ŠIPAK
ŠIPAK
Lat: Rosa Canina
Eng: Dog Rose (!!! incorrect name is Rosehip !!!)
D: Die Hunds-Rose
Fr: L'églantier commun
Porodica: ruže Rosaceae
Sinonimi: šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža, šepurika, "svrbiguzica"
Jesen je pravo vrijeme za prikupljanje plodova šipka. Bobice biljke koju još nazivaju divljom ružom, sadrže više vitamina C nego limun, naranča i paprika zajedno.
ŠIPAK - DETALJI
Opis:
Opis biljke: izraste u 2 do 3 m visok grm, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane, čitav je grm proviđen oštrim i prema dolje savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje. Plodovi - šipak - su jajastog oblika, svijetlocrveni i sadrže velik broj tvrdih sjemenki.
Miris i okus: cvjetovi su ugodna mirisa, usplođe ploda je kiselkasto-slatka okusa i steže. Sjemenke su gotovo bez mirisa, no njihov uvarak ima aromu poput čaja.
Šipak cvate u lipnju i srpnju, te se tada beru cvjetovi. Plodovi se pak beru u jesen. Valja obratiti pažnju na to da se uberu plodovi dok su još nepotpuno zreli, ali isto tako valja obratiti pažnju da se ne uberu nezreli, tvrdi i zeleni plodovi, te prezreli modro crveni i mekani plodovi koji nisu ljekoviti.
Stanište: šipak raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i puteve te po pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi no u tom su slučaju plodovi znatno manji.
ŠIPAK
Ljekoviti dijelovi biljke:
često se već od mjeseca kolovoza kao droga sabiru plodovi koji prilikom sabiranja moraju biti tvrdi i svijetlocrvene boje (Fructus Cynosbati). Sabrane plodove najbolje je sušiti na umjetnoj toplini do 50° C jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svijetlocrvenu boju. Plodovi sušeni na višoj temperaturi promijene boju i postanu tamnocrveni, pa čak i tamnosmeđi i crni, ukoliko pregore. Tamniju boju prilikom sušenja poprimaju i plodovi koji su sabrani u zrelom i mekanom stanju, pogotovo ako su plodovi omekšali djelovanjem jesenskih mrazova.
Sabrana i osušena biljka ne smije sadržavati peteljke niti smeđe i pregorjele plodove.Plod se bere po suhom i lijepom vremenu i odmah se prerađuje ili suši. Plod nakon berbe morate očistiti od ostatka cvijeta, zatim prerezati plodove na polovice, te ih očistiti od dlačica i sjemenki, a nakon toga se plodovi stavljaju sušiti na temperaturu od oko 40°C. Nakon što se plodovi posuše možete ih i usitniti. Osušeni plodovi potamne, ali ako su pregorjeli onda ih uklonite tj. plodovi moraju ipak zadržati malo svoje crvenkaste boje.
Čuvanje čaja vrlo je bitno kako bi on zadržao svoja ljekovita svojstva i okus. Čaj od šipka čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu gdje nema vlage i jakih mirisa, te u dobro zatvorenoj ambalaži da nema prevelikog doticaja sa zrakom. Za to se preporučaju posude od stakla, porculana ili pak limene kutije. Vrijednost šipka postala je još značajnija kad je dokazano da se sadržaj vitamina C kuhanjem ne smanjuje, nego po nekima čak i povećava. Ipak, utvrđeno je da količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, nego se nakon jednogodišnjeg stajanja i najbolje čuvanih plodova, smanjuje na samo jednu četvrtinu od prvotne količine.
Sastav šipka:
Natrij, tanin, flavonoid, mnogo vitamina P, vitamina K, oko 1600 mg % vitamina C, oko 12 – 18 mg % vitamina A, oko 0,02 mg % vitamina B2, vitamin B1, 3% jabučne i limunove kiseline, masno ulje i eterično ulje, invertni šećer, saharozu, pentozan, vanilin, tragove lecitina, dekstrin, lignin, kremičnu kiselinu, željezo, aluminij... 15% šećera, 10% pektina, vanilin, dekstrin.
