VALERIJANA
VALERIJANA
Lat: Valeriana Officinalis
Eng: Valerian
D: Baldrian
Fr: La valériane officinale
Ostala imena: Odoljen, baldrijan, kozlić,majčina trava, mačja trava
Opis:
Valerijana - lat. Valeriana officinalis biljka je iz porodice Valerianaceae.
Cvate ljeti bijelim ili ružičastim cvjetovima. Naraste do 2 metra visine. Raste u cijeloj Europi, osim Portugala. Biljka je ljekovita. Valerijana se u našem narodu zove i mačja trava. Mačke neobično vole njezin mirisi u stanju su satima sjediti pored kutija u kojima se čuva rizom valerijane. Vrlo interesantna istraživanja pokazala su da muškarci i psi ne vole njezin miris, dok ga žene (baš kao mačke) vole. Taj neobični miris valerijane potječe od eteričnog ulja koje sadrži monoterpene (uglavnom borneol) i seskviterpene.
Pored eteričnog ulja valerijana sadrži i iridoidna jedinjenja (valopterijate).
Valerijana (lat. Valeriana officinalis) je trajna biljka sa slatkim mirisnim rozim ili bijelim cvjetićima koji cvatu u ljetnim mjesecima. Samoniklo raste na svim vlažnijim mjestima do 2000 metara nadmorske visine. Njeno ime potječe od latinske riječi valere – biti dobro. Zbog umirujućeg djelovanja još od 19. stoljeća koristi se kao prirodni sedativ.
Valerijanini cvjetni ekstrakti korišteni su i kao parfem. Međutim korijen valerijane koji se koristi u liječenju ima jak i neugodan miris.
Miris korijena, zbog kiseline koju sadrži, posebno djeluje na mačke. On ima feromonsko djelovanje na njih, pa ih doslovce hipnotizira.
To je trajna biljka, s trajnim valjkastim dobro razgranatim korjenčićima, te jakom i visokom šupljom, golom, i pri dnu dlakavom stabljikom, visine i do 2 metra. Donji listovi nasuprotni i neparno perasto rascijepani, a na rubu nazubljeni, dok prema vrhu bivaju manjima. Cvjetovi tvore paštitasti bijeli do ružičasti cvat na vrhu gornjih ogranaka.
Vrijeme cvatnje: svibanj - kolovoz
Miris i okus: korijen je jakog i neugodnog mirisa, kao i okusa. Miris korijena zbog kiseline koju sadrži posebno uzbuđuje mačke, koje se, kad dođu u dodir s korijenom, počnu valjati.
Branje i prerada: vadi se korijen, i to prije same cvatnje ili nakon cvatnje, u jesen. Korijen očistimo od zemlje, usitnimo i sušimo na toplom i zračnom mjestu u hladu. Suho bilje pohranimo u hermetički zatvorenu ambalažu. Iz korijena se izrađuje ulje (Oleum Valerianae) i tinktura (Tinctura Valerianae). Sjemenke valerijane su jestive.
Ljekoviti sadržaj:
Eterično ulje, valerin, valtrat, didrovaltrat, acevaltrat, isovaleroxy-hydoxydidrovaltrat, arginin, hatinin, aspargain, azulen, baldrin, homobaldrinal, bisabol, borneol, kolin, geraniol, resin, ledol, luteolin, myrtenol, pinen, kiseline - valerijanska, limunova, jabučna, kavena, mravlja, octena, maslačna, ugljikohidrati, masnoće, tanin, sluz, protein, smola, thiamin, riboflavin, niacin, betakaroten, fruktoza, glukoza, guma, aluminij, kalcij, željezo, kobalt, silicij, kamfor, karvakrol, fosfor, magnezij, mangan, cink.
Pripada obitelji odoljenki (Familiae Valerianaceae), a ljekarnički naziv joj je Rhizoma et Radix Valerianae. Ova je biljka prirodni analgetik, antidepresiv, antidot, antihelmetik, antiinflamatorik, antikarcinogenik, antioksidant, antispazmatik, diuretik, emenagog, hipnotik, homeopatik, karminativ, nervin, sedativ, stimulator i tonikum.
