TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA.[...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA
DODATAK PRIPRAVKA

ruza

Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni. [...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS
DODATAK PRIPRAVKA

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

ROGAČ





ROGAČ

Latinski: Ceratonia siliqua, L.

Grčki: Keratonia

Engleski: Carabe

Francuski: Carobe

Arapski: Harruba

Uobičajeni nazivi: rogača, rogač stablo, Gospina kruh, Kruh svetog Ivana

Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, u maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima, i to u obalnim krajevima mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji.

Posebno poznat po rogaču je otok Šolta, gdje postoji i mjesto Rogač.

Povijest i nastanak te objašnjenja naziva:

Rogač je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana. Poznata je od pradavnih vremena, a cijenjena je zbog svojih plodova.

Poznata je još i pod nazivom "Kruh svetog Ivana", jer se po predaji Ivan Krstitelj njom hranio dok je živio u divljini.

Samo stablo je vrlo razgranato, širokog debla, grube smeđe kore, krošnja je gusta s brojnim listovima.

Plod je u obliku mahune s mesnatim vanjskim dijelom i tvrdim sjemenkama smještenima unutar tzv. mahune.

Stablo može narasti i preko 10 metara. Ima dubok i jak korijen.

Rogač uspijeva na toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode.

Pradomovina mu je područje Mediterana, a danas je rašren i u područjima Južne Amerike.

Stablo rogača i debeli hlad ispod njega

Zanimljivo je istaknuti da se rogač spominje i u Novom zavjetu i u Talmudu.

Rogač se stoljećima upotrebljavao kao važna namirnica za ljudsku prehranu, kao i za prehranu stoke.

Vrlo dobra osobina rogača je da su se plodovi mogli sačuvati godinama na stablu, doduše donekle osušeni, ali još uvijek upotrebljivi.

Kao obično sladilo se upotrebljavao do pojave drugih sladila. Danas je izgubio svoju važnost u ljudskoj prehrani, upotrebljava se još u prehrani stoke i kao zamjena za kakao prah. Također se upotrebljava i u duhanskoj industriji, za kozmetiku,...

Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna zelene boje, koja sazrijevanjem, potkraj ljeta, prelazi u tamnosmeđu.

Zrela mahuna je slatkastog okusa, a njezin endosperm se prerađuje u rogačevo brašno.

Otkriće antidijaroičkog učinka rogača potaknulo je njegovu primjenu u pedijatrijskoj praksi, u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije

Hrana iz biblijskih vremena


ROGAČ - SJEMENKE



Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina

Najvjerojatnije je upravo on bio hrana iz biblijskih vremena, pa se tako smatra da se njime hranio Ivan Krstitelj, otkud i potječe njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.

Zanimljivo je istaknuti da se rogač spominje i u Novom zavjetu i u Talmudu. Rogač se stoljećima upotrebljavao kao važna namirnica za ljudsku prehranu, kao i za prehranu stoke.

U antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata.

Naime, sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama - jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration).

Sve sjemenke rogača imaju jednaku masu od 0,18 grama i služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata.

Taj se naziv i danas rabi za 0,18 g zlata.

Rogačev plod u terapijske svrhe rabili su još stari Egipćani. Koristili su njegova ljepljiva svojstva za mumificiranje, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke.

Starim Grcima i Rimljanima kao lijek su služili nezreli plodovi - u bilješkama grka Theophratusa rogač se spominje kao "egipatska smokva", dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće.

Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis.

Otok Šolta je posebno poznat po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač.

Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Španjolski liječnik Ramos 1941. zapazio je da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. Otkriće tog antidijaroičkog učinka potaknulo ga je da tu mahunarku uvede u pedijatrijsku praksu u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.



Ako niste znali...

Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla.

Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune.

Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah.

Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.

Energetska i nutritivna vrijednost:

Energetska vrijednost 100 g mljevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62% bjelančevina, 89% ugljikohidrata i 0,65% masti.

Od minerala rogač u značajnijim količinama sadržI kalcij (348 mg što čini 43,5% RDA), željezo (3 mg što čini 21,5% RDA), magnezij (54 mg što čini 14% RDA), fosfor (79 mg što čini 11% RDA), cink (0,92 mg što čini 9,2% RDA), bakar (0,6 mg što čini 60% RDA), mangan (0,5 mg što čini 25% RDA) i selen (5,3 mcg što čini 9,6% RDA).

Od vitamina rogač sadrži tiamin (0,05 mg što čini 5% RDA), riboflavin (0,46 mg što čini 33% RDA), niacin (2 mg što čini 12,5% RDA), vitamin B6 (0,36 mg što čini 26% RDA), folna kiselina (29 mcg što čini 9% RDA) i vitamin E (0,63 mg što čini 5% RDA).

Rogač sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mljevenog rogača).

Bogat nutritivni sastav pulpe:

Plod rogača sadrži 13 posto jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 posto saharoze, 2 do 3 posto pektina, 4 posto bjelančevina, 3 posto sluznih polisaharida i 35 posto škroba.

