KAĆUN OBIĆNI
KAĆUN OBIĆNI
Latinski: Orchis morio
Engleski: Orchid ordinary
Francuski: L'orchidee
Njemački: Mannsknabenkraut
Talijanski: Orchidea
Obitelj: Orchidaceae
Ljekarski: Tubera salep
Narodni nazivi: Kaćun obični, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac, kukavica, pasja jaja (muda), mošnica je ljekovita biljka latinskog imena Orchis moris, te poznata u struci i kao Tubera Salep.
Opis biljke:
Ta prosječno 20-ak cm visoka vrsta vjerojatno je najrasprostranjenija i nalazi se u najvećem broju, i to u dvije varijante, crvenoj i bijeloj (albino).
Kaćun ili Salep je višegodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 35 cm. Listovi su sabljasti i sočni.
Cvjetići su bijeli ili ružičasti, skupljeni u klas. Cvjetovi su dvospolni, a sastoje se od 6 latica (koje mogu biti vrlo različitih oblika a svojim se oblikom i bojom posebno ističe "medna usna" na doljnjem dijelu cvijeta), 2 prašnika te jednog tučka.
Plod je tobolac s velikim brojem vrlo vrlo sitnih sjemenki.
Kako su orhideje u klasifikaciji razvojno vrlo mlade tako se vrlo često događa da se međusobno križaju te nastaju hibridi koje je teško determinirati. Iz tog razloga još se vrlo često nalaze nove vrste te vrste koje imaju izražena svojstva svojih različitih roditeljskih biljaka.
Ima dva gomolja.
Kaćun u svibnju svake godine kiti livade i pašnjake svojim čudesno lijepim cvjetovima.
Još ću samo spomenuti da "Ozalj i okolica" podrazumijevaju prije svega područje općine Ozalj s naglaskom na njen sjeverozapadni dio koji uključuje i dobar dio Žumberka. Tek nekoliko predstavljenih vrsta izlaze iz okvira "našeg kraja" te su do sada viđene samo sjevernije u Žumberku ili na područjima koja graniča s područjem pod ozaljskom jurisdikcijom.
I ne zaboravimo da je većina orhideje u RH zakonom zaštićeno i ne smije se brati i uništavati, a većina njih nalazi se i u "crvenoj knjizi zaštićenih i ugroženih vrsta"
Kaćun spada u obitelj orhideja.
Podzemni su gomolji različiti i pod svakom biljkom ima dva: jedan svjež i krijepak, drugi smežuran i istrošen.
Stanište: Raste na vlažnim i suhim mjestima, u planinama, kraj potoka i na vodoplavnim livadama i na svim nadmorskim visinama (od 100-tinjak do nešto preko 1000m)
Ljekoviti dio biljke: za lijek koriste se gomolji.
Sočni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), nižu na vrpce i suše na suncu.
Posve suhi drobe se u prah koji je ljekovit.
Sadrži: U gomolju ima i do 40% sluzi, oko 1% šećera, oko 1% škroba, oko 5% proteina, kalcij, tvari protiv bolnih nadražaja,celulozu, masne tvari i vinsku kiselinu.
Bere se:
Biljka cvate od proljeća do polovice ljeta. Krepki i svježi gomolji beru se u svibnju, u vrijeme cvatnje.
Operu se kipućom vodom da se unište encimi, nanižu se na vrpce i osuše na suncu.
Tako postanu prozirni, ali se mogu dugo sačuvati, izgube neugodan miris, ne potamne i ne upljesnjive se.
Prije upotrebe zdrobe se u prah.
Ne bi bilo problema da se sakupljanje gomolja kaćuna vrši na pravilan način: biljka se iskopa, od dva gomoljčića se otkine mladi, a stari vrati u zemlju skupa s biljkom. Tako biljka ne propada nego ponovo proizvede zdravi gomoljčić. A kažu da je tisuću biljaka potrebno za 1 kilogram salepa.
Kako sunce sve više zagrijava tlo, nakon običnog kaćuna kao prva sljedeća vrsta pojavljuje se orhideja iz roda kokica. Kokice su među našim orhidejama posebno zanimljive po tome što svojim cvjetovima podsjećaju na kukce koji onda misleć da su naletjeli na ženku svoje vrste iste sasvim slučjno i nesvjesno oplođuju... U ovom slučaju, prva od kokica pojavljuje se Kokica paučica (Ophris sphegodes), i to od polovice travnja pa do kraja svibnja.
Gotovo u isto vrijeme kao i prethodna vrsta, od polovice travnja pa do kraja svibnja, sjenovite šikare i bukove šume viših predjela (do ca 700m/m) počinju krasiti predivni primjerci grimiznog kaćuna (Orchis purpurea).
