TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke..[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun...[...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA
DODATAK PRIPRAVKA

ruza

Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni.[...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS
DODATAK PRIPRAVKA

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

PELIN





PELIN

Lat: Artemisia absinthium

Eng: Wormwood (absinth wormwood)

D: Wermutkraut

Fr: Absinthe

Sinonimi: absinthium vulgare lam. - absinthium officinale richt.

Narodni nazivi: istočni pelin, odsenac, osjenac, pitomi osjenać, rimski pelin, rutvica sitna, sitan pelin, zminjak, akšenac, beli pelin, đul, gorčika, gorski akšenac, obsijenac, oksjenac, osinać, pelen, pelim, pelinek, turski neven, vermut, žuhki pelin.

Podaci:

Pelin je trajna biljka svijetlosive boje, polugrmastog oblika, visine 60 cm do 1 m.

Mladi izdanci su sitno svilasto-dlakavi, a i listovi su sivo pustenasti i svilasto-dlakavi.

Oblik donjih listova je trostruko perast s duguljastim lancetastim krpastim dijelovima lista dok su prema vrhu stabljike listovi sve manji i jednostavniji.

Obilno cvatuća cvjetna metlica proviđena je sivo-dlakavim ovojnim listićima.

Svijetložuti cvjetovi glavičasta oblika su cjevasti, vanjski cvjetići imaju samo pestić dok su unutarnji cvjetići dvospolni.

Vrijeme cvatnje: Lipanj-kolovoz

Miris i okus: Miris biljke je svojstveno aromatičan i jak, dok je okus vrlo gorak, trpak i mirisan.

Pelin (artemisia absinthium) pripada obitelji glavočika (familiae compositae) a ljekarnički mu je naziv herba absinthii.

Stanište:

Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.

Branje i prerada:

Listovi (folia absinthii) se ubiru prije cvatnje, a za vrijeme cvatnje čitava biljka (herba absinthii), te vršni dijelovi biljke s neotvorenim cvjetnim glavicama.

Suši se na toplom i prozračnom mjestu, na suncu.

Suho bilje pohraniti u hermetički zatvorenu ambalažu.

Korijen vadimo u jesen, sušimo i meljemo u prah.

Primjena :

Ljekovito djelovanje:

- debljina

- dijabetes

- reuma, giht

- depresija

- bolesti želuca i crijeva, kao što su spušteni želudac, kronični gastritis, katar želuca, prehlađeni želudac, hemeroidi, katar...

- malokrvnost i bolesti krvi

- nadutost

- oboljenja jetre

- oboljenja žuči

- bolesti slezene

- bolesti ženskih spolnih organa i poremećaji mjesečnog ciklusa

- padavica, oduzetost

- grozničava stanja

- bolesti bubrega i mjehura

- kod trovanja gljivama i otrovnim biljem

- kronična začepljenost i proljev

- žgaravica, loš zadah iz usta te žuto obložen jezik

- nesanica i bolesti centralnog živčanog sustava

- manje količine pelina povisuju krvni tlak, a veće snižavaju

- u manjim količinama otvara apetit, a djelotvoran je i u borbi protiv pretilosti.

Pelin je prirodni abortiv, amarum, antidot, antiflogistik, antioksidant, antispazmatik, aromatizant, antemintik, dijetik, digestiv, diuretik, emenagog, halogog, holeretik, hipnotik, karminativ, sekretolitik, stomahik, sedativ, tonik i vermifug.


PELIN - DETALJI



Pomoć kod rada želuca:

Ako u životu imate problema s gastrointestinalnim tegobama, a posebice s radom želuca, znajte da je pelin prva biljka koju morate uzeti u bilo kojem obliku, kao i kod bolesti krvi, koju ova biljka uspješno pročišćava i jača.

Korijen pelina je također ljekovit i prirpavlja se kao prašak.

Poznata su pelinova vina (vinum aromaticum), te pelinovo ulje (oleum absinithii), tinktura i ekstrakt pelina.



Stanište:

Stanište: pelin je vrlo raširena biljka, no u većoj množini raste na kamenitim i sunčanim staništima, na pustim i neobrađenim tlima, na šljunčanim riječnim obalama, na stijenama, uzduž ograda i putova, uglavnom na suhim staništima i naročito na tlima s vapnenom podlogom.

