TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr:la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA





VALERIJANA

Lat: Valeriana Officinalis

Eng: Valerian

D: Baldrian

Fr: La valériane officinale

Ostala imena: Odoljen, baldrijan, kozlić,majčina trava, mačja trava

Opis:

Valerijana - lat. Valeriana officinalis biljka je iz porodice Valerianaceae.

Cvate ljeti bijelim ili ružičastim cvjetovima. Naraste do 2 metra visine. Raste u cijeloj Europi, osim Portugala. Biljka je ljekovita. Valerijana se u našem narodu zove i mačja trava. Mačke neobično vole njezin mirisi u stanju su satima sjediti pored kutija u kojima se čuva rizom valerijane. Vrlo interesantna istraživanja pokazala su da muškarci i psi ne vole njezin miris, dok ga žene (baš kao mačke) vole. Taj neobični miris valerijane potječe od eteričnog ulja koje sadrži monoterpene (uglavnom borneol) i seskviterpene.

Pored eteričnog ulja valerijana sadrži i iridoidna jedinjenja (valopterijate).

Valerijana (lat. Valeriana officinalis) je trajna biljka sa slatkim mirisnim rozim ili bijelim cvjetićima koji cvatu u ljetnim mjesecima. Samoniklo raste na svim vlažnijim mjestima do 2000 metara nadmorske visine. Njeno ime potječe od latinske riječi valere – biti dobro. Zbog umirujućeg djelovanja još od 19. stoljeća koristi se kao prirodni sedativ.

Valerijanini cvjetni ekstrakti korišteni su i kao parfem. Međutim korijen valerijane koji se koristi u liječenju ima jak i neugodan miris.

Miris korijena, zbog kiseline koju sadrži, posebno djeluje na mačke. On ima feromonsko djelovanje na njih, pa ih doslovce hipnotizira.

To je trajna biljka, s trajnim valjkastim dobro razgranatim korjenčićima, te jakom i visokom šupljom, golom, i pri dnu dlakavom stabljikom, visine i do 2 metra. Donji listovi nasuprotni i neparno perasto rascijepani, a na rubu nazubljeni, dok prema vrhu bivaju manjima. Cvjetovi tvore paštitasti bijeli do ružičasti cvat na vrhu gornjih ogranaka.

Vrijeme cvatnje: svibanj - kolovoz

Miris i okus: korijen je jakog i neugodnog mirisa, kao i okusa. Miris korijena zbog kiseline koju sadrži posebno uzbuđuje mačke, koje se, kad dođu u dodir s korijenom, počnu valjati.

Branje i prerada: vadi se korijen, i to prije same cvatnje ili nakon cvatnje, u jesen. Korijen očistimo od zemlje, usitnimo i sušimo na toplom i zračnom mjestu u hladu. Suho bilje pohranimo u hermetički zatvorenu ambalažu. Iz korijena se izrađuje ulje (Oleum Valerianae) i tinktura (Tinctura Valerianae). Sjemenke valerijane su jestive.


VALERIJANA - DETALJI



Ljekoviti sadržaj:

Eterično ulje, valerin, valtrat, didrovaltrat, acevaltrat, isovaleroxy-hydoxydidrovaltrat, arginin, hatinin, aspargain, azulen, baldrin, homobaldrinal, bisabol, borneol, kolin, geraniol, resin, ledol, luteolin, myrtenol, pinen, kiseline - valerijanska, limunova, jabučna, kavena, mravlja, octena, maslačna, ugljikohidrati, masnoće, tanin, sluz, protein, smola, thiamin, riboflavin, niacin, betakaroten, fruktoza, glukoza, guma, aluminij, kalcij, željezo, kobalt, silicij, kamfor, karvakrol, fosfor, magnezij, mangan, cink.

Pripada obitelji odoljenki (Familiae Valerianaceae), a ljekarnički naziv joj je Rhizoma et Radix Valerianae. Ova je biljka prirodni analgetik, antidepresiv, antidot, antihelmetik, antiinflamatorik, antikarcinogenik, antioksidant, antispazmatik, diuretik, emenagog, hipnotik, homeopatik, karminativ, nervin, sedativ, stimulator i tonikum.