Tu vrstu posebno odlikuje visina do koje može narasti, a iznosi i do 80-ak cm.
Na gornjoj četvrtini (varira od jedinke do jedinke, pa može biti i manje) biljke nalazi se najčešće gust cvat s 2-3cm velikim bjelkasto-purpurnim cvjetovima.
Nešto kasnije,sredinom svibnja 2008. osim "standardnog" (O. purpurea subsp.caucasica) varijeteta grimiznog kaćuna na sličnom staništu (650m/m) našao sam također i jedan drugačiji varijetet ove vrste.
Vjerojatno je riječ o O.purpurea subsp.purpurea koji se posebno ističe jače obojenjem cvjetovima (bijelo obojeni dijelovi su manje zastupljeni), t.j. cijelog cvata što ga čini posebno atraktivnim u još uvijek ne potpuno razlistaloj šumi.
Općenito se može reći da je ovo vrijeme, od kraja travnja pa sve do kraja lipnja, glavno razdoblje cvatnje naših kaćunovki. Vremena cvjetanja im se naravno preklapaju te ovise i o količini padalina i sunčanih razdoblja.
Sljedeća vrsta koja svojom cvatnjom pridonosi bogatstvu vrsta prisutnih na našem području je Kacigasti kaćun (Orchis militaris).
To je također jadna izgledom robusna vrsta,visine oko 50 cm. Na njenoj gornjoj trećini nalazi se lijepi bijelo-rozi cvat s oko 2,5 cm dugim cvjetovima.
Žutoj varijanti bazginog kaćuna vrlo je sličan Bljedoliki kaćun (Orchis pallens).
On se od prethodne vrste razlikuje ponešto u obliku cvjetova te listovima koji se ne penju po stapci, a vrhovi su im obliji.
Raste također u višim predjelima (700-900m), u svjetlim šumama,rjeđe na rubnim djelovima šume i livade.
Gotovo na istim mjestima kao i bazgin kaćun, ali u manjem broju, nalazio sam do 40 cm visoki Muški kaćun (Orchis mascula).
Od ostalih kaćuna istiće se posebno svojom dobro razvijenom, jakom stabljikom na čijem se gornjem dijelu nalazi cvat boje mesa...
Vrsta kaćuna ima još mnogo, ali meni nije moguće sve obraditi.
KAĆUN obićni i - Bljedoliki kaćun (Orchis pallens)
Ljekovito djelovanje:
Kaćun se koristi kao lijek protiv katara i dječjih proljeva. Pomiješan s drugim ljekovitim biljkama koristi se u liječenju mnogih drugih bolesti.
Kaćun se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep. Kaćun u obliku čaja ublažuje izbacivanje katara, liječi kašalj, proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe, sluzokožu, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i probavljiva hrana. Naročito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i starce.
Salep oštećenu sluzokožu probavnog trakta oblaže zaštitnim slojem koji spriječava daljnja oštećenja i omogućava oštećenim mjestima da se oporave.
I ne samo da omogućava nego i učestvuje u zacjeljivanju sluzokože, jačanju sluzokože, funkcionalnoj djelatnosti sluzokože probavnog trakta.
Najveći gastroenterološki patnici su čiraši i vlasnici ulceroznog kolitisa, ali sve smetnje probavnog trakta od nervoze do želučanog gastritisa, od proljeva do zatvora, od gastritisa do čira, od upalnih procesa do trovanja salep je vrlo voljan sanirati.
Početni stadiji ulceroznog kolitisa bi se vjerovatno tu i završili redovnom upotrebom salepa, a oni odmakli stadiji bi mogli dočekati i olakšanje.
Zapad je sve zainteresiraniji za ovaj podanak. Što je nervozniji način života, to je salep potrebniji.
Istina je da ga sve manje ima jer ga nije lako uzgajati, a mnogi pokušaji uzgajanja su i propali.
KAĆUN - MJEŠOVITI
Djelovanje i upotrba:
Brašno kaćuna propusti se kroz sito i navlaži s malo hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi kaša. To je odlična i lako probavljiva hrana.
U obliku čaja liječi od katara, kašlja, promuklosti, proljeva, griže.
Lagan je i probavljiv, pa je prikladan za djecu i starce.
Smatraju ga i afrodizijakom.
Stvarajući sluzavi film, preko sluznice ublažuje upalu i smiruje bolove.
Kaćun se uzima pomiješan sa šećerom tri puta prije jela po šalicu dnevno. — Djeca bi umjesto kave ujutro trebala dobiti šalicu salepa..
Isplatio bi se uzgajati kaćun barem u mjestima gdje kod nas uspijeva.
