ŠAFRANIKA
ŠAFRANIKA
Latinski: Carthamus tinctorius L.
Obitelj: Asteraceae
Engleski: Safflower,bastard saffron
Njemački: Farberdistel, Safflor
Talijanski: Cartamo, zafferone, falso zafferone
Francuski: Carthame, safran, batard
Narodna imena: šafranika, žučica, turski cafran, divlji šafran
Opis:
Šafranika je biljka mediterana, a porijeklom je iz Egipta.
U 16. stoljeću je prenesena u Englesku, a odatle se raširila i na druga područja.
Šafranika je grmolika jednogodišnja biljka, kožastih, jajolikih i nazubljenih tamno zelenih listova.
Cvijet je jarko žute do narančaste boje, koji sušenjem prelazi u crvenu.
Šafranika se upotrebljava u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji te za bojanje tkanina u tekstilnoj industriji.
Ulje šafranike se koristi u prehrani, ima visok sadržaj linolne kiseline i vitamina K i E.
Sjemenke se koriste u prehrani kao začin, zamjena za vrlo skupi šafran. Odgovara joj hranjivo, rahlo tlo dobrih vodo-zračnih svojstava.
Sadi se od ožujka na osunčana mjesta i može narasti 60 – 130 cm.
Ulje šafranike postaje nezamjenjivo
Kao i kod sjemenki suncokreta, postoje dva tipa ulja šafranike. Jedno je takozvani oleinski tip, bogat omega-9 masnom kiselinom. Vrlo je stabilan na povišenoj temperaturi, pa se koristi za prženje i kuhanje, no nutritivno i kozmetički manje je vrijedan. Drugi tip je linolni tip, bogat esencijalnom omega-6 kiselinom.
Nju organizam ne može sam sintetizirati nego je moramo unositi hranom.
Ulje šafranike nema intenzivnu boju i miris, čak i kad je hladno prešano i nerafinirano, i to mu je prednost pred sličnim uljem, kao što je suncokretovo, koje ima karakterističan, prehrambeni miris i nije popularno u kozmetici.
Diskretna boja i miris učinili su ga popularnim čak i u slikarstvu jer za razliku od tradicionalnoga lanenog ulja, ne daje pigmentima tamniju nijansu.
U doba kad strah od masnog prestaje biti in, upotreba ovog tipa postala je mnogo češća. Linolni tip, osim što je nutritivno vrjedniji, nalazi svoju primjenu i u kozmetici. Već je davno došlo na vidjelo da su ulja bogata linolnom kiselinom vrijedan i vrlo svestran sastojak kozmetike.
Njeguje kožu, a njezin manjak utvrđen je u vrlo različitim bolestima i tegobama - od suhe kože do akni. Ovisno i o drugim sastojcima, ulja koja sadrže linolnu kiselinu nalaze svoju upotrebu u gotovo svim kozmetičkim proizvodima.
Tako je i s uljem šafranike, koje je postalo široko upotrebljavano, baš kao i daleko razvikanije bademovo ulje. Industrija je odmah pokazala veliko zanimanje i zbog njegove cijene, jer je povoljno i lako dobavljivo ulje.
Omjer niske cijene i povoljnog djelovanja na kožu pokazao se kao glavni as u rukavu te drevne biljke. Za razliku od petrokemijskih dodataka kozmetici, poput vazelina i parafina, ulje šafranike doista hrani kožu, mijenja njezin metabolizam i, što nam je svima bitno - daje ljepši izgled.
Međutim, to nisu jedini skriveni aduti. Ulje šafranike nema intenzivnu boju i miris, čak i kad je hladno prešano i nerafinirano, i to mu je prednost pred sličnim uljem, kao što je suncokretovo, koje ima karakterističan, prehrambeni miris i nije popularno u kozmetici.
Danas se ulje šafranike koristi i u prehrani, premda daleko zaostaje za svojim glavnim rivalima, uljem suncokreta i soje. Intenzivno se koristi u nekim zemljama, gdje se puno i uzgaja, poput Meksika, Egipta i Kine.