Od mineralnih tvari sadrži 36 posto kalcija, 24 posto kalija i 29 posto bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 posto). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin te rijetko djeluje kao alergen.

Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva, od kojih su naznačajniji tanini (16-20 posto).

Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala), zbog čega imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje.

Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljivih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi.

Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od četiri tjedna zabilježeno je sniženje ukupnog kolesterola za 7,1 posto i 10,6 posto LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće, "loši" kolesterol).

Udjel fenolnih spojeva u plodu rogača varira i ovisi o klimatskom podneblju, sorti rogača, stupnju dozrelosti ploda i načinu prerade.

Tako su, primjerice, zabilježene razlike u količini fenolnih spojeva rogača sa Sicilije, Krete i Anatolije (Turska).

ROGAČ - DETALJI



Ljekovitost:

Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Navedimo samo činjenicu da je rogač prirodno sladak pa se u kolače, za razliku od kakaa koji je gorak, dodaje manje ili gotovo ništa šećera.

Rogač iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode.

-Za ublažavanje tegoba preporučuje se 2 jušne žlice praha dodati u voćnu kašicu, a jednako je učinkovit i za odrasle.

Rogač pomaže reduciranju kolesterola. Studija obavljena u Potsdamu u Njemačkoj 2002. godine utvrdila je da vlakna iz rogača mogu reducirati LDL (loš) kolesterol u periodu od šest tjedana. Druga studija objavljena u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" iz siječnja 2010. usporedila je dvije grupe osoba s povišenim kolesterolom. Jedna je uzimala placebo, a druga oko 4 g vlakana iz rogača nekoliko puta dnevno. Na kraju četiri tjedna, grupa koja je jela vlakna rogača imala je manji ukupni sadržaj lipoproteina i LDL-a.

Osim navedenih prednosti, rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u ožujku ove godine u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" brašno od rogačevih klica pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice, potrebno je naglasiti da su istraživanja u začetku i da ih je potrebno potvrditi daljnjim ispitivanjima.

Konzumiranjem rogača pomaže se iskašljavanje, osobito olakšava ove probleme pušačima. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija.

Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom.

Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima.

Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.

Zaštitno djelovanje na sluznicu probavnog sustava:

Zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, rogačevo brašno djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnine i proljeva.

Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice.

Adstringentno djelovanje predstavlja reakciju taloženja proteina pomoću tanina i stvaranja zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.

Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je dva dana nakon početka terapije rogačem, a terapija do potpuna oporavka traje u prosjeku šest do osam dana.

Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece.

Rabi se i kod enteritisa i dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.



ROGAČ - MLADE MAHUNE



Brojne mogućnosti primjene:

Za preradu se upotrebljavaju osušeni, zreli plodovi rogača, iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda:

Ekstrakt rogača - iz osušenog ploda (prženog ili neprženog). Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se karubin. Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač karobe, koji potječe od arapske riječi al-kharob.

Brašno rogača - iz pulpe cijelog ploda

Karuba guma - iz endosperma sjemena.

Široka primjena u prehrambenoj industriji i domaćinstvu - Rogač se koristi kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, a njegov ekstrakt kao aroma u proizvodnji široke palete proizvoda (alkoholna i bezalkoholna pića, smrznuti mliječni proizvodi, bomboni, pekarski proizvodi, pudinzi, mesni proizvodi, mješavine začina, voćni proizvodi i dr.).

Dodaje se i juhama, umacima za salate, sladoledima i mesnim konzervama.

U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne "čokolade", namazi i pudinzi od rogača.

Zreli rogač može se konzumirati i kao slatka grickalica.

U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu, jer se od fino mljevenog brašna mogu napraviti ukusni i zdravi topli napitci, ili se njime može dati ukusna aroma raznim pudinzima i kolačima.

Ukusna i zdrava alternativa čokoladi - Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuju kakao i proizvodi kakaa, s tim da je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kad se rade slastice od kakaa.

Rogač ima malo drukčiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe koje boluju od šećerne bolesti, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Naime, za razliku od čokolade, rogač ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.

Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka i razine glukoze u krvi.

Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.

S obzirom na to da rogač ima mali udio masti, njegova kalorijska vrijednost je za dvije trećine manja nego ona čokolade.

Medicinska namjena - hrana s posebnom namjenom - U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročišćava grlo i glas.

Danas se samljeveni plodovi rogača koriste u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva, ali i u preparatima za mršavljenje (kao niskokalorična hrana), energetskim pločicama, te surogatima čokolade i kave.

Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogač nema sjajan izgled kao čokolada jer ne sadržava kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača, dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom.

Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odličan okus, rogač je definitivno namirnica koju treba početi redovito konzumirati!

Djelovanje:

Rogačevo brašno, zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnina i proljeva.

Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice.

Adstringentno djelovanje je reakcija taloženja proteina pomoću tanina i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.

Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je 2 dana nakon početka terapije rogačem, dok terapija do potpunog oporavka traje u prosjeku 6-8 dana.