Valerijana je biljka poznata još iz antičkog doba, kada su je i Grci i Rimljani koristili uglavnom za liječenje ženskih tegoba. Ime dobiva po latinskoj riječi "valere" što znači "biti zdrav". Valerijana je bila tražen i važan lijek u II svjetskom ratu, kako vojnicima, tako i stanovnicima ratnih područja.

I znanost je potvrdila veliku prirodnu ljekovitost valerijane kod danas učestalih stanja poput stresa, stresnih situcaija, velike napetosti i velike zabrinutosti. Europska komisija preporučuje valerijanu za liječenje nervnih bolesti, tjeskobe, uznemirenosti, neuroza, stresa i nesanice. Sastojci u valerijani imaju blaga prirodna svojstva koja otklanjaju ili ublažavaju strah i umiruju. U narodu se zna da valerijana smiruje probavni i dišni sustav koji su usko povezani s tegobama srca i centralnim nervnim sustavom.

VALERIJANA



Kraljica umirujućih biljaka

Ako vam je život pun stresa, iscrpljeni ste i ne možete spavati, posegnite za valerijanom radi boljeg zdravlja i ugodnog raspoloženja. Valerijana prvenstveno služi za liječenje nesanice, jer omogućuje čvrst i krepak san. Jedna od njenih jakih strana je ta što ne uzrokuje mamurluk poput farmaceutskih sredstava za spavanje.

Koristite li je protiv nesanice, najbolji se učinak postiže pri upotrebi između 400 i 900 mg ekstrakta valerijane do dva sata prije spavanja. Druga joj je prednost smirujuće djelovanje, koje uklanja napetost i uzrujanost te ublažava depresiju.

Valerijana se zato koristi kao prirodna alternativa farmaceutskim lijekovima iz klase benzodiazepina, a pomaže i kod odvikavanja od istih. U Njemačkoj valerijana je službeno odobrena za upotrebu kod nesanice, nervoze i uznemirenosti, a neki je fitoterapeuti preporučuju i kod hipohondrije.

Homeopatija: Homeopatski lijek valeriana koristi se za liječenje nervoze želuca, nervnih tenzija, nesanice, te komplikacije crijeva.



Istraživanja:

Njemačka komisija je odobrila valerijanu za upotrebu kod nesanice, nervoze, uznemirenosti. Neki fitoterapeuti je preporučuju i kod hipohondrije. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje valerijane skraćuje početak sna i poboljšava subjektivnu kvalitetu sna. Najbolji efekat se postiže pri upotrebi 400-900 mg ekstrakta valerijane do 2 sata prije spavanja. Valerijana ne smanjuje nesanicu brzo kao benzodiazepini. Često se kombinira sa drugim sedativnim biljkama, kao što su melisa, hmelj, menta... Valerijana popravlja kvalitet sna kod pacijenata koji su skoro prestali sa benzodiazepinima. Nakon smanjivanja doze benzodiazepina tokom dva tjedna, 300 mg ekstrakta valerijane podjeljeno u tri dnevne doze može subjektivno poboljšati kvalitetu sna.

Eksperimenti su potvrdili da su tjeskoba i živčana napetost bili puno slabije izražene kod onih koji su ju koristili za umirenje. I danas se uspješno koristi kod tih tegoba. Valerijana općenito djeluje umirujuće te je iznimno važan prirodan lijek koji će pomoći u ublažavanju stresa, tuge, straha i uznemirenosti. Njome postižemo unutarnju ravnotežu i time sprječavamo bolesti koje nastaju kao posljedica tih stanja.

Djelotvornost ove biljke bila je poznata još u antičko vrijeme. Rimski i grčki liječnici primjenjivali se ju kod probavnih poremećaja, slabe mjesečnice te za poticanje izlučivanja tekućine. Sličnu primjenu imao je i u srednjem vijeku.

Sredinom 18.stoljeća priznata je kao sredstvo za smirenje.

Ljekoviti učinci pripisivali su je čas hlapljivom ulju, čas alkaloidima, čas i jednom i drugom. Koristilo se kod različitih oblika neuroza, nesanice, živčane iscrpljenosti, razdražljivosti u vrijeme mjesečnice, trudnoće i klimakterija, kod neuroze želuca i srca te glavoboljama.