ŠAFRANIKA - DETALJI
Šafranika - zanimljivost:
Kanadski znanstvenici uspjeli su genetski modificirati biljku šafraniku. Insulin je prvi put izoliran 1922. godine, a sada je na pomolu otkriće jeftinijeg načina njegove proizvodnje. Znajući da godišnji troškovi liječenja dijabetesa iznose i do 132 milijarde dolara, ovo će svakako biti veliki napredak.
Genetski je modificirana na Sveučilištu Kalgari, tako što joj je dodan ljudski gen. Jednom kada se gen aktivira u ovoj biljci, on počinje proizvoditi inzulin mnogo brže od uobičajenih metoda.
Ovo je, zapravo, prva biljka koja proizvodi inzulin i to u velikim količinama. Površina od oko 65 km2 mogla bi zadovoljiti godišnje potrebe za inzulinom cjelokupne svjetske populacije oboljele od dijabetesa.
Neki znanstvenici, međutim, strahuju da bi, tijekom oprašivanja, gen koji proizvodi inzulin sa genetički modificirane šafranike mogao prijeći na običnu, koja bi također počela proizvoditi inzulin, čime bi on dospio u ljudsku prehranu i prouzročio probleme onima koji nisu dijabetičari.
Koristi se i u kulinarstvu kao zamjena za šafran.
Djelovanje:
- snažno protuupalno sredstvo (90% bolesti kože uzrokuju upale),
- štiti i čisti jetru (samočišćenje),
- pomaže kod ospica, akni, ekcema, psorijatičnih ljuskavica, čireva na koži (vanjski),
- protiv reume i bolova izazvanih vremenom,
- šafranika proizvodi biljni hormon koji sliči inzulinu (dijabetes 2),
- snižava kolesterol,
- pomaže kod opadanja kose i ćelavosti
Za razliku od vazelina i parafina, ulje šafranike doista hrani kožu, mijenja njezin metabolizam i daje ljepši izgled
Svaki put kad se neka biljka nađe u grobu egipatskog kralja Tutankamona, dobije auru veće važnosti.
Šafraniku (Carthamus tinctorius /Schmidt & Boudreaux/, Asteraceae) su stari Egipćani koristili za bojenje odjeće, ali ne znamo jesu li mogli i sanjati da će se tako "banalna" biljka toliko uzgajati izvan njihove države.
Od kozmetike i prehrane, pa čak i sredstava za mršavljenje, šafranika je postala prava zvijezda mnogih industrija.
Paradoks je što je u javnosti prilično nepoznata, pa je vrijeme da ispravimo tu nepravdu.
Povijest koja je krenula drukčijim smjerom
Ne znamo kad su ljudi počeli koristiti šafraniku, biljku intenzivno žutih cvjetova. Prvi sačuvani trag otkriven je na uzorcima tkanina iz egipatskih grobnica, pa je očito da se počela uzgajati prije nekoliko tisuća godina. Boja cvjetova potječe od tvari koje se nazivaju benzokinoni, a glavni kemijski spoj naziva se kartamin.
Za razliku od mnogih drugih prirodnih boja na bazi spojeva antocijana, poput boja cvjetova sljeza, plodova grožđa i korijena cikle, kartamin je iznimno stabilan spoj koji ne blijedi. Najviše voli prirodni tekstil, poput vune i pamuka, a manje sintetske tekstilne materijale. Pojavom sintetskih boja upotreba sušenih cvjetova za bojanje tkanina pala je u zaborav, da bi doživjela veliku renesansu prije desetak godina, kad su se ekološka (biološka) načela prirodnije prehrane počeli seliti i u tekstilnu industriju. Kroz brojna stoljeća šafranika se uglavnom koristila kao bojilo i nijedna druga upotreba nije imala veće značenje.
Moć bojanja koristila se i u kulinarstvu, gdje je šafranika zamjenjivala šafran, koji se nekoć plaćao suhim zlatom. Otud i ime šafranika, odnosno lažni šafran.