Valerijana je biljka poznata još iz antičkog doba, kada su je i Grci i Rimljani koristili uglavnom za liječenje ženskih tegoba. Ime dobiva po latinskoj riječi "valere" što znači "biti zdrav". Valerijana je bila tražen i važan lijek u II svjetskom ratu, kako vojnicima, tako i stanovnicima ratnih područja.
I znanost je potvrdila veliku prirodnu ljekovitost valerijane kod danas učestalih stanja poput stresa, stresnih situcaija, velike napetosti i velike zabrinutosti. Europska komisija preporučuje valerijanu za liječenje nervnih bolesti, tjeskobe, uznemirenosti, neuroza, stresa i nesanice. Sastojci u valerijani imaju blaga prirodna svojstva koja otklanjaju ili ublažavaju strah i umiruju. U narodu se zna da valerijana smiruje probavni i dišni sustav koji su usko povezani s tegobama srca i centralnim nervnim sustavom.
VALERIJANA
Kraljica umirujućih biljaka
Ako vam je život pun stresa, iscrpljeni ste i ne možete spavati, posegnite za valerijanom radi boljeg zdravlja i ugodnog raspoloženja.
Valerijana prvenstveno služi za liječenje nesanice, jer omogućuje čvrst i krepak san. Jedna od njenih jakih strana je ta što ne uzrokuje mamurluk poput farmaceutskih sredstava za spavanje.
Koristite li je protiv nesanice, najbolji se učinak postiže pri upotrebi između 400 i 900 mg ekstrakta valerijane do dva sata prije spavanja. Druga joj je prednost smirujuće djelovanje, koje uklanja napetost i uzrujanost te ublažava depresiju.
Valerijana se zato koristi kao prirodna alternativa farmaceutskim lijekovima iz klase benzodiazepina, a pomaže i kod odvikavanja od istih.
U Njemačkoj valerijana je službeno odobrena za upotrebu kod nesanice, nervoze i uznemirenosti, a neki je fitoterapeuti preporučuju i kod hipohondrije.
Homeopatija: Homeopatski lijek valeriana koristi se za liječenje nervoze želuca, nervnih tenzija, nesanice, te komplikacije crijeva.
Istraživanja:
Njemačka komisija je odobrila valerijanu za upotrebu kod nesanice, nervoze, uznemirenosti. Neki fitoterapeuti je preporučuju i kod hipohondrije. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje valerijane skraćuje početak sna i poboljšava subjektivnu kvalitetu sna. Najbolji efekat se postiže pri upotrebi 400-900 mg ekstrakta valerijane do 2 sata prije spavanja. Valerijana ne smanjuje nesanicu brzo kao benzodiazepini. Često se kombinira sa drugim sedativnim biljkama, kao što su melisa, hmelj, menta... Valerijana popravlja kvalitet sna kod pacijenata koji su skoro prestali sa benzodiazepinima. Nakon smanjivanja doze benzodiazepina tokom dva tjedna, 300 mg ekstrakta valerijane podjeljeno u tri dnevne doze može subjektivno poboljšati kvalitetu sna.
Eksperimenti su potvrdili da su tjeskoba i živčana napetost bili puno slabije izražene kod onih koji su ju koristili za umirenje. I danas se uspješno koristi kod tih tegoba. Valerijana općenito djeluje umirujuće te je iznimno važan prirodan lijek koji će pomoći u ublažavanju stresa, tuge, straha i uznemirenosti. Njome postižemo unutarnju ravnotežu i time sprječavamo bolesti koje nastaju kao posljedica tih stanja.
Djelotvornost ove biljke bila je poznata još u antičko vrijeme. Rimski i grčki liječnici primjenjivali se ju kod probavnih poremećaja, slabe mjesečnice te za poticanje izlučivanja tekućine. Sličnu primjenu imao je i u srednjem vijeku.
Sredinom 18.stoljeća priznata je kao sredstvo za smirenje.
Ljekoviti učinci pripisivali su je čas hlapljivom ulju, čas alkaloidima, čas i jednom i drugom. Koristilo se kod različitih oblika neuroza, nesanice, živčane iscrpljenosti, razdražljivosti u vrijeme mjesečnice, trudnoće i klimakterija, kod neuroze želuca i srca te glavoboljama.
