TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil.Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA



BOKVICA - plantago lanceolata (muška)

BOKVICA ŽENSKA - Plantago major

D: spitzwegerich

Eng: Long-leaved Plantain

Obitelj: plantaginaceae

Ostali nazivi; trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica.

Ljekoviti sastojci:

Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale

Ljekoviti dio biljke:

listovi pred cvjetanju ili dok biljka cvjeta.

Stanište:

Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Bere se:

Za lijek se sakupljaju listovi prije cvatnje, korijen - cijelu godinu i sjeme; prije nego sazrije.

Cvate od travnja do listopada.

Suši se u hladu, mora zadržati prirodnu boju.




BOKVICA - DETALJI



Opis biljke:

Plantago lanceolata zovu muškom bokvicom, odnosno trputac muški, i u medicini se više cijeni.

Ženska bokvica (plantago major) nju nazivaju veliki trputac ili ženska bokvica. Prema obliku listova razlikuju se ženska ili širokolisna bokvica, i muška, uskolisna bokvica.

Neki smatraju da je muška uskolisna, a ženska širokolisna, ali opet drugi, "neki" smatraju da je stvar obrnuta.

Razlog je u latinskom nazivu: plantago major. za širokolisnu, a plantago lanceolata l. za uskolisnu.

Ono "major" mu dođe nešto kao čin u vojsci, a to kao "po prirodi" pripada muškima dok si feministkinje čupaju kosu od muke što si to "priroda" dozvoljava.

Inače u našim krajevima priroda je dozvolila oko 17 vrsta bokvica.

Prema narodnom vjerovanju, ko «pati od želuca», treba iskopati bokvicu i rći joj: -"travo bokvice, pomozi"! pa je onda pojesti.

Bokvica ima moć da zaustavi krvarenje, kako vanjsko tako i unutrašnje. Zato se pomješana sa hajdučkom travom i rusomačom koristi protiv menstrualnih odljeva i kravrenja iz hemoroida. Mast od bokvice i nevena je dobar biljni lijek za sve one kojima hemoroidi zadaju probleme. Pored masti neophodno je piti čaj od kamilice i lanenog sejmenja.

Vrlo često smo skloni da biljke koje viđamo svaki dan, pored puteva, na travnjacima i oko kuća odbacujemo sa izvjesnim prijezirom. Ljudi često misle da ljekovite biljke rastu samo na teško dostupnim planinskim vrletima i kanjonima do kojih se ne dolazi lako. Međutim situacija je često potpuno obrnuta. Mnogi korovi koji rastu praktično na svakom koraku, recimo kopriva ili maslačak pravo su zaboravljeno blago. Baš takva je i bokvica. Na prvi pogled mala, neugledna, često blatnjavih listova, ali izuzetno ljekovita i vrlo sigurna biljka.



BOKVICA MUŠKA



Postoje tri vrste bokvice, ženska, muška i srednja:

Sve tri vrste su ljekovite, neotrovne i neškodljive!!! Kemijski sastav i djelovanje sve tri vrste su gotovo isti, te se za potrebe domaćinstva mogu koristiti posebno, ili pomješane (za potrebe trgovine, beru se odvojeno).

Listovi bokvice sadrže i saponine i sluz pa su čaj i sirupi od bokvice odlično biljno sredstvo za čišćenje dišnih organa od sekreta, a pošto je bokvica i mucilagna biljka ona ublažava suhi kašalji, smanjuje iritaciju u grlu i dišnim putovima. Pomešana sa crnim sljezom i laneneim sjemenjem bokvica smiruje napade suhog kašlja. Pomješana sa bršljanom, slatkim korjenom i anisom olakšava iskašljavanje gustog sekreta.

Lekovito djelovanje:

Na respirativne organe (antibakterijsko, antialergijsko za iskašljavanje). Blagotvorno djeluje na digestivni trakt (gastritis, čirevi na želudcu i dvanajstercu).

Dobra je za kožne poremećaje (gnojne rane i rane koje teško zarastaju, opekotine i posekotine).

Bokvica sadrži antibiotike, te iako je pencilin još uvijek odličan lijek, antibiotici umjetno proizvedeni ne daju uvijek željeni učinak, jer se mikroorganizmi ubrzo priviknu na njih i postanu imuni.

Novija istraživanja pokazala su da se antibiotici nalaze i u mnogim višim biljkama, a ne samo u gljivama, iako su antibiotici gljiva snažniji.

Osim ostalog, u bokvici ima kremične kiseline (kao u preslici), stoga je dobro sredstvoza iskašljavanje.

Bokvica je posebno pogodna za djecu jer joj je sok ukusan, naročito kad se zasladi šečerom ili medom.

