SMOKVA
SMOKVA
Smokva obična: Ficus carica L.
Divlja smokva: Ficus caprifilus
Obitelj: Moraceae (dudovi)
Farmakopejski naziv: Caricae fructus
Narodna imena: Smokvica, smokvenica, figovnik, bjelica, crnica, petrovača
Strana imena: Fig-tree, figuier commun, feige, fico…
Podaci o smokvi:
Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: ficus je ime za smokvu , drvo i plod kod Rimljana, pretpostavlja se da je riječ uzeta od Feničana; gr. Sykon dovodi se u vezu s smokvom. Caricus: iz Karije, pokrajina u m. Aziji.
Smokva se spominje još u bibliji. (Matej: 21:19): tada vidje smokvu jednu kraj puta. Dođe k njoj, ali nađe na njoj samo lišće. Tada joj reče: "neka nikada na tebi više ne bude roda!" Odmah usahnu smokva."
Vjerojatno potiče iz Sirije i Palestine, s obala Crnog Mora. U staroj Grčoj se nije smjela izvoziti.
U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola.
Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a Rimska legenda kaže da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta.
U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovog voća
Za smokve (Ficus carica) se vjeruje da potječu iz Egipta, odakle su stigle na Krit, a oko 9. stoljeća prije nove ere, u staru Grčku.
Smokva (ficus carica l.) Je veoma cijenjeno južno voće.
Simbolizira život, mir, blagostanje i plodnost.
Smokva je hrana pustinjaka i sveto drvo mnogih predaja.
Prema Rimskom vjerovanju pod smokvom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve načinili sebi pregače.
U nekim se zemljama od mliječnog soka mlade smokve pravi posebna vrsta sira namijenjenog dojiljama koje su ostale bez mlijeka.
List smokve predstavlja simbol požude i spolnosti.
Vjeruje se da smokve donose sreću i da štite kockare, a koriste se i u ljubavnim napicima, kao i u seksualnoj magiji.
Uz pomoć smokve žene navodno mogu začarati svoje ljubavnike.
Budisti smokvu smatraju svetim drvetom, jer je pod krošnjom smokvina drveta, Buddha doživio prosvjetljenje.
U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kašlja, bradavica, upale grla, čireva i gnojnih apscesa.
Jedna prastara legenda koja se prepričava na indonežanskim otocima kazuje da apsarasi ili nebeski plesači, jednom godišnje blagoslivaju ljudska bića. One zavode znanstvenike, seksualno ih iscrpljujući sve dok im ne odaju tajne koje je bolje da nitko ne zna. U čast vila drveta smokve i danas se u Indoneziji na početku kišnog perioda održavaju višednevne svetkovine.
Sanjati smokve – iznenađenje; brati smokve u snu – uspjeh u poslu i trgovini; jesti smokve u snu – bogatstvo; sanjati smokvin list – želja će se ispuniti.
SMOKVA
Kemijski sastav:
Smokva je bogat izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija.
Smokva ima nizak sadržaj masnoća i visok sadržaj vlakana.
Osigurava više vlakana od bilo kojeg drugog voća ili povrća.
Smokva ima puno pozitivnih zdravstvenih učinaka.
Svježe i suhe smokve sadrže puno pektina, topivog vlakna koje može smanjiti kolesterol u krvi.
Smokva sadrži triptofan. On pomaže dobar san i pomaže da mozak ispravno iskoristi glukozu, pospješujući dobru cirkulaciju.
U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadržava trostruko toliko magnezija.
Podsjetimo, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa.
On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Osobito se preporučuje uzimati namirnice bogate magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma. Istina, suha ima znatno više kalorija, ali se i po masi može pojesti u znatno manjoj količini!
Smokva sadrži dosta prirodnog šećera – i do 60%.
Svježe smokve sadrže do 80% vode, i jedno su od voća sa najvećim sadržajem prirodnih šećera.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Energetska vrijednost 100 g svježih smokava iznosi 74 kcal / 310 kJ. Od toga sadrži 19,2% ugljikohidrata, 0,75% proteina i 0,3% masti.
Od minerala svježa smokva sadrži kalij (232 mg), kalcij (32 mg), magnezij (17 mg), fosfor (14 mg), mangan (0,1 mg), željezo (0,4 mg), selen (0,2 mg), bakar (0,07 mg) i cink (0,15 mg).