Uzgaja se i u vrtovima gdje ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu.

Razmnožavanje pelina može se postići bilo sjemenom bilo dijeljenjem starijih grmova.

Ljekoviti dijelovi biljke: prije cvatnje sabiru se listovi (folia absinthii), a za vrijeme cvatnje čitava biljka (herba absinthii), tj. cvjetni vrhovi, čija dužina može biti najviše do 30 cm.

I list i čitava biljka suši se u hladu na vjetrovitom mjestu, te se radi sušenja mora češće preokretati.

Sabrana biljka, pa makar se upotrebljavala i za dobivanje eteričnog ulja (oleum absinthii), ne smije sadržavati odrvenjele dijelove stabljike, niti se smije sabirati kada je ocvala.

Biljni štetnici na pelinu: u jesen pelin rado napada rđa (puccinia absinthii), i divlji i uzgojeni u vrtu, no rđa čini jedva vidljive štete na biljci jer napada pelin većinom u vrijeme kada je on već sabran, odnosno, požet.



Konzumacija:

Pelin uzimamo u propisanim dozama i u točno određeno vrijeme, jer u sebi sadrži tujon koji može, ako se ne pridržavamo uputa i upozorenja, izazvati neželjene posljedice.

Ljekovite biljke koje se dobro slažu s pelinom su kadulja, metvica, stolisnik, kopriva, gospina trava...

U pučkoj medicini pripremaju se razni ljekoviti preparati s pelinom od vina do rakije, kojima se uspješno čiste crijeva od raznih parazita, kao i prašak od pelina, i to izmiješan sa suhim šljivama (prstohvat praška pelina na jednu suhu šljivu).

U zapadnoj pučkoj medicini pelin se koristi za liječenje:

Upala, groznice, proljetnog umora, probavnih bolesti i kroničnog zatvora, grčeva u želucu, amenoreje, artritisa, dijabetesa i brojnih drugih oboljenja.

Kao homeopatski lijek koristi se abstiniin kod epilepsije, bolesti i smetnji živčanog sustava. Pelin se koristi za otvaranje apetita, za čišćenje krvi, protiv crijevnih crva, protiv insekata, za stimuliranje cirkulacije i rada crijeva, te kod manjka vitamina C, kao i za začin.

PELIN - CVAT



Ljekovite i djelotvorne tvari:

Pelin, koji je i u službenoj upotrebi, sadrži niz ljekovitih tvari, a prije svega eterično ulje, sastavljeno od niza kompliciranih organskih spojeva.

Osim toga sadrži gorki glikozid absintin i gorke tvari arlemisin, absintiin i anabsintiin, a od organskih kiselina nalaze se u pelinu jabučna, taninska i jantarna kiselina.

Utvrđene su i tvari poput parafina čiji sastav nije još točno određen.

U listovima se nalazi zeleno-plavo eterično ulje tujon, nadalje terpen, među njima azulen, tanaceton i konačno soli kalija i mangana.

Ljekovito djelovanje: pelin pripada možda ponajčešće opisanim biljkama i sigurno ponajčešće upotrijebljenoj ljekovitoj biljci za pospješenje probave i pobuđivanje apetita.

Pelin je sredstvo za jačanje (tonicum), on pobuđuje izlučivanje žuči i jetre i otklanja vrlo brzo sve probavne smetnje i nadimanja.

Čaj od pelina ne može se dovoljno preporučiti bolesnicima kojima je operativnim putem uklonjena žučna kesica.

Čaj od pelina odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu i crijevima, protiv katara želuca, kronične začepljenosti, proljeva, prevelike kiseline u želucu, debljine, pritiska i osjećaja boli u žličici (epigastrium), žutice, žgaravice te protiv žuto obloženog jezika i lošeg zadaha iz usta.

Budući da se izlučivanje bubrega u znatnoj mjeri pobuđuje pomoću eteričnog ulja sadržanog u pelinu, to se čaj od pelina bez razmišljanja može uzimati u malim količinama za liječenje katara mjehura, katara bubrežne nakapnice, kod vodene bolesti, a i kod upalnih nadražaja bubrega.

Samo veće količine čaja nisu prikladne kod zadnje spomenute bolesti, jer prejaki nadražaj bubrega može čak obustaviti izlučivanje mokraće i pojačati upalu bubrega. Kao isključivo gorka biljka, pelin djeluje na stvaranje i poboljšanje krvi kao i na poboljšanje optoka krvi.