Šipak je izuzetno bogat antioksidansima,vitaminom C, vitaminom P, vitaminom B12, B2, B1, vitaminom K, vitaminom A, kao i karotenom koji potiču prirodnu obranu i otpornost organizma te štite od velikog broja bolesti.
Šipak - plod divljih ruža:
Iako je šipak, plod divljih ruža, uglavnom svima poznat kao ljekovita biljka od koje se spravlja ljekovit i ukusan čaj, navodimo ga i u poglavlju o voću. Mnogi poznaju marmeladu od šipka, ali malo je ljudi u Hrvatskoj svjesno da je šipak izuzetno zdrava namirnica, bogata vitaminima, od koje se mogu prirediti zdravi i ukusni sirupi, želei, vino... Kušajte sirup od šipka preliven preko još toplih domaćih palačinki, sigurno nećete požaliti.
Plod divljih ruža od davnina je poznat po ljekovitosti i kao prehrambena namirnica. Upotrebljava se za pripremu čajeva, džemova, želea i marmelade, sirupa, juha (u Švedskoj vrlo popularno nacionalno jelo, juha nyponsoppa), osvježavajućih pića (nama dobro poznata Cocta), alkoholnih pića (tradicionalno mađarsko piće Palinka) i vina. Zavisno od vrste, okruglog je ili ovalnog oblika, u različitim nijansama crvene boje, od narančaste do zagasito crvene. Bogat je C vitaminom, smatra se da je najizdašniji izvor ovog vitamina od svih biljaka. Specifičnost vezana uz C vitamin u šipku je što se njegova koncentracija i nakon termičke obrade i stajanjem smanjuje znatno sporije nego kod ostalih vrsta voća.
U usplođu šipka nalaze se brojne fine dlačice koje je nužno odstraniti prije konzumiranja jer mogu izazvati jaku iritaciju probavnog sustava i sluznica (odatle i jedan od narodnih naziva: svrbiguzica). Od usitnjenih dlačica proizvodi se prah svrbljivac.
Savjet: kada čistite šipak korisno je to činiti u jednokratnim gumenim rukavicama i svakako pazite da ne dodirujete oči prije nego dobro operete ruke.
Postoji veliki broj vrsta divljih ruža, a unutar pojedine vrste brojni su varijeteti. Razlog tome je što divlje ruže vrlo rado hibridiziraju s ostalim predstavnicima roda, i na užem području, čak i kada rastu jedna do druge, vrlo ćete teško naći dvije ruže istih vanjskih karakteristika. Međusobno se uglavnom razlikuju po veličini i obliku šipka i boji cvijeta. Boja latica kod većine je vrsta u različitim nijansama ružičaste, cvijetovi su uglavnom jednostruki. Pojedine vrste mogu imati bijelu ili pak tamno ružičastu boju latica. U prirodi je, ukoliko niste stručnjak, ponekad teško raspoznati o kojoj se vrsti radi.
Povijest:
Divlje ruže grmovi su iz roda ruža (Rosa) porodice ružatica (Rosaceae), rasprostranjeni u cijelom svijetu. Pojedine vrste koje su u Europi naturalizirane (poput pješčane ruže) u nekim se krajevima smatraju invazivnim vrstama.
Riječ rosa (ruža) dolazi od grčke riječi rodon (crven) jer su antičke ruže bile duboke crvene boje. Ruže su odvijek bile predmet obožavanja. Smatra se da kultivirane vrste ruža potječu iz Perzije odakle su se preko Mezopotamije proširile na Malu Aziju i Grčku. Grčki su je kolonisti donijeli u južnu Italiju i odatle se je raširila svijetom.
Šipak spada među najstarije poznate biljne vrste koje su se rabile za ishranu. Razni stari zapisi i arheološki nalazi govore o uporabi šipka već u kamenom dobu.
Plinije je naziva "cynorrhodon" - rhodon - ruža, a rabi se za liječenje ugriza bijesnog psa. Latinski naziv Rosa canina, u hrvatskom prijevodu znači pasja ruža. Preživljavanje u prirodi uz pomoć šipka je olakšano, jer je dovoljno plodove razrezati i očistiti od sjemenki i dlačica, pa se mogu jesti sirovi ili kuhani kao kompot. Izvrsna su hrana, velike vitaminske i mineralne vrijednosti. Stanovnici Vele i Male Učke nazivaju jednu vrstu divlje ruže Rosa pimpinellifolia - kačkinim žirom - jer smatraiju da se zmije rado hrane tim plodom.