Od vitamina svježa smokva sadrži vitamine B kompleksa, vitamin E i K i malo vitamina C.
U 100 g svježeg ploda smokve nalazi se 3 g vlakana, 31 mg fitosterola, beta-karotena 85 µg.
Energetska vrijednost 100 g sušenih smokava iznosi 249 kcal / 1041 kJ. Od toga sadrži 64% ugljikohidrata, 3,3% proteina i 0,9% masti.
Od minerala suha smokva sadrži kalij (680 mg), kalcij (162 mg), magnezij (68 mg), fosfor (67 mg), mangan (0,5 mg), željezo (2 mg), selen (0,6 mg), bakar (0,3 mg) i cink (0,5 mg).
U 100 gr smokve ima: 0,370 mg željeza, 14 mg fosfora, 232 mg kalija, 35 mg kalcija, 17 mg magnezija, 0,113 mg vitamina B6, 0,890 mg vitamina E, 2 mg vitamina C, 142 mg vitamina A i 3,3 g hranljivih vlakana.
Od vitamina suha smokva sadrži malo vitamina C, vitamine B kompleksa, vitamin E i K. U 100 g suhog ploda nalazi se 9,8 g vlakana, 32 mg luteina-zeaksnatina.
Kemijski – farmakopejski sastav: sušene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokvama ima preko 50 % grožđanog šećera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. Magnezija
Smokve sadrže i do 80% vode, a istovremeno su voće s najvišom razinom prirodnih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, koncentraciju i pamćenje.
Visoke koncentracije glukoze i fruktoze u smokvi predstavljaju zdraviju zamjenu za bijeli (industrijski) šećer.
Razmnožavanje – sadnja, sjetva:
Sjeme je sitno, klijavost traje godinu dana, posijano u proljeće počinje klijati kroz 30 dana. Rijetko se razmnožava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana glušica. Razmnožava se reznicama, povaljenicama i kalemljenjem.
Smokve su dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni tlak, a samo 5 smokvi na dan osigurava više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Zato su smokve odlične za probavu.
Opis: glede staništa nije izbirljiva kako položaja tako tla. Smokva raste kao samonikla biljka između kamenja i zidova ili se uzgaja.
Stabljika: listopadno drvo ili grm koje postiže promjer od preko 1,5 m sa širokom razgranatom krošnjom.
Kora: pepeljasto siva, svijetla i glatka, obiluje gustim mliječnim sokom kao i svi ostali dijelovi biljke.
Listovi: listovi su naizmjenični, vrlo polimorfni – različiti, kožasti, s gornje strane hrapavi, a s donje strane malo pahuljasto dlakavi. Tamnozeleni su sa peteljkom 3-6 cm. Vršni pupovi su jajoliki s dugim ušiljenim vrhom s 2-3 zelenkaste ljuske, a bočni pupovi su okruglasti i do 0,5 cm dugi sa više ljuski.
Cvijetovi: su jednospolni (iznimno dvospolni), vrlo su maleni na kratkim stapkama ima ih mnogo. Ima ih 3 vrste: muški sa tri prašnika, ženski s tučkom i ženski sterilni.
Korijen: korjenov sustav je dobro razvijen i prilagođava se terenu.
Plod: plodovi su kruškoliki mesnati i nastaju iz čitavih ženskih cvatova, različite su veličine, na površini su goli, u zrelom stanju najčešće žuti, smeđi, rjeđe ljubičasti ili potpuno tamni. Postoji oko 50 kultiviranih oblika u odnosu na plod. Pravi plodovi su sitne tvrde orašice. Plod je vrlo sočan i sladak.
Priprema za korištenje: u narodnoj – pučkoj medicini se čaj od smokava koristi protiv bolesti grla, dišnih organa, jetre, žučnih kamenaca i mjehura. Pospješuju rad probavnih organa a ne izazivaju proljeve.
SMOKVA
Ljekovitost:
Smokve zaustavljaju rast nekih tipova stanica raka, ali istraživači još nisu odredili koje supstance u ovoj voćki imaju te osobine.
Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća.
Bolji su izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva.
Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu.
Studije pokazuju da se konzumacijom voća s topljivim vlaknima smanjuje energetski unos, a zadržava ista sitost kao i konzumiranjem hrane s višom energetskom vrijednošću.
To znači da vlakna mogu znatno pripomoći u snižavanju težine. Netopljiva vlakna povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva.