Iranski su istraživači u svoju studiju uključili stotinu žena koje su prošle menopauzu i koje su patile od nesanice. Podijelili su ih u dvije skupine:

-prve su svakodnevno uzimale dvije kapsule valerijane kroz razdoblje od mjesec dana,

-dok su ispitanice druge skupine uzele placebo.

Stručnjaci Sveučilišta u Teheranu su zaključili kako se kvaliteta sna žena koje su uzimale valerijanu poboljšala za 30 posto – trebalo im je manje vremena da zaspu i rjeđe su se budile po noći nego prije. Jednako tako, nitko nije zamijetio nuspojave. S druge samo je četiri posto ispitanica koje su uzimale placebo osjetilo poboljšanje nesanice.

"Ovo je otkriće ohrabrujuće, a ne šteti probati ga", kratko je komentirao Jerome Sarris sa Sveučilišta u Melbourneu, koji inače proučava djelovanje biljka na liječenje nesanice, tjeskobu i depresiju, ali koji nije bio uključen u ovo istraživanje.

VALERIJANA - KORIJEN



Ako niste znali...

Njeno umirujuće djelovanje opušta mišiće te oslobađa od grčeva, nadutosti, bolova u želucu i nagona za povraćanjem.

Relaksira čak i mišiće probavnog trakta te posljedično uklanja simptome sindroma iritabilnog crijeva.

Valerijana može pomoći protiv glavobolje i migrene te ublažiti bolove i upale u zglobovima i kostima.

Istraživanja su pokazala da može biti korisna i kod išijasa, neuralgije, periferne neuropatije, multiple skleroze, epilepsije i poremećaja pažnje kod odraslih i djece.

Ostala stanja kod kojih može pomoći valerijana:

-bolesti dišnih organa

-ženske tegobe

-bolesti urinarnog trakta

-visoki tlak

-ovisnost o nikotinu

-crijevni paraziti

U liječenju:

- nesanice, jer omogućuje prirodni san, ne stvara ovisnost, a za vrijeme sna omogućuje prirodnu regeneraciju cijelog organizma

- poremećenih psihofizičkih stanja tj bolesti živaca i svih vrsta neuroza (histerije, stresa, živčanih uzbuđenja svih vrsta, vrtoglavice, padavice, hipohondrije, slabog pamćenja, nesanice, neurastenije, razdražljivosti, živčane iscrpljenosti, tuge, neuroze srca praćene strahom i jakim lupanjem srca, neuroznih grčeva želuca i crijeva, znojenja dlanova, neuroznih glavobolja, emocionalnih napetih stanja, treme pred ispitima, smetnje u koncentraciji, raznih tikova, tjeskobe i nesvjestice)

- bolesti srca (aritmije, srčanih palpitacija, srčanih neuroza, angine pektoris, stanja praćenih strahom od bolesti srca)

- bolesti želuca i crijeva (raznih grčeva, nadutosti, povraćanja, upale crijeva, neuroze i bolova želuca, crijevnih kolika, raznih nametnika u crijevima)

- bolesti glave kao što su vrtoglavice, glavobolje

- bolesti respiratornih organa

- ženskih bolesti (menstrualnih problema i PMS-a, klimakterijskih tegoba, bolnih stanja koja se održavaju i na rad srca)

- bolesti urinarnog sustava

- visokog tlaka

- grčeva mišića

- bolnih stanja zglobova i kosti

Pripravci od valerijane:

Pripravke od valerijane možete kupiti u obliku čaja, tinktura, ulja, kapi, kapsula, ekstrakta u ljekarnama i biljnim drogerijama, a možete ih napraviti i sami.

Tinktura od valerijane: Ubacite 50 grama usitnjenog korijena valerijane u litru 40-postotnog alkohola i ostavite da stoji deset dana. Nakon toga ocijedite, nalijte u boce i dobro začepite. Uzimajte na kocki šećera 50 do 55 kapi kod ubrzanog ili nemirnog rada srca, protiv želučanih bolova, nesvjestice, umne iscrpljenosti i nesanice.