ŠIPAK - SUŠENJE
Pučka medicina:
Primjena u pučkoj medicini: nalazi u švicarskim sojenicama pokazuju da je šipak kao pekmez već u kamenom dobu morao biti vrlo obljubljen.
Ljekovitost šipka spominje se također i u Eddi, tj. djelima staroislandske književnosti i mitologije. Iz toga se vidi da je ta biljka već u davnim vremenima imala ulogu kao pučka ljekovita biljka i nije nezanimljivo da je najstarije načine liječenja pučke medicine šipkom u cijelosti potvrdila moderna biološka nauka. Ovdje spada i upotreba u početku navedenih izraslina, tj. šiški na šipku koju uzrokuje ubod šipkove ose šiškarice. Te izrasline, nazvane ružina gljiva, bile su u srednjem vijeku u službenoj upotrebi (Fungus Rosae ili Spongia Cynosbati) te su neko vrijeme smatrane čak otrovnim i nije im pridavana nikakva ljekovitost, pa su tek u novije vrijeme našle svoju primjenu. Iz tih izraslina priprema se tinktura (Tinctura Fungus Cynosbati), od koje se dnevno uzima 20 do 25 kapi, protiv zastoja mokraće i bolnog mokrenja.
Uvarak od šipkovih šiški smatra se u pučkoj medicini vrlo ljekovitim protiv zloćudnih otvrdnuća u želucu i nekih bolesti maternice, no ovu ljekovitost znanstvena medicina ne priznaje u cijelosti. Kod kroničnih bolesti mjehura preporuča pučka medicina uzimanje mješavine tinkture šipka, borovice i pelina, i to 3 puta dnevno po 10 kapi razrijeđeno s malo vode.
Cvjetne latice šipka (Flores Cynosbati) upotrebljavaju se kao čajni oparak kod krvarenja iz želuca, crijeva, pluća i hemeroida, kao i protiv proljeva i želučanih grčeva. Nezaslađen čaj od šipka preporuča se šećernim bolesnicima.
U pučkoj medicini sabiru se za vrijeme cvatnje i latice cvijeta šipka, a i tvorevine koje se katkada pojavljuju na granama, a izazvane su ubodom ružine ose šiškarice.
Zapadna pučka medicina rabi šipak za izbacivanje i otpadanje kamenca u mjehuru i bubrezima, kod raznog krvarenja, za nadoknađivanje vitamina C, kao preventivu u jačanju imuniteta kod prehlada, groznice, proljetnog umora, kod upale bubrega i upale bubrežne naklepnice, kod bolesti metabolizma i urinarnih bolesti, kod arterioskleroze, te u kozmetici.
ŠIPAK - DIVLJA RUŽA
Ljekovitost:
Službena upotreba razlikuje plodove bez sjemena i sjemenke (Semen Cynosbati). Mnogostrana i obljubljena upotreba šipka ne svodi se samo, s obzirom na njegov prijatan okus, na pripremu marmelade, šipkovog vina, likera, čaja i dr., nego počiva i na spoznaji da šipak posjeduje nadasve zdravo i ljekovito prirodno sredstvo.
Uz crni ribiz - šipak se ubraja u plodove najbogatije vitaminom C. Vrijednost šipka dokazana je činjenicom, da se sadržaj vitamina C kuhanjem ne smanjuje, neki istraživači (Winkelmann, Flamm i dr.) čak tvrde da su najtočniji pokusi pokazali kako je kuhanjem šipka kroz 10 minuta čak povišena količina vitamina C. Ipak, utvrđeno je da količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, nego se nakon jednogodišnjeg stajanja šipkove marmelade ili šipkova vina, pa i najbolje čuvanih plodova, smanjuje na samo jednu četvrtinu od prvotne količine. Ovu činjenicu trebaju imati na umu naročito domaćice, kako ne bi spremale prevelike zalihe šipkovih proizvoda. Prema tome, oznaka datuma na posudi je najvažnija kod šipka, jer postoji uvijek opasnost da se kupe proizvodi šipka koji su bez vitamina iako, doduše, mogu biti vrlo ukusni.
