TRANSLATOR














KOMORAČ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima.[...]

Nastavi dalje...

KIM
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje. [...]

Nastavi dalje...

MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca

Rusomača- Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK



ČIČAK

Lat: Arctium lappa l., a. majus bernh.

Obitelj: Glavočike (Zvjezdanovke, Compositae ili Asteraceae)

Čičak korijen (Bardanae radix)

Eng: Burdock

Ostala imena: Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh.

Botanički podaci:

Čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug.

Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm.

Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova.

Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju.

Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama.

Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak").

U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.

Raste uz putove, na livadama i neobrađenom zemljištu, voli sunčani položaj, samonikao je u Europi, a unesen je u Aziju i Sjevernu Ameriku.

Korijen:

Korijen čička tražena je hrana u makrobiotici (detoksikacija organizma). Novija saznanja o njegovoj hranjivosti i ljekovitosti govore da je izvrstan za dijabetičare te preventivna i kurativna namirnica u dijetama za liječenje jetre, želuca, kože, imunološkog sustava i najtežih bolesti.

Danas moderna biljna farmakologija preporučuje korijen čička u liječenju: imunološkog sustava (gripe, prehlade, raznih infekcija, alergije, oslabljenog imuniteta te najtežih bolesti – tumora, raka – karcinoma

hormonalnog (uravnotežuje hormone, umiruje funkcije hipotalamusa),

probavnog (kod prevelike želučane kiseline uzimamo korijen čička kao hranu, konstipacije, raznih bolesti, čira, kod trovanja živom, Crohnove bolesti, divertikulitisa, itd.),

cirkulacijskog (vene, hemoroidi), krvnog (detoksikant, stimulator izmjena tvari, krvni čstač-purifier, naročito od metala),

mokraćnog (bolesti bubrega, infekcija, bolesti mjehura, mokraćne kiseline, infekcije mokraćnih puta),

jetrenog (žutice, ciroze, masne jetre, insuficijencije, ascitesa, žučnih kamenca, metala),

kožnog (akne, kožne erupcije, čirevi, osipi, lišajevi, gljivice, ekcemi, ljuskave kože, seboreja, psorijaze, herpesa, svraba, oslabljen korijen kose, gubitak kose, prhut, tonik za kosu, ugriza insekta, itd.),

živčanog (neuroze, anoreksije, impotencije, itd.),

koštanog (artritisa, reumatoidnog artritis, bursitis, kalcifikacijskih mjesta, gihta, zglobnih oteklina, bolne kosti, išijas)

te kod zaraznih bolesti (sifilisa, gonoreje, malarija) itd.

Ljekoviti pripravci izrađuju se najviše od korijena čička i to u obliku ekstrakta, čaja, ulja, tinkture, praška, masti, a manje se rabi list (za ispiranje kožnih nečistoća) i sjeme (reuma i kamenci).

Branje:

Za lijek se sakupljaju listovi prije cvatnje, korijen - cijelu godinu i sjeme; prije nego sazrije.

Cvate od travnja do listopada.

Suši se u hladu, mora zadržati prirodnu boju.

Dijelovi biljke koji se koriste: za lijek se upotrebljavaju korijen, listovi i sjeme.

Već i u tradicionalnoj (narodnoj) fitoterapiji preferira se upotreba korijena, po mogućnosti svježeg.

Korijen je velik, duboko prodire u tlo, pa je stoga njegovo sakupljanje u samoniklim staništima naporan posao.

Na tržištu se nađu i listovi čička, no preporučuje se isključivo upotreba korijena i pripravaka korijena.

Dvogodišnje korijenje skuplja se u proljeće i jesen, listovi dok su još mladi, a sjeme kad sazri.

Korijen ove biljke najčešće se sabira tijekom jeseni. S korijenja je potrebno prvo odstraniti svu zemlju. Nakon toga se korijen na nekoliko mjesta uzdužno razreže te se suši na prozračnom i sjenovitom mjestu.

Ova biljka se često može naći uz putove, ograde, uz riječne obale i na sličnim mjestima.

