TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA
DODATAK PRIPRAVKA

ruza

Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni. [...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS
DODATAK PRIPRAVKA

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

RUTA





RUTA - Rutvica

Lat: Ruta graveolens l.

Eng: The common rue

D: Die weinraute

Fr: La rue officinale

Obitelj: Rutaceae (rutvice)

Farmakopejski naziv: Folium rutae

Narodna imena: Ruta, rutvača, sedef, sedefčić.

Strana imena: Weinraute; gartenraute, rue…

Opis:

Povijest i nastanak imena: vrsta koja divlja raste u našim krajevima.

Biljka je porijeklom iz južnih zemalja Europe, no za uporabu u kulinarstvu i za pripremu lijekova obično se uzgaja. Rutvica je igrala nekad veliku ulogu kod starih Egipćana; Grci i Rimljani su je cijenili kao svetu biljku i kao začin. Spominje ju i Hipokrat. U starom vijeku rutvica i ostale srodne vrste bile su sastavni dio «antidotum mithridaticum»

Razmnožavanje - sadnja, sjetva, uzgoj…. Razmnožava se sjemenom u travnju. Stanište joj je na suncu ili u polusjeni. Voli rahlu i laku zemlju. Potrebno ju je redovito zalijevati, ali s mjerom, ne obilno, dvaput tjedno.

Zemlja na gredici pomiješa se sa ponešto šljunka i malo vapna. Nakon što prođe 2-3 tjedna, niknu biljčice koje se rasade na međusobnoj udaljenosti 30 x 40 cm.

Pošto uzgoj iz sjemena polazi tek rijetkima za rukom, najbolje je biljku nabaviti kod vrtlara koji se bavi njenim uzgojem.

U prirodi je u nas rasprostranjena i njezina srodna sorta ruta divaricata l., Ali znatno slabijeg mirisa. Listovi se beru prije cvjetanja.

Za vrućih ljetnih dana pojačava se izlučivanje eteričnih ulja iz žlijezda na listićima.

Rutvica je trajna biljka drvenastoga korijena iz kojeg izbija prizemni i razgranati dio stabljike koji se nastavlja u uspravnim ograncima, često dugima do jednog metra.

Listovi su duguljasti, neparno perasti, s obostrano iscijepanim listićima, žućkastozeleni, dvospolni i pravilni cvjetovi smješteni su u paštitcima u gornjem dijelu stabljike.

Listovi su naizmjenični, bez zalistaka, u obliku bezbrojnih tupo urezanih lapova zeleno-plavičaste ili žućkaste boje, imaju svojevrstan miris i ljuto – oštar, pomalo gorkast okus.

Listove sabiremo prije cvatnje, a cijelu biljku u vrijeme cvatnje i sušimo na toplom i zračnom mjestu, u hladu.

Iz svježih listova cijeđenjem se dobiva sok.

Lišće se koristi i kao začin. Lišće se suši u hladu. Kao lijek koristi se u obliku praška, čaja, tekućeg ekstrakta i kao tinktura.

Kao začin lišće se stavlja u rakiju koja se aromatizira i tako pripremljena ima digestivno djelovanje.

U kulinarstvu zbog jake arome listići se upotrebljavaju u vrlo malim količinama.

Žućkasti cvjetovi čine cvatnu gronju s konkavnim laticama, valovitim i nazubljenim.

Cvate od svibnja do srpnja, a bere se od svibnja do kolovoza.

Cijela biljka ima intenzivan miris koji potječe od lako hlapljivih ulja iz žlijezda smještenih u zeljaste dijelove biljke, a okus joj je mirodijski.

Raste na siromašnom tlu, na kamenjarima, ali se također uspješno uzgaja u vrtovima i na poljima.

Suhu biljku usitnimo i pohranimo u hermetički zatvorenu ambalažu.

Upotreba: u ljekovite svrhe koristi se lišće i rascvjetana biljka, bez korijena.

Služi za liječenje: kao sedativ i kao sredstvo za izazivanje pobačaja.(ne preporučujem)

Te za bolju probavu, protiv navale krvi u glavu i nervoznog lupanja srca te tegoba u donjem dijelu trupa.

Jača oslabljene krvne žile i snižava krvni tlak.



Sastav:

Sadrži eterično ulje, flavonske glikozide, furanokumarine, alkaloide kinolinskog tipa, sadrži rutin koji se koristi sam ili u kombinaciji s drugim tvarima kao dodatak prehrani. On pospješuje učvršćivanje stijenki kapilara i vena, povećanje njihove elastičnosti te sprječava i ublažava stvaranje popucalih kapilara na koži listova i bedara.

Biljka sadrži mliječni sok, koji se koristi protiv bradavica i kurijih očiju.