Pelin je biljka koja sadržava najmoćniji toksin protiv mnogih vrsta parazita. Gorki pelin "zagorčat" će im život.

Pripomoć kod bolnih menstruacija:

Pelin se ženama može posebno preporučiti.

Nakon uzimanja čaja od pelina, utvrđeno je povećanje menstruacije.

Bolja prokrvljenost ima znatniji utjecaj na olakšanje poroda, naročito kada krhkom tkivu zdjeličnih organa treba dati veću rastezljivost.

Pelin ima dokazano djelovanje na pospješenje trudova te se majkama u tim trenucima ne može dovoljno preporučili.

Mnogostrana ljekovita djelovanja pelina povoljno utječu na cjelokupni organizam tako da indirektno liječe niz teškoća koje izravno ne spadaju u područje liječenja pelinom.

Nestaju teške smetnje u izmjeni tvari, debljina, šečerna bolest i duševne smetnje koje sve više ili manje imaju dublji uzrok u neredovitom radu probavnih organa, smetnjama u radu jetre, žuči i slezene i ženskim spolnim organima.

Pelinovo vino:

Pelin se stavlja u bijelo vino; za pripremu toga vina uzima se 20 g biljke pelina za 1 litru vina. Vino se pusti da izvlači pelin do željene gorčine zatim se procijedi i pelinovo vino (vermut) je gotovo.

Treba uvijek dati prednost pelinovom vinu, pripremljenom kod kuće jer se pelinovo vino kupljeno otvoreno na litre većinom priprema od kiselog ili rezanog vina čiji bi se nedostaci trebali pokriti jakom iscrpinom pelina.

Ovakvo pelinovo vino pripremljeno iz lošeg ili pokvarenog vina umjesto da djeluje korisno i zdravo, obično izaziva glavobolju.

Kupi li se, naprotiv, pravo, dobro i prirodno vino čija se kvaliteta prije kuša, tada se pripremom kod kuće zaista dobiva ljekoviti napitak.

Iznimke u tom pogledu mogu biti samo originalno punjene boce priznatih tvornica kao i pelinovo medicinalno vino kupljeno u ljekarni.



PELINKOVAC



Način primjene i doziranje:

Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: pelin je jedna od onih ljekovitih biljaka koje su monasi s juga prenijeli i udomaćili u sjevernijim područjima.

Pelin je prvi puta opisan u "hortulusu" opata Walafridusa Straba u 9. stoljeću i kasnije u glasovitim spisima "psihika" monahinje Hildegard u 12. stoljeću, koja o pelinu doslovno piše slijedeće:

"Načini od soka pelina dovoljno velik preliv s vinom i navlaži čitavu kožu do očiju, uši i zatiljak, a načini to noću prije nego ideš spavati. Pokri do jutra vunenom kapom čitavu glavu i za vrijeme spavanja proći će te glavobolja; taj napitak suzbija melankoliju, bistri oči, jača srce, pluća i želudac, čisti utrobu i dobro djeluje na probavu."

U Hildegarde stoji i ovo:

"Kada je pelin još mlad stucaj ga, istiješti sok kroz krpu, potom skuhaj vino s nešto meda i ulij taj sok u vino, tako da okus soka nadvlada okus medna vina i pij taj napitak od svibnja do listopada svaki treći dan prije jela; on će razbistriti tvoje oči, ojačati tvoje srce, neće dati da ti oslabe pluća, ugrijat će ti želudac, pročistiti crijeva i omogućiti dobru probavu."

Poznati narodni liječnik Tabernaemontanus, rođen oko 1520. godine također spominje pelin i hvali njegovu gorčinu.

Kao prva pomoć kod otrovanja gljivama, vrlo je dobar pelin ako se pije kuhan u octu. Kod otrovanja crnom bunikom ili kukutom i trubeljikom otrovnom treba odmah piti obilno pelina s kimom kuhanim u vinu ili, ako vino nije pri ruci, kuhanim u vodi.

Ovaj je napitak vrlo ljekovit i kod otrovanja mesom.

Rakija:

Obilno pelina preko noći namočenog u jaku rakiju i ujutro time natopiti tkaninu i toplo djetetu položiti na utrobu, dobro je za odstranjivanje glista, no taj postupak treba često ponoviti.