Bio-kemijski sastav Čička:

Korijen čička sadrži velike količine (preko 50 posto) složenog šećera inulina, fenolskih spojeva i skupinu nezasićenih sumpornih spojeva (poliena i poliina) poput arktinona, arktinola i lapafena, sluzave tvari poput ksiloglukana i kiselih ksilana (sveukupno 69% polisaharida.

Listovi, pak, sadrže gorke laktone poput arktiopikrina,tanine, glukozide, alkaloide, eterična ulja, te vitamin C.

Eteričnih ulja sadrži 0,06 do 0,18% od čega je identificirano 66 komponenti od čega su farmakološki najvažniji seskviterpeni i seskviterpenski laktoni. Uz to sadrži poliene i poliine (sumporni spojevi), 1,9 do 3,65% polifenolnih spojeva uključujući kavenu i klorogeničnu kiselinu. Butirolaktoni poput arktigenina i njegovog glikozida arktiina do sada se je uspjelo pronaći samo u voću tako da čičak jedini ima korijen u kojem je dokazano prisustvo ovih spojeva.

Svojim sastavom veliki čičak djeluje blago hipoglikemički (smanjuje razinu šećera u krvi), potiče rad jetre i lučenje žuči, djeluje protiv bakterija (stafilokoki, streptokoki) i regulira lučenje masnoća u koži.


ČIČAK



Indikacije:

Čičak droga:

Službena upotreba korijena čička kao lijeka nije usklađena među državama. Francuska je uvrstila korijen čička u posljednju farmakopeju (zbir ljekovitih supstancija i biljaka), no komisija E Njemačke vlade te Europska agencija ESCOP smatraju kako se biljka koristi na temelju tradicionalne upotrebe, a ne provjerenih kliničkih ispitivanja.

Bez obzira na neslaganja u vrednovanju ljekovitog djelovanja biljke, svi se općenito slažu kako je upotreba opravdana, prije svega kod kožnih tegoba i bolesti različitih uzroka.

Nezasićeni sumporni spojevi pokazuju dobro djelovanje protiv gram pozitivnih bakterija, stoga se pripravci korijena koriste kod infekcija kože izazvanih streptokokima i stafilokokima, poput impetiga i folikulitisa.

No, pripravci korijena koriste se i kod drugih upalnih bolesti kože, kao što su akne, psorijaza i seboreja.

Biljka se tradicionalno koristila i kod tegoba probavnog sustava, reumatoidnog artritisa, kao diuretik te za "čišćenje krvi", no moderna fitoterapija prije svega naglašava upotrebu kod kožnih tegoba.

Korijen čička djeluje protuotrovno, pospješuje izlučivanje mokraće i znoja te čisti krv. Suhi korijen izmrvljen u prah i pomiješan sa maslinovim uljem, liječi gnojne rane, kad se njime namažu.

Za razliku od tradicionalne primjene, moderna fitoterapija prije svega naglašava upotrebu kod kožnih tegoba.

Listovi se rabe za liječenje:

Akni, bolesti želuca, crva u crijevima, groznice, gljivica, hematoma, kožnih erupcija, modrica, opeklina, tumora itd. Svježe listove rabimo za liječenje opeklina, ozljede od udarca, modrica, kožnih nečistoća, čireva itd. Listove rabimo i za ispiranje akni, grla itd.

Sjeme:

Apcesa, bronhitisa, bubrega, i to kamenaca u bubregu, groznice, gripe, konstipacije, kašlja, kožnih ozljeda, ospica, prehlade, plućnih bolesti, plućne kongestije, pneumonije, ugriza insekta i zmija itd.

Čajne mješavine listova i korijena rabimo za vanjsku uporabu u liječenju kožnih bolesti kao što su psorijaza i raznih ekcema, a same listove za opekline.