Prerada:

Upotrebljavaju se osušeni, zreli plodovi rogača iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda: EKSTRAKT rogača iz osušenog ploda (prženog ili neprženog), BRAŠNO rogača iz pulpe cijelog ploda i karuba GUMA iz endosperma sjemena.

Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se karubin.

Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač karobe, koji potječe od arapske riječi al-kharob.

ROGAČ - BRAŠNO



Upotreba:

Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece.

Osim kod proljeva rabi se i kod enteritisa, dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.

Kupovanje i čuvanje:

Rogač možete kupiti kao mahunu na tržnici te u supermarketima na odjelima voća, a može se čuvati na suhom i tamnom mjestu i više od dvanaest mjeseci.

Sjemenke rogača mogu se kupiti pakirane u celofanskim vrećicama i čuvati do datuma označenog na pakiranju.

Brašno rogača odnosno mljeveni rogač također se može naći u prodaji, kao i sirup od rogača, a čuvaju se na suhom mjestu do isteka roka valjanosti predočenog na deklaraciji pakiranja.

Priprema jela s rogačem:

Sjemenke rogača mogu se konzumirati kao grickalice, a zbog svoje slatkoće može se na isti način konzumirati i cijela mahuna.

Mljeveni rogač može se kao kakao u prahu miješati u hladno i zagrijano mlijeko za napitak.

U Njemačkoj pržene sjemenke služe kao zamjena za kavu, a u Španjolskoj se pržene sjemenke miješaju s kavom. Brašno rogača je bogato vlaknima pa se kroz razne proizvode preporučuje kod prvog dnevnog obroka. U kombinaciji s pšeničnim brašnom priprema se ukusan kruh, palačinke i razna tijesta te nadjevi za kolače. Djelomično korištenje brašna od rogača, za pojedina tijesta može zamijeniti upotrebu jaja. Rogačem možete raznim pudinzima i kolačima dati finu aromu čokolade. Kod pripreme orehnjače dio oraha možete zamijeniti rogačem, koji se još dobro slaže s bademima, lješnjacima, grožđicama, smokvama, šljivama i jabukama.

Džem od smokava s rogačem pripremite tako da na jedan kilogram smokava dodate 350 g šećera, 50 g mljevenog rogača, 300 g šljiva, 1 manji limun, 300 ml vode. Smokve i šljive operite i prepolovite pa spojite s vodom i kuhajte uz dodatak limunova soka oko 30 minuta. Usitnite kuhane smokve i šljive pa spojite šećer i mljeveni rogač i nastavite kuhati uz povremeno miješanje oko 45 minuta, a po želji do 20 minuta duže, da džem bude još čvršći.

"Puding" od rogača i banana priprema se bez kuhanja, tako da uzmete dvije manje banane pa ih pasirate u pire, potom dodate žlicu mljevenog rogača, žlicu do dvije narančina soka po želji i žlicu nasjeckanih oraha. Dobro promiješajte i poslužite u čaši na stalku ukrašenu kriškama naranče ili mandarine.

Od rogača se dobiva važan prirodni komercijalni stabilizator i zgušnjivač koji se koristi u pekarstvu, pripremi sladoleda, pripravcima za salatne preljeve i umake, kod proizvodnje sira i salama, konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, senfa želea, voćnih punila.

Kod pripreme čokolade koristi se kao zamjena umjesto kakao praha, u omjeru do 50 %, a ujedno služi kao zgušnjivač, ali i kako bi spriječio kristalizaciju šećera. Rogač u prahu ima niz prednosti u odnosu na kakao prah pa je poznat i pod nazivom zdrava čokolada.

U prehambenoj industriji koristi se kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, a u medicinskoj dijetetici kao niskokalorična hrana. Ekstrakt rogača upotrebljava se kao aroma u proizvodnji široke palete proizvoda (alkoholna i bezalkoholna pića, smrznuti mliječni proizvodi, bomboni, pekarski proizvodi, pudinzi, mesni proizvodi, mješavine začina, voćni proizvodi i dr). Dodaje se juhama, umacima za salate, sladoledima i mesnim konzervama.

U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati ukusna aroma raznim pudinzima i kolačima.

U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi od rogača. Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas.

Ukusna i zdrava alternativa čokoladi:

Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa.

Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego čokolade.

Rogač za razliku od čokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.

Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka te porast razine glukoze u krvi.

Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu.

Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.

ROGAČ - SLASTICA



Hrana s posebnom namjenom:

Samljeveni plodovi rogača koriste se u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva (Rogamil instant prah s bananom, Rogamil elektrolit), ali i u preparatima za mršavljenje, "energetskim" pločicama, te surogatima čokolade i kave.

Mjere opreza:

Rogač je siguran i neškodljiv. Zabilježeni su rijetki slučajevi alergijskih reakcija kod radnika koji su radili s velikim količinama brašna rogača.

Druge nuspojave nisu zabilježene.

molimo pročitati izjavu