Kod kile stavlja se kao prvo vrećica sa suhim i jako toplim pelinom ili vrlo toplo u vinu gusto ukuhani pelin.

Pelin stavljen u rakiju daje korisno sredstvo za masiranje kod bolova i grčeva u želucu ili kod bolnog podrigivanja; nakon masiranja stavlja se na bolno mjesto ugrijana vunena tkanina.

U tu će svrhu poslužiti i pelin kuhan u vinskom octu. U to se namoči tkanina, lagano iscijedi i što je moguće toplije stavi na želudac.

Tim se oblogom odstranjuje i glavobolja nastala prehladom.

Posebna tinktura od pelina kao sredstvo za želudac: 10 g biljke pelina, 4 g dobro usitnjenog podanka iđirota, 4 g dobro usitnjenog korijena srčanika i 4 g usitnjene kore od naranče namoči se kroz 8 dana u 200 g vinske žeste ili jake rakije, nakon čega se procijedi.

Kod svih teškoća u želucu uzima se 15 do 20 kapi s isto toliko kapi vode i to 2 do 4 puta dnevno.

U 18. i 19. stoljeću se pravio zelenkasti alkoholni napitak, absint, sa pelinom i nekim drugim travama, koji se zbog velike količine tujona i bolesti (absitizam) koju je izazivao, početkom 20. vijeka zabranjen.

Pića koja se danas mogu naći na tržištu, a koja sadrže u sebi ekstrakte pelina, imaju jako male količine tujona, tako da se smiju prodavati.

U pelinov se uvarak uroni lagano tkanina, iscijedi se i stavlja kao oblog na otvorene rane, uganuća i zgnječenja tkiva.

Zlouptreba pelina:

Nešto o zloupotrebi pelina: eterično ulje, sadržano u pelinu, i gorke tvari: artemisin, absintiin i anabsintiin uzimane u većim količinama u čaju ili još više u pelinovu vinu djeluju kao škodljivi otrovi, pa kao posljedica povećanih doza može nastati osjećaj vrtoglavice, prolazno opojno pomućenje svijesti pa čak i poremećenost uma.

Već kod prekomjernog uživanja čaja od pelina može doći do otvrdnuća želuca, začepljenosti i do stvaranja viška želučane kiseline, pa kod uživanja bilo čaja bilo ostalih proizvoda s pelinom treba biti oprezan tim više što u narodu vlada dosta često mišljenje "da pelin može biti samo zdrav, i ne može škoditi".

Primjena u liječenju životinja: pelin ima kod domaćih životinja mnoge mogućnosti primjene, tako prije svega pelin djeluje protiv neradog uzimanja hrane kod životinja uslijed probavnih smetnji i grčeva, uslijed prežderanosti, nadalje protiv žutice, otečene jetre te tvrde i neelastične kože zbog bolesti jetre i dr.

Izvana se pelin upotrebljava u obliku obloga protiv krasta, oteklina, čireva i kao oblog kod ozljeda.

Vrste pelina:

Napomena: od ostalih vrsta pelina u liječenju upotrebljavaju se, naročito u pučkoj medicini, slijedeće vrste:

1) Artemisia pontica l.

Narodni nazivi: istočni pelin, odsenac, osjenac, pitomi osjenać, rimski pelin, rutvica sitna, sitan pelin, zminjak.

Ta vrsta raste slobodno u prirodi u južnoj Europi, a dosta se i uzgaja, naročito u Italiji i Francuskoj, radi proizvodnje gorkih rakija. U pučkoj medicini upotrebljava se kao i pelin jer ima i vrlo sličan sadržaj ljekovitih djelotvornih tvari no smatra se manje škodljivim od pelina jer njegovo eterično ulje sadrži manje količine otrovnog tujona.

2) Artemisia abrotanum l.

Narodni nazivi: abarat, abret, božja melica, božja plahtica, božje drevce, božje drivo, božje drvce, boturan, brodan, ciper, drvce, drevce device Marije, mirisni muški pelin, ohsjenac, turski neven, zelje od gujah, ždribac.