Čičak rabimo kao: antireumatik, antibakterik, antibiotik, antitumor, antifungal, antioksidans, antigiht, antiinflamatorik, anti gonoreja, antiekcem, antiperut, antitusik, antiseptik, antidiabetik, antifungal, antimikrobik, antidot, afrodizijak, citostatik, dermetik, diuretik, dijaforetik, detoksikant, ekspektorant, fungicid, holagog, hipoglikemik, homeopatik, karminativ, laksativ, metabolik, nervin, sekretoli, tonik – općenito za bubrege i jetru.



ČIČAK - DETALJI



Način primjene i doze:

Tradicionalna fitoterapija naziva čičak "čistačem kože", pa bi svi kojima je stalo do skupe kozmetike trebali smatrati čičak nekom vrstom "kozmetike koja se koristi iznutra".

Da bi se ispoljilo djelovanje čička, potrebna je dulja terapija koja traje 3 - 4 tjedna, a katkad se ponavlja nakon 7 - 10 dana stanke.

Jedna od karakterističnih pojava je privremeno pogoršanje simptoma bolesti. To pogoršanje je kratkotrajno i ne zahtijeva prekid terapije. Puno djelovanje na kožne tegobe uoči se upravo na samom kraju terapije.

Na 1 litru vode ide 10 g. sušenog lišća i pije se ujutro i uvečer po 1 šalica čaja.

Prah od suhog korijena pomješan sa zečjim lojem, izvlači strana tijela iz rana.

U slučaju oboljenja obraznog nerva (nervus facialis), kad se iskrive usta, zdrobi se svjež korijen i lišće sa donjim dijelo stabljike čička i privije na zdravu stranu.

Mokračni kamenac nestaje kad se uzima sitno izrezan čičkov korijen (ili prah), pomiješan sa medom.

Dekokt (vodena iscrpina) - dekokt se spravlja desetominutnim kuhanjem 5 - 7 g korijena u 350 ml vode.

Pije se tri puta na dan, pola sata prije obroka. Može se koristiti lokalno u obliku obloga za tretiranje akni i furunkula, jednom ili dva puta dnevno, ali uvijek kombinirano s oralnom primjenom (na usta).

Tinktura:

Tinktura - tinkture se spravljaju od 25-postotnog etanola, s jednim dijelom biljnog materijala na pet dijelova otapala.

Upotreba tinkture spretnija je od upotrebe dekokta, a koristi se doza od jedne čajne žličice u pola čaše vode, pola sata prije jela tri puta dnevno.

Vinska tinktura (za znojenje i jače izlučivanje mokraće):

40 g suhog korijena, 1 litra bijelog vina

Priprema: Korijen močimo tjedan dana u vinu i procijedimo.

Uputa za uporabu: Uzimamo 2-3 čašice na dan.

Sipf ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) - idealan je za upotrebu jer je količina farmakološki aktivnih tvari najveća upravo u svježoj, nesušenoj biljci. Uzima se u istoj dozi kao i tinktura.

Suhi standardizirani ekstrakti - rijetko se koriste u obliku kapsula.

Standardiziraju se na sadržaj inulina (20 - 30 posto).

Recepti za tretman kože:

Tretmani kožnih bolesti različitih uzroka imaju vrlo slične temelje.

Osim već opisanih terapija s pripravcima korijena čička, također se koriste; hladno prešano, nerafinirano ulje boražine (borago officinalis) ili noćurka (oenothera biennis) - ova ulja, bogata nezasićenom masnom kiselinom koja se naziva ss-linolenska kiselina, favoriziraju u organizmu stvaranje protuupalnih prostaglandina.

Upravo su ta dva ulja klinički provjerena kod bolesti kao što je psorijaza. Za razliku od čička koji se koristi 3 - 4 tjedna, ova ulja uzimaju se nekoliko mjeseci u dozi od pola čajne žličice nakon jela, tri puta dnevno cink kao oligoelement i inaktivirani pivski kvasac kao prirodni izvor B skupine vitamina

- koriste se nekoliko mjeseci prirodna, svježe izrađena kozmetika

- izvrsno se nadopunjuje s čičkom, no za različite tegobe koriste se i različita eterična i bazna ulja (regulacija lučenja sebuma, protuupalno djelovanje...), stoga treba zatražiti savjet fitoaromaterapeuta.