Ipak, malo po malo, uvidjele su se i druge blagodati ove biljke. Sjemenke su bogate uljem, a kako je uzgoj šafranike relativno jednostavan, počelo se intenzivno proizvoditi.
ŠAFRANIKA
Ako niste znali...
Mnoga se ulja koriste u kozmetici i prehrani, tako da bismo mogli reći kako je i šafranika samo jedno u nizu. Doista, prisutnost linolne kiseline i nije tako dramatično rijetko među biljnim uljima, a i ona sama nije nikad doživjela medicinski uspjeh omega-3 masnih kiselina iz ulja poput lanenog i ribljeg. To je i potpuno logično, jer današnja istraživanja pokazuju kako nam u prehrani uglavnom ne nedostaje omega-6, nego omega-3 masnih kiselina.
Stoga, paradoksalno, ulja s omega-6 masnim kiselinama smatramo potrebnijim u kozmetici nego u modernoj zapadnoj prehrani. Kad bismo već pomislili da ćemo i šafraniku žigosati znakom uobičajeno, stara je lukavica izvukla svoj zadnji fitokemijski adut i ostavila nas bez riječi.
U odnosu na druga biljna ulja, ulje šafranike sadrži veću količinu konjugirane linolne kiseline (CLA). Konjugirana linolna kiselina je u biti smjesa različitih molekula (izomera), no znanosti je počela biti zanimljiva tijekom istraživanja nutritivnih čimbenika iz hrane, koji sprječavaju nastanak tumora. Izolirana je najprije iz mesnih namirnica, a potom i iz biljnih.
No, puno tvari djeluje protiv tumora i ova bi molekula prošla nezapaženo da nije zamijećeno još jedno njezino djelovanje - smanjenje masnog tkiva u eksperimentalnih životinja te njihova preraspodjela. Debljina (pretilost) je postala ozbiljan zdravstveni problem modernih i bogatih država, pa je službena medicina tijekom posljednjih dvadesetak godina u tridesetak kliničkih studija dokazala učinak CLA na pretilost. Zamijećeno je da djeluje baš onako kako su se nadali najbolji optimisti - pomalo selektivno, uklanjajući najnezgodnije naslage na trbuhu. Zvuči kao bajka: tko nađe lijek protiv pretilosti, postaje milijarder. Ipak, kao i kod svakog lijeka protiv pretilosti, tako je i kod CLA vrlo bitna i promjena nezdravih navika, a prije svega redovita tjelovježba.
Naravno, bitna je i doza. Naime, potrebno je uzeti 3,4 do 3,6 grama CLA dnevno da bi pokazala djelovanje. Nedavne kliničke studije čak su natjerale proizvođače kapsula s CLA da modificiraju doze kako bi se postigli učinci. Kao i svaka prirodna tvar, upotreba CLA nije bez kontroverzi, pogotovo jedan njezin oblik (trans-10, cis-12), koji može izazvati neželjene učinke na metabolizam šećera i masti. Srećom, ovaj oblik ne dominira u biljnom ulju šafranike.
Premda ulje šafranike sadrži CLA, nemoguće je dnevno pojesti toliko ulja da se dobije učinak mršavljenja. Štoviše, količina ulja potrebnog da se dobije potrebna dnevna količina CLA izazvala bi suprotan učinak. Ipak, to je dalo marketinšku prednost kozmetici namijenjenoj mršavljenju i rješavanju celulita, jer i male količine CLA, zajedno s drugim aktivnim tvarima, mogu biti jezičac na vagi koji će značiti razliku između uspjeha i neuspjeha.
A to nam je svima bitno, zar ne?
Mudri su oni koji žele izgledati ljepše zbog ljubavi prema sebi, a ne zbog taštine. Naučimo nešto od simbolike šafranike. Njezina vrijednost stoljećima se mjerila u taštini, boji za odjeću koju nosimo izvana, a prava vrijednost otkrila tek iznutra, u skrivenim sjemenkama. Tako su i naša vrijednost i ljepota, baš poput te sjemenke, skrivene upravo iznutra.
