića: Simon Marius, Galileo Galilei

>>Pregeld detalja...

SATELIT
io

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,796 m/s2

Ophodno vrijeme: 42 sata

Opseg: 11.446 km

Otkriveno: 8. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

>>Pregeld detalja...

SATELIT
titan

Polumjer: 2.576 km

Gravitacija: 1,352 m/s2

Ophodno vrijeme: 16 dana

tkriveno: 25. ožujka 1655.

Orbite: Saturn

Otkriće: Christiaan Huygens

>>Pregeld detalja...

SATELIT
mimas

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Polumjer: 198 km

Gravitacija: 0,064 m/s2

Ophodno vrijeme: 23 sata

Otkriveno: 1789.

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
ganymede

Udaljenost od Zemlje: 628.300.000 km

Gravitacija: 1,428 m/s2

Ophodno vrijeme: 172 sata

Otkriveno: 7. siječnja 1610.

Orbite: Jupiter

Otkriće: Galileo Galilei

>>Pregeld detalja...

SATELIT
triton

Udaljenost od Zemlje: 4.338.000.000 km

Gravitacija: 0,779 m/s2

Ophodno vrijeme: 141 sat

Otkriveno: 1846.

Orbite: Neptun

Otkriće: William Lassell

>>Pregeld detalja...

SATELIT
phobos

Udaljenost od Zemlje: 77.790.000 km

Gravitacija: 0,0057 m/s2

Ophodno vrijeme: 8 sati

Otkriveno: 18. kolovoza 1877.

Orbite: Mars

Otkriće: Asaph Hall

>>Pregeld detalja...

SATELIT
deimos

Udaljenost od Zemlje: 77.790.000 km

Gravitacija: 0,003 m/s2

Ophodno vrijeme: 30 sati

Otkriveno: 12. kolovoza 1877.

Orbite: Mars

Otkriće: Asaph Hall

>>Pregeld detalja...

SATELIT
dione

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,232 m/s2

Opseg: 3.529 km

Ophodno vrijeme: 66 sati

Orbite: Saturn

Pregeld detalja...

SATELIT
rhea

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Gravitacija: 0,264 m/s2

Opseg: 4.802 km

Ophodno vrijeme: 108 sati

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SATELIT
iapetus

Udaljenost od Zemlje: 1.272.000.000 km

Polumjer: 734 km

Gravitacija: 0,223 m/s2

Ophodno vrijeme: 79 dana

Gustoća: 1,09 g/cm3

Orbite: Saturn

>>Pregeld detalja...

SVEMIR

Autor: Tony

CALLISTO--satelit

SUNČEV SUSUTAV



Jupiterov ledeni mjesec Kalisto (callisto)

Jupiterovi ledeni mjesec Kalisto je ovdje prikazan u neposrednoj prirodnoj boji.

U donjem lijevom je strukturni utjecaj Asgarda, okružena koncentričnim prstenovima do 1700 km (oko 1.050 milja) u promjeru.

Drugi prsten je građevina s promjerom od oko 500 km (310 milja) nešto ispod Asgarda, djelomično zaklonjen, svijetlo-obasjani krater - Burr.

Ledeni materijali iskopani mlađim kraterima u oštroj suprotnosti s tamnijim i crvenijih premaza na starijim površinama Kalisto.

Ova svijetla područja, vjeruje se da sadrže više čistog leda od ostatka. Kalisto je općenito 'prljava-ledena' površina.



Callisto

Ovaj presijek pokazuju moguće unutarnje strukture galilejskih satelita.

Io je u gornjem lijevom kutu,

Europa je u gornjem desnom kutu,

Ganimed je u donjem lijevom kutu,

Kalisto u donjem desnom kutu.

Sateliti su prikazani u njihovim relativno ispravnim veličinama.

Io ima radijus od 1821 km, što je nešto manje od satelita u radijusu od 1738 km.

Radijus Europa je je 1565 km,

Radijus Ganimed je je 2634 km,

Radijus Kalisto je je 2403 km.

Površine satelita su izračunate iz podataka slika snimljenih NASA Voyager i Galileo letjelicom. Unutarnje karakteristike su zaključene iz gravitacijskog polja i magnetskih mjerenja na terenu koje je letjelica Galileo prikupila.



Detaljnije

Pregled Kalista izbliza pokazuje izrazito popunjenu površinu kraterima i istaknutu prstenastu strukturu poznatu kao Valhalla.

Sliku je izradio Voyager 1 je 6. ožujka 1979 godine. Valhalla je svijetli središnji prostor oko 300 kilometara u promjeru sa seta koncentrična grebena koji se protežu na 1500 km od centra.



Pročišćena slika callista

S izuzetkom Kalisto, svi sateliti su metalne (željezo, nikal) jezgre (prikazano u sivoj boji) izvučeni na približno relativne veličine.

Opet, s izuzetkom Kalisto, sve jezgre okružene su kamenim stijenama. IO stjenovita ili silikatna ljuska proteže se na površini, dok su stjenoviti slojevi Ganimed i Europa pak okruženi vodom u ledu ili tekućem obliku (prikazan u plavoj i bijeloj i nacrtana na ispravan odnos prema skali).



Slike s galilea- callisto

Kalisto je prikazan kao relativno jedinstvena mješavina usporedivim količinama leda i stijena koje se proteže do mogućeg slanog mora (prikazano plavo) ispod guste ledene kore (prikazano u bijelo). Površinski slojevi Ganimed i Kalisto su prikazani kao bijeli, što znači da se može razlikovati od temeljnih led / stjena slojeva na razne načine, uključujući, primjerice, postotak sadržaja stijene. Bijeli površinski sloj na Europi mogao bi imati sličan značaj, iako se može pretpostaviti da je ledeni sloj položen na tekuće vode oceana.

Galileo slike "Europe" sugeriraju da bi tekuća vode oceana sada mogle biti temeljni površinski sloj leda debelih nekoliko desetaka km;

Međutim, taj dokaz je također u skladu s postojanjem oceana tekuće vode u prošlosti. Nije sigurno, da postoji tekuća voda oceana na "Europi" u ovom trenutku.





Ovaj mozaik je proizveden od slika dobivenih s tri letjelice:

Voyager 1 (s lijeve strane),

Galileo (srednji), i

Voyager 2 (desna strana).

Voyager Podaci su uzeti u 1979, ali je ostavljaju "jaz" usmjeren na dužine 290 stupnjeva u završnoj polutki Kalisto.

Galileo Solid-State Imaging sustav fotografirali su ovo područje na svom drugom orbitu oko Jupitera 9. rujna 1996 Universal Time.

Razlučivost podataka Galileo je 4,3 km / piksel (2,7 milja), što znači da je najmanje vidljiva osobina oko 12 km (7 milja). Sjever je na vrhu slike.

Interesantne značajke u novim podacima Galileo-a su tamna, glatka površina u sjevernim geografskim širinama (gornja trećina) koji izgleda kao da je plašt starijeg terena. To bi mogao biti tamni materijal izbačen iz malog kratera.

Također vidljiv je svjež, oštar okvir kratera oko 90 km (56 milja), nazivom Igaluk (u sredini lijevo trećina slike), a svijetle zone u južnom polarnom području (donji dio slike), koji bi mogao biti utjecaj oštećenja.


Ostali sateliti iz okruženja




Video Callisto u pokretu





molimo pročitati izjavu



text je iformativnog sadržaja



sva prava pridržana---www.koval.hr