Smokva je bila omiljeno voće atletičara na Olimpijadi jer su ih dijelili kao medalje.
Neke procjene pokazuju da je oko 70% oboljenja od raka povezano s lošom prehranom.
Većina prehrambenih teorija povezuje visoki unos masti i nizak unos vlakana s rakom debelog crijeva; velika konzumacija alkohola povezuje se s rakom pluća, dojke, probavnog sustava i raka jetre.
Niz istraživanja pokazuje da konzumacija voća i povrća može utjecati na usporavanje pojave raka.
Prije se ovo svojstvo pripisivalo djelovanju vitamina i minerala, međutim, otkriveno je da u tome veću ulogu imaju - polifenoli.
Oni djeluju kao antioksidansi, blokiraju gene koji uzrokuju rak i usporavaju rast tkiva raka.
Osim uobičajenih polifenola, smokve sadrže i benzaldehid i kumarin koji se uspješno koriste u terapiji protiv raka.
Veliki broj epidemioloških studija pokazuje zaštitnu ulogu voća i povrća prema krvožilnom sustavu. Konzumiranjem svježeg voća i povrća značajno se smanjuje rizik od srčanog udara.
Zaštitna uloga pripisuje se flavonoidima, kojih u smokvama ima oko 1,1 g / 100 g svježeg ploda, približno udjelu flavonoida u zobi i nekim mahunarkama, a puno više od uobičajenog voća, crvenog vina ili čaja.
Smokve imaju i veći sadržaj kalija koji zajedničkim djelovanjem s kalcijem sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka te na taj način pomaže u zaštiti krvožilnog sustava.
Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva.
Sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije.
Šećer stimulira rad mozga i pojačava pamćenje. U narodnoj je medicini poznato da su izmljevene smokve dobre za čišćenje kože lica, a pomažu i kod akni.
Listovi smokve su jestivi i ljekoviti.
Pokazalo se da imaju antidijabetsko djelovanje, snižavaju trigliceride u krvi, a pomažu i kod inhibicije rasta stanica raka.
Čaj od lista smokve se preporuča dijabetičarima, jer regulira razinu inzulina.
Velika količina kalcija u smokvama, pozitivno utječe na gustoću kostiju.
Istraživanja na životinjama su pokazala da smokve snižavaju nivo triglicerida u krvi.
SMOKVA - DETALJI
Način primjene i doziranje:
Za liječenje bradavica : smokve sadrže proteolitički enzim poznat kao ficin.
Tvrde smokve daju mlijeko koje se nalazi u plodu i grančicama, to mlijeko uklanja otekline na nožnim prstima i bradavice. (ova praksa potječe još od kralja Solomona). Mlijeko se nanosi jednom na dan, tijekom pet do sedam dana.
Za liječenje kurjih očiju i za uklanjanje neželjenih kožnih izraslina koristi svježi sok od smokve.
Otvoriti svježu smokvu, unutrašnjim dijelom je preko noći ostaviti da stoji preko kurjeg oka. Ujutro smokvu ukloniti i stopalo uroniti u vruću vodu. Nakon sat vremena pokušati ukloniti kurje oko. Trebalo bi se prilično lako skinuti, a ako je potrebno, može se lagano još istrljati kamenom plavučcem.
Neki tvrdokorniji slučajevi mogu zahtijevati i do 4 ili 5 noćnih tretmana.
Podsjetimo se, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa.
On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Naročito se preporuča uzimanje namirnica bogatih magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma.
Suha smokva ili figa raste posvuda na Mediteranu pod imenom, bjelica, crnica ili petrovača.
Jede se od pamtivijeka svježa ili suha. Mada raste na pedlju zemlje, izdrži sušu i daje plod bez kuke i motike, ipak je vrlo osjetljiva na onečišćenje okoline: prva se pobuni i nestaje!
Svježa smokva je slatka, a tek suha!
Tada sadrži 66 posto šećera, sličnog onom u medu (invertan šećer) i zbog toga nikako nije za dijabetičare.
U njoj se ističe bogatstvo magnezija i kalcija te osobito vlakana.
Smokva je stigla s istoka gdje je njena ljekovitost upisana u papiruse.
Prva "indikacija" je začepljenost, kao i za šljivu. Ne stvara naviku, ne izaziva grčeve, a kao i šljiva predstavlja mjeru zaštite od raka crijeva.