RUTA - DETALJI



Recepti:

Mogu se kombinirati po šalicu bilo od kojih ovdje nabrojenih – preliti vrelom vodom i pustiti da odstoje 15-estak minuta; to su turica (agrimonia eupatoria), anđelika (angelica archangelica), čistac (betonica officinalis), čubar (satureja hortensis), kim (caminum carvi), majčina dobričica ( nepeta cataria), korijandar (coriandrum sativum), kineska angelica, poznata kao dang-quai (angelica sinensis), komorač (foenicum vulgare), sipan (hyssopus officinalis), borovica (juniperus communis), matičnjak ( melissa officinalis), kamilica, đumbir, neven, rutvica, ob. Vratić (tanacetum vulgare), stolisnik i td.

Oparak: osušene listiće preliti vrelom vodom u razmjeru: na žličicu listića rutvice šalicu vode, sredstvo koje služi za smirivanje.

Oprezniji će listiće rutvice pomiješati s lišćem matičnjaka, gloga ili još bolje valerijane. Učinak će biti bolji i smirujući.

Ekstrakt: iz svježe ubranog, uglavnom mladog lišća rutvice iscijedi se sok – mehaničkim načinom. To je sirovina za jačanje žila i smanjivanje krvnog tlaka u arterijama.

Preporučam ne uzimati 100 % sok, nego ga razrijediti (za početak 25% soka i 75% vode).

Obloge i ostala doziranja neka odredi liječnik – dobro se je s njim posavjetovati.

Istarska rakija pomiješana s rutom (travarica), daje rakiju posebnog intezivnog okusa. Takva rakija ima antibakterijska svojstva, poznata je u svim istarskim obiteljima, upotrebljava se kod vrtoglavice, menstrualnih tegoba, živčanih bolesti, teškog disanja, želučanih tegoba, reuma, gihta, kožnih bolesti.

Koristi se kao:

1) Začin (još od antičkog Rima) ali u jako malim količinama. Što zbog intenzivnog (nekima i neugodnog) mirisa i ukusa, što zbog činjenice da veće količine loše utječu na crijeva a može doći i do oticanja jezika.

2) U narodnoj medicini gdje ima jako široku primjenu i to: za pospješivanje probave, kao diuretik za pospješivanje izlučivanja znoja i mokraće, kod lupanja srca, kod reume i gihta, smiruje grčeve, za regulaciju menstrualnog ciklusa i bolesti maternice.

Uspješno odstranjuje nametnike i parazite u crijevima, pomaže uklanjanju nesvjestice, uklanja zastoj u venskom sustavu.

Čajni napitak liječe i bronhijalnu astmu, smiruje kašalj, naglo lupanje srca kao i upalu grla ukoliko se čaju doda i list kadulje.

Nekada su je koristili i kod ujeda zmija otrovnica.

3) U zapadnoj medicini se koristi i za regulaciju krvnog tlaka, tumora, i zubobolje

4) U homeopatiji za liječenje ukočenosti mišića i tetiva te povreda i trauma, išijasa, bolova u križima, artritičnih bolova i dr.



RUTA



Općenito:

Porijeklom iz južnih krajeva Europe, u kojima raste divlja i uzgajana, rutvica je u Antici važila kao sveta biljka Rimljana i Grka, rabljena i kao začin i kao lijek.

U starom se vijeku od rutvice pripremao protuotrov te je ona i danas sastavni dio nekih protuotrova.

U Italiji su se rutom štiti od loših pogleda. Potopljenom u svetu vodu, njome su svetili kuću.

U Švicarskoj, sa drugim sastojcima umotana ispod kućnog praga, štitila je od duhova i vještica.

Ruta, kako je nazivaju, omiljena je biljka koja se dodaje rakijama travaricama namijenjenima liječenju želučanih tegoba, smirivanju srca, a i za masažu kod reume, bolnih zglobova i ostalih bolnih mjesta na tijelu.

Prema starim narodnim zapisima ruta je imala čarobne moći pa su je rabili za skidanje uroka tako da su je stavljali u kupke.

Ne samo što je skidala uroke, nego ih je vraćala onome tko ih je poslao!

Kađenje prostorija rutom tjerat će se sve negativne sile iz nje.

Miris svježe rute otklanja zavist i egocentričnost, a u kući sve neželjene insekte.

Najzanimljivije je da ruta najbolje uspijeva u vašem vrtu ako je ukradena.

Ona uzima očima tamu i maglovitost te daje vedrinu licu. Zato je danas u svojoj prehrani uzimaju umjetnici, kipari i slikari, a u stara vremena takva je upotreba rutvice bila uobičajena."

Muhe, stjenice, buhe i zmije bježe iz vrta u kojem raste rutvica, a samo nekoliko njezinih listova u ormaru uspješno djeluje protiv moljaca.