Čaj od valerijane: Stavite dva to tri grama korijena valerijane na šalicu vruće vode i nakon 20 minuta procijedite. Pijte dvije do tri šalice dnevno, a zadnju obavezno pola sata prije spavanja. Slobodno dodajte još neku drugu biljku za ugodniji okus, poput mente, matičnjaka, kamilice ili gospine trave.

Čaj od korijena valerijane djeluje protiv nesanice, brzo nakon uzimanja odvodi u prirodan san i ne izaziva jutarnje tegobe kakve najčešće izazivaju sintetički lijekovi za nesanicu.

Za nesanicu se kombinira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja.

Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića.

Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju tegobe izazvane niskim krvnim tlakom trebaju voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom.

Upotrebljava se za različita stanja:

- pri općoj uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti,

- pri nesanici koja je posljedica nervoze,

- pri živčanim srčanim tegobama propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca.

VALERIJANA



Zapadna pučka medicina preporuča valerijanu za liječenje:

- anksoiznosti,

- bolova kosti i zglobova,

- protiv brzog rada srca,

- glavobolje,

- grčeva želuca i crijeva,

- hipohondrije,

- histerije,

- te za regulaciju srčanog ritma,

- iritiranog probavnog sustava,

- katara crijeva,

- klimakterijskih tegoba,

- komplikacija želuca,

- kuge,

- migrene,

- mentalnog umora,

- nervnih grčeva,

- nervnih tenzija,

- nesanice,

- neuralgičnih bolova,

- napetog nervnog sustava,

- raznih parazita i nametnika u crijevima,

- slabosti, slabosti oka,

- srčanih tegoba,

- slabih živaca,

- vrtoglavice,

- varikoznih vena,

- zabrinutosti,

- kao i za uspavljivanje,

- a u kozmetici kao magični prašak.

Berba valerijane:

Berite korijen valerijane prije same cvatnje ili nakon nje, u jesen.

Očistite je, usitnite i sušite na toplom i prozračnom mjestu u hladu.

Čuvajte je u dobro zatvorenoj ambalaži.

Napomena

Valerijanu ne smijete koristiti u trudnoći i tijekom dojenja te ako istovremeno pijete sedative i barbiturate. Kod pacijenata koji koriste visoke doze sedativa - benzodiazepina (Bensedin, Lexilium, Lexaurin, Bromazepam, Lorazepam, Diazepam, Apaurin...) vremenom dolazi do razvoja tolerancije na postojeće doze, i stiče se subjektivan utisak da organizmu trebaju sve veće i veće doze. Na ovaj način ulazi se u začarani krug zavisnosti, pri čemu pacijenti na kraju ne mogu da zaspu ako nisu uzeli lijek. Benzodiazepine nije preporučljivo uzimati svakodnevno, već samo po potrebi. U slučaju postojeće zavisnosti treba postepeno smanjivati doze benzodiazepina. Valerijana može pomoći pri odvikavanju od sredstva za umirenje.

Vozačima se savjetuje da valerijanu ne uzimaju bar 2 sata prije vožnje.

Kontraindikacije:

Trudnice ne bi smjele uzimati valerijanu kao ni djeca mlađa od 12 godina. Kod osoba s jako niskim tlakom i hipoglikemijom potrebne su mjere opreza. Valerijana se ne uzima u kombinaciji s lijekovima za umirenje, jer dolazi do pojačanog djelovanja što može izazvati ozbiljne tegobe. U terapijskim dozama valerijana se uzima oko 3 tjedna nakon čega se napravi stanka od mjesec dana.

Velike doze mogu izazvati glavobolje, nemir, uzbuđenost, nesanicu, teškoće sa buđenjem, midrijazu. U slučaju bilo kog simptoma prestanite je koristiti, pri čemu se i simptomi povlače. Valerijana obično nema negativni uticaj na reakciono vrijeme, reagovanje i koncentraciju jutro poslije uzimanja. Valerijanu ne treba koristiti prije vožnje ili upravljanja motornim vozilom. Poslije duže upotrebe dozu treba postepeno smanjivati.



VALERIJANA



molimo pročitati izjavu