Šipak blagotvorno djeluje na probavni trakt i odličan je u liječenju mnogih oboljenja, a u prevenciji je nezamjenjiv. Redovna upotreba čajeva od njegovih crvenih bobica, osigurava organizmu optimalnu količinu vitamina C koja će spriječiti zimske prehlade i infekcije.
Čajevi od šipka najefikasniji su i najjeftiniji način da za vrijeme dugih zimskih mjeseci u organizam unesete dovoljno askorbinske kiseline i time ga učinite otpornijim na prehladu, gripu koji haraju u to doba godine. Čaj od šipka je jedan izuzetno ljekovit napitak.
To isto vrijedi i za šipkovo vino. Sadržaj vitamina C, svježeg ili samo kratko vrijeme čuvanog proizvoda od šipka, tako je visok da se, npr. majkama koje doje, najtoplije preporuča uzimanje šipkovih proizvoda, pa makar to bilo samo uzimanje šipkovog čaja, jer se sadržaj vitamina C povisuje i u majčinom mlijeku, što je od velikog utjecaja na razvitak dojenčeta. Nije potrebno objašnjavati da je taj biljno-biološki vitamin C neusporedivo vredniji od svih kemijskih preparata vitamina C. Proizvodi od šipka otklanjaju tzv. proljetni umor, malaksalost, blijedi izgled i nevoljkost za posao, tj. sve one pojave koje se svode na pomanjkanje vitamina C. Pomanjkanje vitamina C uzrokuje povećanu naklonost najrazličitijim bolestima, a naročito prema zarazama.
Ostale tvari sadržane u šipku povoljno utječu na probavni trakt, a bogate količine voćnih kiselina djeluje na bolje izlučivanje mokraće, bez ikakvih nadražaja bubrega. Razumije se da moć boljeg izlučivanja mokraće vrlo povoljno djeluje kod sklonosti za stvaranje kamenaca ili pijeska.
Kneipp podvlači upravo taj ljekoviti učinak i savjetuje dulju upotrebu čaja kako bi se spriječilo daljnje stvaranje kamenaca ili pijeska. I kod upalnih bolesti bubrega, bubrežne nakapnice ili mjehura, jako se preporuča upotreba šipkova čaja. Konačno, treba još spomenuti djelovanje na čišćenje krvi putem povećanog izlučivanja mokraće.
Možemo reći da je šipak uistinu vrijedna biljka koja hrani i liječi dušu i tijelo, te osvježava i jača. Osobe starije dobi, rekonvalesenti, slabokrvni, blijedi i iscrpljeni ljudi, od rada ili bolesti, čajem od šipka ubrzo vraćaju snagu i raspoloženje, a ujedno ih on štiti od raznih zaraznih bolesti.
Isto je tako vrijedna i upotreba čaja od sjemenki šipka, jer se taj čaj preporučuje upravo kod stvaranja kamenaca i pijeska, kod oboljenja bubrega i mjehura, vodene bolesti i dr. Djelovanjem na čišćenje krvi odvode se iz tijela i sva mokraćno-kisela taloženja, tako da kod svih teškoća izazvanih gihtom i reumatizmom nastupa poboljšanje i ozdravljenje.
Za spomenuta oboljenja:
U našim krajevima smatra lijekom i to:
- protiv srdobolje
- protiv zubobolje
- kod bolesti bubrega i mjehura
- kod tuberkuloznog krvarenja, krvarenja iz želuca i crijeva
- za detoksikaciju organizma
- kod gihta i reume
- kod tegoba s probavom, kao što su proljev, dječji proljev i sl
- plodovi šipka su najstariji lijek i hrana koje čovjek poznaje, a njegova je vrijednost dokazana i znanstveno.