ČIČAK



Recepti:

Sirup:

Oprano sveže lišće iscijediti u sokovniku ili mljevenjem kroz gazu pa cijeđenjem i 1 litar dobijenog soka pomiješati sa 2 kilograma meda, ili prokuhati 10 minuta sa 2 kilograma šećera. Uzima se 4-5 puta dnevno, po jedna žlica.

Ulje:

-Čičkovo ulje se koristi za zaustavljane ispadanja kose, te jačanje korijena kose.

Recept za čičkovo ulje;

Šaku sitno izmrvljenog suhog sjemena, preliti sa malo 90 % alkohola, ostaviti da stoji dva tjedna, zatim doliti pola litre maslinovog ulja, pa opet ostaviti 4 tjedna na toplom mjestu, uz povremeno protresanje. Da bi alkohol ispario, ne zatvaramo bocu, več stavimo malo gaze ili perforiranog papira.

Uputa za pripremu:

50 g suhog korijena, 1 dl alkohola 70 %, 1 litre ulja maslinovog

Prelijemo korijen sa alkoholom i pustimo da odstoji dva tjedna, dodajmo ulje i bocu začepimo gazom, i držimo na toplom mjestu još 30 dana, uz povremeno mućkanje nezačepljene boce.

Uputa za uporabu: Rabimo sa masažu korijena vlasišta, raznih kožnih nečistoća itd.

Prašak:

Uputa za pripremu: Usitnimo suhi korijen u fini prašak pomoću mlinca ili avana. Rabimo za dodatak jelu u dijetalnim kurama.

Homeopatija Uputa za pripremu: Veliki homeopatski lijek za bolesti kože ( akne, ekcem, psorijaza, svrab, kožnih čireva, potkožnih čireva, itd.), a rabi se matična tinktura korijena čička.

Mast od čičkovog korijena;

Čičkov korijen dobro oprati i očistiti, pa ga naribati i iz njega iscijediti što više soka, pripremiti čistu nesoljenu svinjsku mast, količina masti ovisi od toga koliko smo soka dobili, jer miješajući ih treba dobiti kašastu masu.

Tako pripremljenu ljekovitu mast staviti u porculansku ili staklenu posudicu, (nikako u metalnu), dobro je zatvoriti i pohraniti u hladnjaku.

Nanosi se na opekline, ili čireve, rane i lišajeve.

Čaj:

1 žlica sitno narezanog korjenja i lišča kuha se u pola litre vode 5 minuta, zatim se ostavi da odstoji 15 minuta pa se procijedi.

Pijemo u gutljajima tokom dana 1-2 šalice čaja protiv reume. Možemo sladiti medom.

Čaj za ispiranje kožnih nečistoća, grla, usne šupljine:

2 žlice usitnjenih listova, 2 dl vode

Uputa za pripremu: Vrućom vodom prelijemo lišće, te poklopimo da odstoji pola sata, i procijedimo.

Uputa za uporabu: Za njegu kože i bolesti kože čajem ispiremo ili u obliku obloga stavljamo na oboljela mjesta. Uz ispiranja i močenja-vlaženja kože, i pijemo čaj od korijena čička.

ČIČAK



Kontraindikacije i nuspojave:

Čičak je biljka sigurna za upotrebu.

U slučaju žučnih kamenaca treba upitati fitoaromaterapeuta za način primjene jer će biti potrebno korigirati dozu.

Izbjegava se kod alergije na biljke iz obitelji asteraceae.

Oprez je potreban kod osoba sklonim alergijama na veliki čičak. Kod uzimanja inzulina ili oralnih lijekova za smanjenje šećera u krvi potrebno će biti pratiti razinu šećera u krvi i korigirati dozu lijekova ukoliko se uzimaju paralelno sa pripravcima korijena velikog čička, budući da on djeluje blago hipoglikemički (smanjuje razinu šećera u krvi).

Čičak ne smiju uzimati trudnice.

molimo pročitati izjavu