Bokvica ne samo što je jestiva već je i ukusna proljetna salata (sadrži vitamin C i provitamin A, fitoncide i soli kalijuma) koju možete pomješati sa mladim lišćem maslačka, dragoljuba ili potočarke, začiniti bučinim uljem, limunovim sokom i morskom solju. Takođe bokvicu možete prokuhati sa mladim izdancima koprive i dobiti ukusno varivo.

BOKVICA - ŽENSKA



Oblog od listova:

Istucane ili smljevene sviježe listove širokolisnih vrsta upotrebljavati za rane i oblog ili na mjesto uboda insekata ili ujeda zmije.

Također se stavljaju oblozi na vruče otekline i rane koje teško zaraštavaju.

Od uskolisnih vrsta, protiv plučnih unutarnjih bolesti te ženskih bolesti

Sok od bokvice:

200 g. lišča bokvice, 100 g. koprive, 100 g. maslačka cvijeta, 100 g. stolisnika cvijeta.

Sve se dobro izgnjeći, istisne kroz čistu krpu, procijedi, ( može i u sokovniku) zatim prokuha uz skidanje pjene, koja se skuplja na površini. Dobivenom soku dodaju se 2. žlice meda, pa se ponovno kuha dok se ne zgusne tako da postane končasto.

Kad se ohladi sipa se u čiste boce.

Svakoj boci se doda čašica rakije (1 dcl ).

Prije upotrebe mješati sa vodom, pola-pola.

Pripremanje čaja :

Jednu žlicu osušenih listova bokvice preliti sa šalicom kipuče vode, ostaviti da odstoji 10 min.

Piti 2-3 šalice na dan, i što je moguče topliji. Najbolje je jedna šalica čaja odmah ujutro - natašte, a zatim preko dana 1-2 šalice i još jedna uvečer, prije spavanja, da se postigne mirna noć.



BOKVICA



Sirup:

Oprano sveže lišće iscijediti u sokovniku ili mljevenjem kroz gazu pa cijeđenjem i 1 litar dobijenog soka pomiješati sa 2 kilograma meda, ili prokuhati 10 minuta sa 2 kilograma šećera.

Uzima se 4-5 puta dnevno, po jedna žlica.

Biljni eliksir od bokvice:

Pola kile svježih i dobro opranih listova bokvice sameljite u mašini za meso ili u multipraktiku. Samljevene listove i sok koji je iz njih iscureo pomješajte sa 1. kilom meda i 50 grama usitnjene smole propolisa. Sve izmešajte i ostavite da odstoji tri dana, obavezno mješajući s vremena na vrijeme drvenom ili plastičnom žlicom. Nakon tri dana možete početi sa upotrebom. Uzimajte ovaj eliksir tri puta na dan po jednu žličicu (ponovno naglašavam drvenu ili plastičnu da izbjegnete oksidaciju) desetak minuta prije obroka.

Ovaj eliksir preporučuje se svima koji pate od bolesti dišnih organa, bronhitisa i upale pluća. Takođe je od velike koristi pušačima i svima koji žele očistiti dišne putove. Dok uzimate ovaj eliksir svaki dan popijte po šalicu čaja od omana i majčine dušice (po jedna žličica omana (Inula helenium) i majčine dušice (Thymus serpyllum) na šalicu prokuhane vode, promješajte, poklopite i ostavite pola sata pa procijedite).

Eliksir od bokvice preporučuje se svima koji pate od čira na želucu i dvanajstercu.

Melem od bokvice:

1 kilogram planinskog meda i 300 g. svježeg lišča bokvice.

Listove dobro operite, potom dobro prosušite i usitnite ih u mašini za mljevenje mesa. Tako smljevene listove pomiješajte sa medom.

Ojačajte svoj organizam, tako da svaki dan prije jela uzmete jednu žlicu ovog melema

Razni liječnici i znanstvenici prigovaraju da je pojam "čiščenja krvi" lažna zamisao laika, no uprkos tome, takvo čišćenje krvi znači podsticaj za tjelesne funkcije, te u tom smislu doista postiže čišćenje.

BOKVICA - CVIJET



Napomena:

Obzirom da listovi rastu uz zemlju, bokvica često bude prašnjava i blatnjava, pa zbog toga tek ubrano lisće treba dobro oprati pod mlazom vode.

Uzimate li bokvicu kao laksativ, potrebno je piti veliku količinu vode kako bi se spriječila blokada crijeva.

Ne smije se davati (kao laksativ) djeci mlađoj od dvije godine, a ne preporučuje se ni trudnicama (kao laksativ) bez savjetovanja sa liječnikom.

molimo pročitati izjavu