Ljekovita svojstva čaja od šipka:
unos čaja od šipka smanjuje razinu slobodnih radikala,
zbog antiupalnih svojstva pomaže kod infekcije mokraćnog sustava,
čisti dišne puteve i olakšava disanje (čisti sluz iz dišnih puteva),
izuzetno je dobar kod sprečavanja prehlada i raznoraznih virusnih infekcija (ovo svojstvo može zahvaliti izuzetnom bogatstvu vitamina),
sprečava starenje tkiva i stanica, te pomaže kod obnove stanica,
stimulira mokrenje,
sadrži polifenole koji štite raka i kardiovaskularnih,
poboljšava cirkulaciju,
pročišćava krv,
pomaže kod mučnine,
blago snižava krvne žile,
pomaže kod dizenterije,
pomaže kod padavice,
pomaže kod kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru, (za osobe sklone stvaranju kamenca, koje bez šipkovog čaja ne bi smjele biti ni jedan dan)
ruža je izuzetno dobra za kožu, mišiće i kosti,
pomaže kod probavnih tegoba (proljev),
izuzetno dobar protiv reume,
sprečava bolove zubi,
pomaže kod detoksikacije organizma,
djeluje umiruje, te sprečava stres,
povećava imunitet cijelog organizma,
jača, osvježava i povećava energiju.
kod avitaminoze i skorbutam jer je bogat vitaminom C te vitaminom K i mineralnim tvarima neophodnima za rast stanica našeg tijela.
ČAJ - ŠIPAK
Priprema čaja od šipka:
Čaj od šipka može se praviti od plodova, sjemena, cvijetnih latica, te od koštica. Naravno ljekovita svojstva čaja ovise o ovome, ali i o načinu pripreme.
Klasični način pripreme čaja od šipka:
Kuhajte 0,2 l vode dok ne zavre. Stavite 1 vrećicu u jednu šalicu. Ako se čaj ne nalazi u vrećicama onda stavite jednu čajnu žličicu biljke. Ulijte vodu u šalicu. Ostavite šalicu da stoji 5 – 10 minuta. Procjedite čaj. Nakon toga možete početi uživati u ispijanju ovog izuzetno ugodna okusa, mirisa, te nadasve zdravog napitka.
Čaj za blago sužavanje krvnih žila (preporuča se tuberkuloznima), te u slučaju napada žučnih kamenaca (dobro djeluje ako se pije topao)
Kuhajte 2 dl vode dok ne postane kipuća. Popaprite 1 veliku žlicu cvijeta kipućom vodom. Ostavite 5 minuta. Nakon toga procijedite. Zasladite medom i pijte triput dnevno po 1 šalicu.
Za dobar, dubok i miran san:
Kuhajte 1 veliku žlicu zdrobljenog šipka 5 minuta u 3 dl vode. Dodajte 3 – 4 lista paprene metvice. Poklopite i ostavite 2 sata. Nakon toga procijedite. Zasladite s medom. Taj se čaj pije tokom dana umjesto vode, a osobito prije spavanja.
Čaj za ublažavanje bolova, čišćenje žučnog i mokraćnog mjehura, te čišćenje bubrega od pijeska i kamenaca:
Kuhajte 5 minuta šipkov plod ili njegove sjemenke u 1 l vode. -Pazi!- Netreba pretjerivati kod uzimanja čaja od šipka jer kod većih količina može doći do tegoba sa srcem ili drugih neželjenih posljedica.
Šipkovo vino:
Za pripremu šipkovog vina potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg šećera. Plodovi šipka se operu, očiste od peteljki, po duljini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom. Iz vode i šećera pripremi se šećerna otopina, i čim se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori čepom za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepusti vrenju na toplom mjestu. Nakon potpunog vrenja, tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te čuva dobro začepljeno, najbolje u hladnom podrumu.
Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi i latice cvijeta.
U prehrani se upotrebljava kao čaj, pekmez, marmelada.