Kao prvo, moramo istaknuti - ne, smokve nisu tako jako kalorične kao što se obično vjeruje - svježa smokva sadrži 57 kcal/100 g, znači isto toliko koliko jabuka ili šljiva.
S obzirom da je poznato da voće srednje veličine (45 g) daje samo 25 kcal, bilo bi pogrešno da si ga uskraćujemo. Ali oprez sa suhom smokvom, ona je mnogo kaloričnija: 250 kcal/100 g.
S druge strane, smokva je voće vrlo bogato mineralima koji efikasno uspostavljaju prehrambenu ravnotežu.
Ona, kao i sva biljna hrana, sadrži veću količinu kalija (232 mg/100 g), ali ono što nju posebno karakterizira je znatna količina kalcija, fosfora i magnezija. Smokva je i jako dobar izvor oligo-elemenata, prvenstveno željeza (0,6 mg/100g).
Sadrži također i znatnu količinu vitamina B, koji često organizmu nedostaje, a osobito sadrži pigment (tako zvani vitamin P) koji štiti male krvne žile. Napokon, smokva je bogata i vlaknima (2,3 g/100 g), koji stimulativno djeluju na crijeva.
A kao i suha šljiva, preporuča se protiv konstipacije.
Treba napomenuti da, kako bismo je bolje probavili, preporučljivo ju je konzumirati jako zrelu, kada je slasna.
To ih čini izvrsnim izvorom energije i stimulatorom za mozak, čine vas budnijim i svježijim a reakcije su brže.
Njezino osnovno djelovanje je laksativno posebno kod lakše opstipacije.
Plodovi se upotrebljavaju svježi, osušeni ili u rakiji, a listovi i sok drveta za liječenje različitih bolesti, od tvrde stolice, kožnih oboljenja, bolesti u predjelu usta i ždrijela, epilepsije, bolova u trbuhu, upale mjehura i menstrualnih tegoba.
Pečene ili kuhane u mlijeku smokve stavljaju se na čireve radi smekšanja (zubno meso).
Od prženih i grubo samljevenih smokava može se pripremiti kava koja se preporučuje prije svega kod plućnih bolesti.
Napomene:
Vrlo je zanimljivo oprašivanje smokve koje se «kaprifikacijom» - pomoću osica iz vrste blastophaga grossorum koje prenose polen s muških cvjetova divlje smokve.
Također oprašivanje vrši i osica blastophaga psenes, zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve.
Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti.
Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se obično u trgovini kaže.
Napokon, od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića, a jedno takvo piće je poznata tradicionalna Tuniska rakija boukha.
Suha smokva može se jesti jednostavno u prirodnom obliku ili punjena bademima i orasima. Možemo je dodati raznim kompotima, ili je kuhati u vinu.
Poslužuje se često s jelima pripremanima od zeca, fazana, ili jelima od peradi.
Natapana u rakiji od vinove loze, dobiva se piće koje nazivamo smokovača.
SMOKVA
Recept:
Smokvine kobasice: za opstipaciju: pola kilograma smokava samljeti i zamijesiti s 5 grama brašna od listova sene. Od tijesta oblikovati kobasice. Zavijene u foliju čuvaju se u hladnjaku i svakog jutra pojesti natašte komadić veličine lješnjaka.
Kolač:
- 1 lisnato tijesto, 600 g svježih smokava, 50 g šećera, 1 jaje, 1 mjerica slatkog vrhnja s 15 % masnoće, 40 g smeđeg šećera, cimet (po želji).
Priprema: zagrijte tavu, dodajte smokve očišćene od njihovih repića i odrezane na dva dijela (ili na 4 ovisno o debljini), zatim dodajte šećer. Karamelizirajte oko 5 minuta, u zdjeli pomiješajte slatko vrhnje, jaje, smeđi šećer i cimet, dodajte smokve u tu smjesu, složite tijesto u kalup za kolače. I na njega bacite sadržaj iz zdjele ostavite da se peče na 180°C (termostat na 6) 35 do 40 minuta
- kolač se može jesti uz sladoled od vanilije.
Priprema jela sa smokvama:
Najbolji je način uživanja u punoći okusa smokvi jesti ih svježe. Operite ih kratko pod tekućom vodom i pažljivo ih obrišite kuhinjskim papirom. Poslužite ih na sobnoj temperaturi cijele ili narezane na četiri dijela koji se drže zajedno kao desertno voće.
Svježa smokva sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije.