Iranski su istraživači u svoju studiju uključili stotinu žena koje su prošle menopauzu i koje su patile od nesanice. Podijelili su ih u dvije skupine:
-prve su svakodnevno uzimale dvije kapsule valerijane kroz razdoblje od mjesec dana,
-dok su ispitanice druge skupine uzele placebo.
Stručnjaci Sveučilišta u Teheranu su zaključili kako se kvaliteta sna žena koje su uzimale valerijanu poboljšala za 30 posto – trebalo im je manje vremena da zaspu i rjeđe su se budile po noći nego prije. Jednako tako, nitko nije zamijetio nuspojave. S druge samo je četiri posto ispitanica koje su uzimale placebo osjetilo poboljšanje nesanice.
"Ovo je otkriće ohrabrujuće, a ne šteti probati ga", kratko je komentirao Jerome Sarris sa Sveučilišta u Melbourneu, koji inače proučava djelovanje biljka na liječenje nesanice, tjeskobu i depresiju, ali koji nije bio uključen u ovo istraživanje.
VALERIJANA - KORIJEN
Ako niste znali...
Njeno umirujuće djelovanje opušta mišiće te oslobađa od grčeva, nadutosti, bolova u želucu i nagona za povraćanjem.
Relaksira čak i mišiće probavnog trakta te posljedično uklanja simptome sindroma iritabilnog crijeva.
Valerijana može pomoći protiv glavobolje i migrene te ublažiti bolove i upale u zglobovima i kostima.
Istraživanja su pokazala da može biti korisna i kod išijasa, neuralgije, periferne neuropatije, multiple skleroze, epilepsije i poremećaja pažnje kod odraslih i djece.
Ostala stanja kod kojih može pomoći valerijana:
-bolesti dišnih organa
-ženske tegobe
-bolesti urinarnog trakta
-visoki tlak
-ovisnost o nikotinu
-crijevni paraziti
U liječenju:
- nesanice, jer omogućuje prirodni san, ne stvara ovisnost, a za vrijeme sna omogućuje prirodnu regeneraciju cijelog organizma
- poremećenih psihofizičkih stanja tj bolesti živaca i svih vrsta neuroza (histerije, stresa, živčanih uzbuđenja svih vrsta, vrtoglavice, padavice, hipohondrije, slabog pamćenja, nesanice, neurastenije, razdražljivosti, živčane iscrpljenosti, tuge, neuroze srca praćene strahom i jakim lupanjem srca, neuroznih grčeva želuca i crijeva, znojenja dlanova, neuroznih glavobolja, emocionalnih napetih stanja, treme pred ispitima, smetnje u koncentraciji, raznih tikova, tjeskobe i nesvjestice)
- bolesti srca (aritmije, srčanih palpitacija, srčanih neuroza, angine pektoris, stanja praćenih strahom od bolesti srca)
- bolesti želuca i crijeva (raznih grčeva, nadutosti, povraćanja, upale crijeva, neuroze i bolova želuca, crijevnih kolika, raznih nametnika u crijevima)
- bolesti glave kao što su vrtoglavice, glavobolje
- bolesti respiratornih organa
- ženskih bolesti (menstrualnih problema i PMS-a, klimakterijskih tegoba, bolnih stanja koja se održavaju i na rad srca)
- bolesti urinarnog sustava
- visokog tlaka
- grčeva mišića
- bolnih stanja zglobova i kosti
Pripravci od valerijane:
Pripravke od valerijane možete kupiti u obliku čaja, tinktura, ulja, kapi, kapsula, ekstrakta u ljekarnama i biljnim drogerijama, a možete ih napraviti i sami.
Tinktura od valerijane: Ubacite 50 grama usitnjenog korijena valerijane u litru 40-postotnog alkohola i ostavite da stoji deset dana. Nakon toga ocijedite, nalijte u boce i dobro začepite. Uzimajte na kocki šećera 50 do 55 kapi kod ubrzanog ili nemirnog rada srca, protiv želučanih bolova, nesvjestice, umne iscrpljenosti i nesanice.