Prah:
Prah salep napravljen od krtola livadskih kaćuna koristio se od davnina za čišćenje i jačanje organizma, ali i za lečenje astme i upale želuca…
Salep je prah koji se dobija obradom gomolja lijepih livadnih cvetova najrazličitijih boja i oblika, koji se zajedno nazivaju kaćuni i cvatu od polovine proljeća do kraja ljeta.
Svi imaju tanki korijen i dva gomolja, prošlogodišnji i ovogodišnji. Vade se mladi gomolji, za vrijeme cvatnje.
Za spravljanje salepa najčešće se koriste one jajastog oblika. Svježe iskopane, odmah nakon čišćenja popare se kipučom vodom, a potom suše na temperaturi do 80 stupnjeva C.
Nakon ovog gomoljike gube gorčinu i neugodan miris, postaju prozirne, tvrde, teške i ljepljive. Kad se izmrve u prah nazivaju se salep.
Za najbolje kaćune važe gomolji ovih cvjetova – Orchis morio, Orchis militaris, Orchis maculata i Orchis latifolia.
SALEP - NAPITAK
Salep - fini, topli, slatki napitak:
Salep u prahu je osušeno, mljeveno korijenje nekoliko vrsta divlje orhideje (ili samo gomolj orhideje).
U Bosni se salep priprema od osušenog, samljevenog i prerađenog gomolja Običnog kaćuna (Orchis morio).
Salep je fini, topli, slatki napitak idealan za hladne zimske dane, napitak kojeg su nama donijeli Turci, a proširio se po Bliskom istoku, pa sve do Engleske i Njemačke.
Pripema salepa, od livade do čaše, teče ovako: Gomoljke se vade, peru od zemlje, očiste od opni i kratko prokuhaju, najbolje u surutki. Zatim se suše prvo na zraku, potom u sušnici, dok ne postanu skoro kristalno prozirne, potom se satru u prah, prosiju i čuvaju u suhim prostorima.
Žlicu salepa u prahu pomiješati sa čašom mlake vode da ne bude grudica. Kad voda u posudi zakipi, dodati šećer, prokuhati kratko vrijeme, pa dodati umućeni salep. Kuhati na umjerenoj temperaturi dok se ne dobije gušća, pomalo sluzava tečnost. Paziti da ne iskipi! Sipa se u staklene čaše, pa se po površini pospe prah đumbira ili cimeta.
U salast!!!
Koristi se i kao sredstvo za liječenje upala sluznice crijeva i želuca, a posebno kod raznih vrsta katara i proljeva.
Salep oštećenu sluzokožu probavnog trakta oblaže zaštitnim slojem koji spriječava daljnja oštećenja i omogućava oštećenim mjestima da se oporave. I ne samo da omogućava nego i učestvuje u i zacjeljuje sluzokože, jačanju sluzokože, funkcionalnoj djelatnosti sluzokože probavnog trakta.
Početkom prošlog stoljeća na ulicama su se mogli sresti salbdžije koji su na leđima nosili prepoznatljive posude za salep koje su imale dvije komore, jednu za salep, druga za vruću vodu. Salebdžija je nosio par čaša iz kojih su svi pili i nakon što neko popije salep on odmah opere čašu vrelom vodom. Otvaranjem slastičarnica ulična prodaja je zamrla a svaka bolja slastičarna imala je specijalna kuhala za pravljenje salepa.
KAĆUN OBIĆNI
Priprema:
Salepova sluz:
U 10 g salepa u prahu dodati 10 ml 70-postotnog alkohola, promiješati i od prethodno pripremljene 1/2 l kipuče vode dodati 50 ml. Dobro promiješati i polako dosipavati ostatak vode. Ostaviti da se ohladi uz stalno meijšanje dok se ne zgusne. Radi poboljšanja okusa može se pomiješati sa voćnim sokom.
Čokolada sa salepom:
Rastopiti 100 g čokolade sa žlicom margarina i u rastopljenu smjesu dodati 50 g salepa u prahu,dobro promiješati. Konzumirati kad se ohladi i stvrdne.
Mliječni napitak sa salepom:
Prokuhati 300 ml mlijeka i dodati 50 g salepa u prahu. Kuhati na tihoj vatri dok se smjesa ne zgusne poput pudinga. Zasladiti vanilin-šećerom i posuti cimetom. Piti vruće.
Napomena:
Prilikom vađenja gomolja voditi računa o tome da se kaćun ne pomeša sa mrazovcem.
Oba cvijeta i njihovi gomolji vrlo su slični, ali je mrazovac otrovna biljka čija upotreba može dovesti do vrlo ozbiljnih zdravstvenih poteškoća.