Najčešće se uzgaja, a iz uzgoja se koji puta pojavljuje u slobodnoj prirodi kao poludivlja biljka. To je također trajna biljka visine poput pelina, vrlo ugodna mirisa koji podsjeća na limun ali manje gorka od običnog pelina pa je i ukusnija za uzimanje. U pučkoj se medicini upotrebljava protiv kroničnog bronhalnog katara, prekomjerne sluzi, kašlja, a u ostalim primjenama upotrebljava se kao i pelin.

Mnoge vrste pelina koje uspijevaju u Alpskim područjima (artemisia laxa lani., A. nitida bertol., A. glacialis l., i dr.) vrlo su cijenjene kao ljekovite biljke u pučkoj medicini Alpskih područja te se primjenjuju u liječenju ljudi i životinja kao i za pripremu pelinova vina. Iz njih se nekada pripremala biljna rakija za jačanje želuca.

Pelinovu rakiju možete sami napraviti ako u ljekarni kupite pravi alkohol, razrijedite ga na željenu jačinu s prokuhanom vodom i nakon toga stavite na močenje po litri 20 do 25 g biljke pelina i ostavite na močenju do željene gorčine.

PELIN - ČAJ



Recepti za čaj:

Kneipp hvali čaj ili kod kuće pripremljeno vino od pelina kao lijek naročito za bolesna jetra i protiv žutice. Čaj ili vino istovremeno pobuđuje, čisti, i jača.

Čajne mješavine s pelinom: pelin se može pojedinačno miješati u jednakim dijelovima sa slijedećim ljekovitim biljem: srčanik, kamilica, iđirot, komorač, anis, paprena metvica i kadulja.

Čaj od pelina pogodan je i kao voda za oči. Iz svježe stucanog pelina istiješteni sok, pomiješan s nešto meda i premazan preko očiju, poboljšava vid. Ako se pare pelinova uvarka puste da prodru u uho, pomoći će gnojnom i bolnom uhu, a umiruju i zubobolju.

Kod dugotrajnih groznica treba marljivo piti čaj od pelina.

Za pripremu čaja uzima se jedna čajna žlica pelina za 1 šalicu čajnog oparka, a piju se 1 do 2 šalice dnevno.

Uz čaj se upotrebljava i alkoholna iscrpina pelina (tinctura absinthii) od koje se uzima 8 do 10 kapi na kocki šećera, 1 do 3 puta dnevno.

Čaj:

1 čajna žličica pelina, 2 dl vode

Priprema: Kipućom vodom preliti pelin, poklopiti da odstoji 15 minuta i procijediti. Upotreba: Uzimati jednu do tri šalice čaja u toku dana.

Pelinov čaj piti u gutljajima iza jela, najduže sedam dana. Poslije odmora od sedam dana može se ponovo uzimati. Pelinov čaj uzima se kod svih navedenih oboljenja.

Napomena: kod liječenja probavnih organa čaj ne sladimo, a za ostala oboljenja zasladimo medom.

Recepti:

Pelinkovac: (oboljenja želuca, manjak želučane kiseline, nadutost)

15-20 g pelina, 1 l crnog vina.

Priprema: Pelin umočiti u dobrom crnom vinu deset dana, uz svakodnevno mućkanje. Procijediti.

Upotreba: Uzimati po jednu rakijsku čašicu, natašte prije doručka.

Pravila upotrebe pelina:

Pelin ne uzimati:

- za vrijeme trudnoće

- ako postoji opasnost od moždanog udara

- kod oštećenja želuca i unutrašnjih organa

- istodobno s uzimanjem preparata od željeza

- duže od 7 dana

- kod težih oboljenja bez savjeta s liječnikom

Pelin nikada ne kuhati, već preliti kipućom vodom i odmah procijediti!!!

PELIN - SUHA DROGA



U narodnim pjesmama:

U Bosni je nekad svaka domaćica koja je držala do sebe imala u vrtu bejturan, tj. slatki pelin. Cijenilo ga se zbog krasnog mirisa, a držalo se da biljka donosi sreću generalno, a naročito u ljubavi (“Bejturane, jado, beru l’ te djevojke”). Na hadž se nije kretalo bez zalihe sušene biljke čijim se pripravcima liječila groznica, česta nevolja umornih hodočasnika

Kontraindikacije:

Pelin je poznato abortivno sredstvo te se trudnicama zabranjuje uzimanje pelina u bilo kojem obliku!!!

molimo pročitati izjavu