Za trbuh bez strija:
Gotovo svaku buduću mamu muče strije, koje se često pojavljuju na trbuhu, grudima ili bokovima. Specifična njega može sačuvati i ojačati kvalitetu kolagenih i elastinskih vlakana.
ELANCYL krema protiv strija a’ 150 ml, koja sadrži ulje šafranike i morskih algi, kompleks za restruktuiriranje i provitamin B5, pojačava otpornost kože na rastezanje i vrlo je učinkovita u prevenciji pojave strija (trudnoća, nagle promjene tjelesne mase, pubertet).
Budućim mamama preporučuje se korištenje ove kreme već od četvrtog mjeseca trudnoće.
ŠAFRANIKA
Kemijski sastav i upotreba:
Drogu šafranika (Carthami tinctorii flos), koja se nekada upotrebljavala kao zamjena za šafran, čine suhi cvetni listići i poznata je pod imenom karmatni cvijet. Sadrži dvije osnovne boje: u vodi rastvorljivu žutu boju (saflorna žuta) i u mastima rastvorljivu crvenu boju (saflorna crvena – Carthaminum) odnosno flavonoidni glikozid kartamin. Boja se koristi u farmaciji, prehrambenoj industriji (za bojenje životnih namirnica, naročito raznih vrsta tijesta), proizvodnji vina i likera i u kozmetici. Sastojak je u nekim biljnim smjesama koji se koristi radi ljepšeg izgleda kao dekolorant, a pojavljuje se i kao falcifikat skupom šafranu (Croci stigma).
Droga između ostalog sadrži i puno triterpena: amirine, arnidiol, faradiol. Sadrži 2-5% saponozida.
Sjeme šafranike sadrži 14 – 20% masnog ulja i dosta bjelančevina, a koristi se za proizvodnju jestivog ulja i u medicinske svrhe. Njeno masno ulje je bogato linolnom kiselinom koja ima veliki biološki značaj. Samljeveno sjeme odlično je krmno bilje za domaće životinje. Mladi izdanci biljke koriste se kao povrće, naročito sorte bez bodlji koje se mogu koristiti i kao stočna hrana.
Kemijski – farmakopejski sastav: Eterično ulje, triterpenski glikozidi i triterpenski aglikoni, karotinoidi, flavonoidi, gorke tvari.
Uzgoj:
Uzgaja se u toplim sunčanim predjelima, na dubokom i plodnom zemljištu. Nakon jesenjeg dubokog oranja u drugoj polovini travnja sije se direktno u rastresito i dobro pripremljeno zemljište, u obilježene redove međusobno udaljene 50-60 cm i na tri cm dubine. Količina potrebnog sjemenja je 2-3 kg/ha.
Nakon nicanja biljčice se prorijede na 15 – 20 cm biljka od biljke.
Skupljene cvjetne latice suše se u tankom sloju na suhom i prozračnom mjestu.
Pri umjetnom sušenju temperatura ne smije biti veća od 40C. Na višoj temperaturi droga gubi prvobitnu boju.
Osušena droga je jako higroskopna, pa se pakira iznad kreča. Droga smije sadržavati najviše 10% vlage.
Približan prinos droge sa jednog hektara je 1.500 kg.
Kemijski sastav ulja:
Ulje se također koristi u mnogim preparatima.
Korijen se ne koristi u liječenju.
Zašto je ljekovit?
Ljekoviti sadržaj: kalendulin, karotinoidi, albumin, likopen, flavonoidi, organske kiseline: jabučna, salicilna, palmatinska, voloksantin, citroksantin, rubiksantin, smole, žuto mastilo, šećer, bjelančevine, encimi, guma, fitosterol, kalcij, sumpor, vitamin A-karotenoid, esencijalno ulje koje sadrži seskviterpenske okside.
ŠAFRANIKA
Oprez:
Nemaju toksina i ne izazivaju nuspojave.