Kao predjelo mogu se poslužiti s pršutom na salati od rikule s listićima parmezana, kobasicama ili kratko popečene s pancetom.
Izvrsno se kombiniraju s orašastim plodovima poput oraha, pistacije i badema pa izvrsno odgovaraju kao dodatak sirnim platama s grožđem. Središnji dio smokvi možete nadjevati slanim nadjevom, od sira, poput rocqueforta, fete ili kozjeg sira, celera, a izvrsni su i slatki nadjevi od mascaroponea u koji ste umiješali med i sitno narezane orašaste plodove: od marcipana, oraha, malina ili moussea od malina.
Smokve se mogu poširati u crvenom vinu, medu ili šećernom sirupu, karamelizirati ili peći s maslacem.
Za poširanje smokvi stavite ih u posudu, prelijte sirupom, crvenim ili bijelim vinom ili desertnim vinima poput porta ili prošeka. Dodajte svoje omiljene arome poput cimeta, meda, vanilije ili limuna. Zakipite tekućinu, smanjite temperaturu, pokrijte posudu i na laganoj vatri kuhajte još 15 minuta dok smokve ne budu mekane. Zatim smokve prebacite u posudu za posluživanje, a tekućinu još ukuhajte dok ne bude gusta. Onda je prelijte preko poširanih smokvi.
Poslužite ih uz sladoled ili sir mascarpone.
Za pripremu s maslacem, smokve prepolovite i posložite tako da im je unutarnji dio okrenut prema gore. Na svaku polovicu smokvi stavite kuglicu maslaca, poprskajte ih prošekom, svaku polovicu pospite prstohvatom cimeta ili muškatnog oraščića i pecite ispod gornjeg grijača dok ne dobiju laganu smeđkastu boju. Možete ih poslužite uz mesna ili jela od peradi, a ukoliko polovice smokvi prije stavljanja u pećnicu premažete medom, možete ih poslužiti kao desert.
Za karamelizirane smokve: uronite ih u vodu i uvaljajte u kristal ili vanilin šećer dok nisu u potpunosti prekrivene šećerom. Stavite ih u plitak kalup i pecite na 220°C oko 15 minuta ili dok se šećer ne karamelizira. Ostavite ih da se ohlade pa poslužite.
Smokve izvrsno nadopunjuju i slana jela.
Pečena pačja prsa možete poslužiti s pirjanim gljivama i karameliziranim svježim smokvama u umaku od smokava na bazi od pilećeg temeljca i crnog vina. Uz pečenu janjetinu možete poslužiti tapenadu od pečenih smokvi, crnih maslina, kapara, nara, ružmarina, aceta balsamica i mljevenih oraha.
U kombinaciji s kruškama pripremite ih u obliku štrudle ili prhke pite.
Kuhanjem smokvi uz dodatke začina i likera možete dobiti izvrsne džemove i kompote, koje poslužite uz slana i slatka jela, poput pečene svinjetine ili creme bruléea.
Sušene se smokve mogu jesti samostalno ili ih također možete nadjevati marcipanom, kremastim sirom ili orašastim plodovima.
Mogu se pripremati u kompotima ili poširati u vinu s dodatkom narančina i limunova soka, klinčića i anisa te poslužiti s jogurt kremom.
Svakako nesvakidašnja su kombinacija poširane suhe smokve s medom i ružmarinom u bijelom vinu koje, kada se uguste kuhanjem, usitnite u električnoj sjeckalici u glatku smjesu i njome premažite talijanske ciabatte ili neko drugo duguljasto pecivo na koje onda stavite tanke ploške pršuta i sira brie.
Poširane suhe smokve u crvenom vinu možete poslužiti uz paštetu od pilećih jetrica zajedno s malo oraha, narezanog vlasca i krišku popečenog francuza.
Od ricotte, svježeg estragona, sitno narezanih suhih smokvi, češnjaka, malo ulja, 2 žlice mlijeka, soli i papra pripremite dip u koji ćete umakati grisine obložene pršutom.
Sušene smokve obogatit će različite vrste kruhova, krekere, kolače i nabujke.
U Dalmaciji su neizostavne u pašticadi, a svakako probajte i smokvenjak, posušeni kruščić od mljevenih smokvi i grubo narezanih badema, aromatiziran rakijom i komoračem.
SMOKVA - PLOD
Kontraindikacije:
Kontraindikacije i interakcije: nisu poznate.