Primjenjuje se za (protiv)
otklanjanje proljetnog umora
protiv malaksalosti
protiv depresije i melankonije
otklanja zubobolju
pročišćuje krv (protiv anemije)
potiče izlučivanje vode iz organizma
ima diuretsko djelovanje (izlučivanje mokraće bez ikakvog iritiranja bubrega)
giht
reuma
osteoartritis
protiv bubrežnog pijeska i kamenaca
uspješno snižava povišenu temperaturu
protiv prehlade (u kombinaciji s lipom kao čaj)
umanjuje bol i upalu
povećava pokretljivost kod osoba oboljelih od degenerativnih bolesti zglobova
Nekoliko je novijih studija pokazalo kako šipak štiti stanice hrskavice, čija je glavna uloga podupirati kosti pri gibanju. Vitamin C, u kombinaciji s ostalim mnogim korisnim tvarima u šipku, lako se apsorbira u probavnom traktu. Posebno se preporuča starijim osobama kod kojih je oslabljena apsorpcija u probavnim organima.Šipak je blag purgativ zbog sadržaja voćnih kiselina i pektina.
Kod dojilja, vitamin C prelazi u mlijeko i dobro utječe na razvoj dojenčeta.
Dr. Kristofer Forest (Christopher) i njegov tim proveo je pokuse na skupini muškaraca u dobi od 21 do 70 godina i došao do zaključka da šipak ima veliki potencijal i u liječenju erektilne disfunkcije. Blizu 50 posto ispitanika izjavilo je da su imali manje problema s erekcijom nakon svakodnevnog konzumiranja soka od šipka.Baš kao i lijekovi protiv impotencije, sok od šipka podiže u tijelu nivoe azotnog oksida i tako opušta zidove krvnih žila, što poboljšava dotok krvi u penis.
Latice se koriste u pripravljanju salata, jedu se sa jogurtom i sl. Listovi divlje ruže bogat su izvor vitamina C pa se, dok su mladi, sabiru i suše za pripremu vitaminskih čajeva. Od latica se može napraviti i pekmez (izrazito dobar za plućne bolesnike).
Ulje:
Priprema se i ulje od ploda koje je tamno crvene boje, sadrži dominantno nezasićene masne kiseline: do 55% linolne (omega 6), do 27% alfa-linolenske (omega 3) i do 22% oleinske masne kiseline (omega 9). Udio zasićenih masnih kiselina (palmitinska, stearinska, arahidna) kreće se od 6-12%. Sadržaj vitamina E penje se do 130mg/100g; dominira gama tokoferol, koji ima najsnažnije kemoprotektivno djelovanje od svih tokoferola, a količina alfa tokoferola je ekvivalentna količini alfa tokoferola u lješnjakovom i suncokretovom ulju. Delta i beta tokoferol su prisutni u nižim koncentracijama.
Ulje se koristi za:
tretiranje ožiljaka, tretiranje opeklina, tretiranje oštećene kože i upalnih bolesti kože (psorijaza, seboreični i atopijski dermatitis)
u kozmetici protiv bora i strija, hiperpigmentaciju a u mixu s noćurkom je glavni sastojak krema za njegu suhe i zrele kože.
Oralno se koristi kod upalnih kožnih bolesti, ateroskleroze (snižava razinu kolesterola u krvi), kod gastritisa i čira na želucu i dvanaestercu.
Ulje je nestabilno i treba ga čuvati na hladnom i tamnom mjestu i paziti na rok trajanja (ne dulje od jedne sezone)!
Ružin ocat:
Ružin ocat prema receptu Dimitra Karaivanova:
125 g svježih latica ruže treba preliti jednom litrom kvalitetna bijeloga vinskog octa i ostaviti da odleži devet dana. Ocat je upotrebljiv za obloge i umivanje kod oštećenog tena. Posebno se pokazao učinkovit za ublažavanje svrbeža raznog podrijetla, pri ispiranju upaljenih desni i uklanjanju staračkih pjega.
ŠIPAK
Ljekoviti pripravci:
Prehlada:
1 žlica šipka, 2,5 dl hladne vode, 1 žlica meda, Usitnjeni suhi šipak preliti hladnom vodom, zakuhati i lagano kuhati 10 min. Procijediti i zasladiti medom. Čaj uzimati 3-5 puta na dan.
Anemija:
2 žlice šipka, 2 žlice boba crnog ribiza, 2,5 dl hladne vode, Usitnjeni suhi šipak i suhe bobe ribiza preliti hladnom vodom, zakuhati i lagano kuhati 10 min.