Čaj od valerijane: Stavite dva to tri grama korijena valerijane na šalicu vruće vode i nakon 20 minuta procijedite. Pijte dvije do tri šalice dnevno, a zadnju obavezno pola sata prije spavanja. Slobodno dodajte još neku drugu biljku za ugodniji okus, poput mente, matičnjaka, kamilice ili gospine trave.
Čaj od korijena valerijane djeluje protiv nesanice, brzo nakon uzimanja odvodi u prirodan san i ne izaziva jutarnje tegobe kakve najčešće izazivaju sintetički lijekovi za nesanicu.
Za nesanicu se kombinira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja.
Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića.
Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju tegobe izazvane niskim krvnim tlakom trebaju voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom.
Upotrebljava se za različita stanja:
- pri općoj uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti,
- pri nesanici koja je posljedica nervoze,
- pri živčanim srčanim tegobama propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca.
VALERIJANA
Zapadna pučka medicina preporuča valerijanu za liječenje:
- anksoiznosti,
- bolova kosti i zglobova,
- protiv brzog rada srca,
- glavobolje,
- grčeva želuca i crijeva,
- hipohondrije,
- histerije,
- te za regulaciju srčanog ritma,
- iritiranog probavnog sustava,
- katara crijeva,
- klimakterijskih tegoba,
- komplikacija želuca,
- kuge,
- migrene,
- mentalnog umora,
- nervnih grčeva,
- nervnih tenzija,
- nesanice,
- neuralgičnih bolova,
- napetog nervnog sustava,
- raznih parazita i nametnika u crijevima,
- slabosti, slabosti oka,
- srčanih tegoba,
- slabih živaca,
- vrtoglavice,
- varikoznih vena,
- zabrinutosti,
- kao i za uspavljivanje,
- a u kozmetici kao magični prašak.
Berba valerijane:
Berite korijen valerijane prije same cvatnje ili nakon nje, u jesen.
Očistite je, usitnite i sušite na toplom i prozračnom mjestu u hladu.
Čuvajte je u dobro zatvorenoj ambalaži.
Napomena
Valerijanu ne smijete koristiti u trudnoći i tijekom dojenja te ako istovremeno pijete sedative i barbiturate. Kod pacijenata koji koriste visoke doze sedativa - benzodiazepina (Bensedin, Lexilium, Lexaurin, Bromazepam, Lorazepam, Diazepam, Apaurin...) vremenom dolazi do razvoja tolerancije na postojeće doze, i stiče se subjektivan utisak da organizmu trebaju sve veće i veće doze. Na ovaj način ulazi se u začarani krug zavisnosti, pri čemu pacijenti na kraju ne mogu da zaspu ako nisu uzeli lijek. Benzodiazepine nije preporučljivo uzimati svakodnevno, već samo po potrebi. U slučaju postojeće zavisnosti treba postepeno smanjivati doze benzodiazepina. Valerijana može pomoći pri odvikavanju od sredstva za umirenje.
Vozačima se savjetuje da valerijanu ne uzimaju bar 2 sata prije vožnje.
Kontraindikacije:
Trudnice ne bi smjele uzimati valerijanu kao ni djeca mlađa od 12 godina. Kod osoba s jako niskim tlakom i hipoglikemijom potrebne su mjere opreza. Valerijana se ne uzima u kombinaciji s lijekovima za umirenje, jer dolazi do pojačanog djelovanja što može izazvati ozbiljne tegobe. U terapijskim dozama valerijana se uzima oko 3 tjedna nakon čega se napravi stanka od mjesec dana.
Velike doze mogu izazvati glavobolje, nemir, uzbuđenost, nesanicu, teškoće sa buđenjem, midrijazu. U slučaju bilo kog simptoma prestanite je koristiti, pri čemu se i simptomi povlače. Valerijana obično nema negativni uticaj na reakciono vrijeme, reagovanje i koncentraciju jutro poslije uzimanja. Valerijanu ne treba koristiti prije vožnje ili upravljanja motornim vozilom. Poslije duže upotrebe dozu treba postepeno smanjivati.
VALERIJANA