Indikacije:

Ljekovito djelovanje: U pučkoj medicini rutvica ima širu primjenu i preporučuje se za:

- Jačanje želuca i za bolju probavu.

- Liječenje tegoba kao što je navala krvi u glavu.

- Jače izlučivanje mokraće i znoja.

- Umirenje i ravnotežu nervoznog lupanja srca.

- Liječenje tegoba u donjem dijelu tijela.

- Bolesti kože, liječenje histerije.

- Liječenje reume i gihta i smirivanje grčeva.

- Liječenje bolesnih živaca i noćnih mora.

- Reguliranje mjesečnog ciklusa i bolesti maternice.

- Liječenje tegoba kao što je krvavo mokrenje.

- Uspješno odstranjivanje crijevnih nametnika.

- Liječenje nevjestice, teškoće s disanjem, bolesti vena.

- Liječenje očnih bolesti kao što je glaukom.

- Liječenje bronhijalne astme i kašlja, išijasa.

- Liječenje katara ždrijela i upale grla.

- Liječenje ugriza zmija otrovnica.



RUTA



Način primjene i doziranje:

Čaj:

Čajnu žličicu listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i nakon 15 minuta procijediti. Piti u gutljajima 1-2 šalice na dan.

Čajna mješavina: - po 20 g rutvice, metvice i odoljena, po 30 g cvijeta crvenog gloga i imele i 10 g kima: malu žličicu ove mješavine prelijemo s 1 šalicom hladne vode i nakon 12 sati podgrijemo. Taj čaj pijemo topao, 2-3 šalice dnevno, u laganim gutljajima.

Čajna mješavina: - u jednakim dijelovima rutvica i kadulja: 1 punu čajnu žličicu te mješavine prelijemo 1 šalicom kipuće vode i nakon 5 minuta procijedimo. Pijemo 2-3 šalice dnevno, kao odličan lijek protiv padavice, vrtoglavice, tjeskobe (stezanja) oko srca.

Tinktura:

Šaku suhe rutvice močiti 21 dan u 7,5 dl 50-postotnog alkohola i procijediti. Uzimati 5-8 kapi 2-3 puta na dan s vodom ili sokom.

Ulje:

Priprema se na isti način kao i tinktura samo što se umjesto alkoholom rutvica prelije maslinovim ili jestivim uljem. Koristi se za masaže i kod bolova.

Ulje 2: - 2 žlice rutvice i 2 žlice crvenog luka kuhamo 10-15 minuta u 1/4 1 hladno prešanog maslinovog ulja; dobivenim uljem liječimo upaljene i otekle usne kanale, nekoliko dana nakapavamo u uho po nekoliko kapi 2-3 x dnevno.

Maslo - 1 pregršt suhe rutvice lagano kuhamo 30 minuta u 250 g svježeg maslaca, procijedimo i imamo izvanredan lijek protiv šumova u ušima (ako ti šumovi nisu izazvani srčanim smetnjama): po nekoliko puta dnevno stavlja se u uho nekoliko kapi ovog otopljenog masla i za tri dana će nestati i najjači šumovi.

Iz kulinarstva:

Rutvica ima jaku mirodijsku aromu i jak okus te se kao začin koristi rijetko i u malim količinama za začinavanje zelenih salata, jela od sira i ovčetine, kao dodatak namazima, umacima, marinadama, i za meso divljači, u pacu.

Dodaje se vinima kako bi dobila okus po muskantnom vinu te, kako je već rečeno, rakijama.

U dijeto-terapiji rutvica se koristi isključivo zbog njezinih stimulativnih svojstava.

RUTA



Kontraindikacije:

U većim količinama ili jačoj koncentraciji rutvica može izazvati upalu želučane sluznice i probavnih organa, a zgnječeni listovi na koži će izazvati crvenilo i plikove. Izaziva kontrakciju mišića, što dovodi do jačeg priljeva krvi u maternicu pa može eventualno izazvati pobačaj. To znači da rutvica u većim količinama predstavlja otrov.

Mnoge žene platile su životom kad su rutvicom htjele izazvati pobačaj!

Suviše riskantna bila bi primjena na svoju ruku!

Zbog svoje žestine izaziva crvenilo i mjehure na koži (osjetljive – alergične osobe ne bi je smjele brati ili ih brati u rukavicama).

Rutvica je ljekovita ili opasna – otrovna biljka, zato oprez!

Osobe sa slabim želucem, jetrom i žučnim tegobama, ne bi smjele uzimati rutu u bilo kojem obliku. U većim količinama ili jačoj koncentraciji rutvica može izazvati upalu želučane sluznice i probavnih organa.

molimo pročitati izjavu