Diuretik:
50 g šipka, 20 g korijena zečjeg trna, 10 g listova breze, 10 g preslice, 2,5 dl kipuće vode, 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10-15 min i procijediti. Čaj uzimati 2-3 puta na dan.
Laksativ:
1-2 žlice šipka, 1/4 limuna s korom, 2,5 dl hladne vode, Usitnjeni suhi šipak i narezani svježi limun preliti hladnom vodom. Zakuhati i lagano kuhati 5 min. Pokriveno ostaviti da odstoji 5-10 min i procijediti. Topli ili hladni čaj uzimati 2-3 puta na dan, prije jela.
Gripa i Hunjavica:
30 g šipka, 20 g cvjetova lipe, 20 g cvjetova bazge, 10 g pelina, 2,5 dl kipuće vode, 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10 min. i procijediti. Čaj po želji zasladiti medom. Uzimati 2-3 puta na dan.
Čišćenje krvi:
20 g šipka, 10 g listova breze, 10 g pirike, 2,5 dl kipuće vode, 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 15 min. i procijediti. Uzimati 3 puta na dan.
Liker od šipka:
500 g šipka očistiti od ostatka cvijeta i uzdužno razrezati na četiri dijela. Usplođe zajedno sa sjemenkama ostaviti u cjedilo i isprati vodom dok se uklone dlačice. Šipak ocijediti i staviti u staklenku. Dodati 150-200 g šećera i preliti sa 7 dl rakije. Nakon što zatvoreno odstoji 4-6 tjedana na toplom mjestu, uz povremeno protresanje, liker procijediti. ostaviti da odstoji još 2-3 tjedna zbog arome.
Marmelada od sirovog šipka:
Zreli i na suncu okmekšani šipak očistiti od sjemenki i dlačica (nije nužno). Mesnato usplođe samljeti te pomiješati s jednakom količinom šećera i vode. Kad voda ispari i šipak omekša, propasirajte ga i ponovno zakuhajte dok se ne zgusne. Možete dodati po želji i malo limunovog soka ili vitamin C.
Razmnožite ovu biljku reznicama. Ako imate mjesta u vrtu, obavezno posadite grm divlje ruže. Da se mene pita, sve ukrasno cvijeće bi zamijenila ovom ljekovitom biljkom koja također ima prekrasne i ljekovite cvjetove.
Zanimljivosti:
BRITANSKI "RATNI" SIRUP. Sirup od šipka (uglavnom pasje ruže, iako se je proizvodio dijelom i od drugih vrsta) spasio je zdravlje djece u Velikoj Britaniji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zbog pomorske blokade tijekom koje su njemačke podmornice potapale trgovačke brodove koji su plovili prema Velikoj Britaniji opskrba Britanije voćem, posebno agrumima, bila je u potpunom prekidu. Kako se tada vitamini još nisu sintetski proizvodili počeli su se učestalo javljati zdravstveni problemi u djece uzrokovani nedostatkom C vitamina.
Tadašnje Ministarstvo hrane donijelo je naredbu o prikupljanju šipka i masovnoj proizvodnji sirupa. Brigade dobrovoljaca prikupljale su šipak u prirodi, u periodu od 1943. do 1945. godišnje je prikupljano po 450 tona, od kojeg se je proizvodio sirup koji je prodavan po niskim cijenama, a majkama s djecom dijeljen je u zdravstvenim ustanovama.
U medijima je objavljen recept s detaljnim uputama za kućnu pripremu sirupa. Budući da je sirup bio i ukusan djeca ga nisu doživljavala kao lijek. Još i danas brojne britanske obitelji pripremaju šipkov sirup po tom receptu i koriste kao preljev za palačinke, kolače, kompote, dodaju u vočne kupove...
NUSPOJAVE:
Kontraindikacije: Čaj od koštica šipka pije se s oprezom, 1-2 šalice dnevno, jer veće količine mogu dovesti do tegoba sa srcem i kičmenom moždinom.
Napomena: Nemojte konzumirati puno svježih plodova šipka jer ćete patiti od jedne nelagodne popratne posljedice. Ne zovu ga narodski uzalud "svrbiguzica"
