ROGAČ
ROGAČ
Latinski: Ceratonia siliqua, L.
Grčki: Keratonia
Engleski: Carabe
Francuski: Carobe
Arapski: Harruba
Uobičajeni nazivi: rogača, rogač stablo, Gospina kruh, Kruh svetog Ivana
Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, u maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima, i to u obalnim krajevima mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji.
Posebno poznat po rogaču je otok Šolta, gdje postoji i mjesto Rogač.
Povijest i nastanak te objašnjenja naziva:
Rogač je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana. Poznata je od pradavnih vremena, a cijenjena je zbog svojih plodova.
Poznata je još i pod nazivom "Kruh svetog Ivana", jer se po predaji Ivan Krstitelj njom hranio dok je živio u divljini.
Samo stablo je vrlo razgranato, širokog debla, grube smeđe kore, krošnja je gusta s brojnim listovima.
Plod je u obliku mahune s mesnatim vanjskim dijelom i tvrdim sjemenkama smještenima unutar tzv. mahune.
Stablo može narasti i preko 10 metara. Ima dubok i jak korijen.
Rogač uspijeva na toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode.
Pradomovina mu je područje Mediterana, a danas je rašren i u područjima Južne Amerike.
Stablo rogača i debeli hlad ispod njega
Zanimljivo je istaknuti da se rogač spominje i u Novom zavjetu i u Talmudu.
Rogač se stoljećima upotrebljavao kao važna namirnica za ljudsku prehranu, kao i za prehranu stoke.
Vrlo dobra osobina rogača je da su se plodovi mogli sačuvati godinama na stablu, doduše donekle osušeni, ali još uvijek upotrebljivi.
Kao obično sladilo se upotrebljavao do pojave drugih sladila. Danas je izgubio svoju važnost u ljudskoj prehrani, upotrebljava se još u prehrani stoke i kao zamjena za kakao prah. Također se upotrebljava i u duhanskoj industriji, za kozmetiku,...
Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna zelene boje, koja sazrijevanjem, potkraj ljeta, prelazi u tamnosmeđu.
Zrela mahuna je slatkastog okusa, a njezin endosperm se prerađuje u rogačevo brašno.
Otkriće antidijaroičkog učinka rogača potaknulo je njegovu primjenu u pedijatrijskoj praksi, u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije
Hrana iz biblijskih vremena
Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina
Najvjerojatnije je upravo on bio hrana iz biblijskih vremena, pa se tako smatra da se njime hranio Ivan Krstitelj, otkud i potječe njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.
Zanimljivo je istaknuti da se rogač spominje i u Novom zavjetu i u Talmudu. Rogač se stoljećima upotrebljavao kao važna namirnica za ljudsku prehranu, kao i za prehranu stoke.
U antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata.
Naime, sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama - jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration).
Sve sjemenke rogača imaju jednaku masu od 0,18 grama i služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata.
Taj se naziv i danas rabi za 0,18 g zlata.
Rogačev plod u terapijske svrhe rabili su još stari Egipćani. Koristili su njegova ljepljiva svojstva za mumificiranje, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke.
Starim Grcima i Rimljanima kao lijek su služili nezreli plodovi - u bilješkama grka Theophratusa rogač se spominje kao "egipatska smokva", dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće.
Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis.
Otok Šolta je posebno poznat po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač.
Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.
Španjolski liječnik Ramos 1941. zapazio je da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. Otkriće tog antidijaroičkog učinka potaknulo ga je da tu mahunarku uvede u pedijatrijsku praksu u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.
Ako niste znali...
Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla.
Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune.
Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah.
Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Energetska vrijednost 100 g mljevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62% bjelančevina, 89% ugljikohidrata i 0,65% masti.
Od minerala rogač u značajnijim količinama sadržI kalcij (348 mg što čini 43,5% RDA), željezo (3 mg što čini 21,5% RDA), magnezij (54 mg što čini 14% RDA), fosfor (79 mg što čini 11% RDA), cink (0,92 mg što čini 9,2% RDA), bakar (0,6 mg što čini 60% RDA), mangan (0,5 mg što čini 25% RDA) i selen (5,3 mcg što čini 9,6% RDA).
Od vitamina rogač sadrži tiamin (0,05 mg što čini 5% RDA), riboflavin (0,46 mg što čini 33% RDA), niacin (2 mg što čini 12,5% RDA), vitamin B6 (0,36 mg što čini 26% RDA), folna kiselina (29 mcg što čini 9% RDA) i vitamin E (0,63 mg što čini 5% RDA).
Rogač sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mljevenog rogača).
Bogat nutritivni sastav pulpe:
Plod rogača sadrži 13 posto jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 posto saharoze, 2 do 3 posto pektina, 4 posto bjelančevina, 3 posto sluznih polisaharida i 35 posto škroba.
Od mineralnih tvari sadrži 36 posto kalcija, 24 posto kalija i 29 posto bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 posto). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin te rijetko djeluje kao alergen.
Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva, od kojih su naznačajniji tanini (16-20 posto).
Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala), zbog čega imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljivih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi.
Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od četiri tjedna zabilježeno je sniženje ukupnog kolesterola za 7,1 posto i 10,6 posto LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće, "loši" kolesterol).
Udjel fenolnih spojeva u plodu rogača varira i ovisi o klimatskom podneblju, sorti rogača, stupnju dozrelosti ploda i načinu prerade.
Tako su, primjerice, zabilježene razlike u količini fenolnih spojeva rogača sa Sicilije, Krete i Anatolije (Turska).
ROGAČ - DETALJI
Ljekovitost:
Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Navedimo samo činjenicu da je rogač prirodno sladak pa se u kolače, za razliku od kakaa koji je gorak, dodaje manje ili gotovo ništa šećera.
Rogač iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode.
-Za ublažavanje tegoba preporučuje se 2 jušne žlice praha dodati u voćnu kašicu, a jednako je učinkovit i za odrasle.
Rogač pomaže reduciranju kolesterola. Studija obavljena u Potsdamu u Njemačkoj 2002. godine utvrdila je da vlakna iz rogača mogu reducirati LDL (loš) kolesterol u periodu od šest tjedana. Druga studija objavljena u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" iz siječnja 2010. usporedila je dvije grupe osoba s povišenim kolesterolom. Jedna je uzimala placebo, a druga oko 4 g vlakana iz rogača nekoliko puta dnevno. Na kraju četiri tjedna, grupa koja je jela vlakna rogača imala je manji ukupni sadržaj lipoproteina i LDL-a.
Osim navedenih prednosti, rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u ožujku ove godine u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" brašno od rogačevih klica pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice, potrebno je naglasiti da su istraživanja u začetku i da ih je potrebno potvrditi daljnjim ispitivanjima.
Konzumiranjem rogača pomaže se iskašljavanje, osobito olakšava ove probleme pušačima. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija.
Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom.
Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima.
Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.
Zaštitno djelovanje na sluznicu probavnog sustava:
Zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, rogačevo brašno djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnine i proljeva.
Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice.
Adstringentno djelovanje predstavlja reakciju taloženja proteina pomoću tanina i stvaranja zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.
Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je dva dana nakon početka terapije rogačem, a terapija do potpuna oporavka traje u prosjeku šest do osam dana.
Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece.
Rabi se i kod enteritisa i dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.
ROGAČ - MLADE MAHUNE
Brojne mogućnosti primjene:
Za preradu se upotrebljavaju osušeni, zreli plodovi rogača, iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda:
Ekstrakt rogača - iz osušenog ploda (prženog ili neprženog). Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se karubin. Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač karobe, koji potječe od arapske riječi al-kharob.
Brašno rogača - iz pulpe cijelog ploda
Karuba guma - iz endosperma sjemena.
Široka primjena u prehrambenoj industriji i domaćinstvu - Rogač se koristi kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, a njegov ekstrakt kao aroma u proizvodnji široke palete proizvoda (alkoholna i bezalkoholna pića, smrznuti mliječni proizvodi, bomboni, pekarski proizvodi, pudinzi, mesni proizvodi, mješavine začina, voćni proizvodi i dr.).
Dodaje se i juhama, umacima za salate, sladoledima i mesnim konzervama.
U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne "čokolade", namazi i pudinzi od rogača.
Zreli rogač može se konzumirati i kao slatka grickalica.
U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu, jer se od fino mljevenog brašna mogu napraviti ukusni i zdravi topli napitci, ili se njime može dati ukusna aroma raznim pudinzima i kolačima.
Ukusna i zdrava alternativa čokoladi - Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuju kakao i proizvodi kakaa, s tim da je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kad se rade slastice od kakaa.
Rogač ima malo drukčiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe koje boluju od šećerne bolesti, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Naime, za razliku od čokolade, rogač ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.
Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka i razine glukoze u krvi.
Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.
S obzirom na to da rogač ima mali udio masti, njegova kalorijska vrijednost je za dvije trećine manja nego ona čokolade.
Medicinska namjena - hrana s posebnom namjenom - U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročišćava grlo i glas.
Danas se samljeveni plodovi rogača koriste u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva, ali i u preparatima za mršavljenje (kao niskokalorična hrana), energetskim pločicama, te surogatima čokolade i kave.
Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogač nema sjajan izgled kao čokolada jer ne sadržava kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača, dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom.
Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odličan okus, rogač je definitivno namirnica koju treba početi redovito konzumirati!
Djelovanje:
Rogačevo brašno, zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnina i proljeva.
Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice.
Adstringentno djelovanje je reakcija taloženja proteina pomoću tanina i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.
Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je 2 dana nakon početka terapije rogačem, dok terapija do potpunog oporavka traje u prosjeku 6-8 dana.
Prerada:
Upotrebljavaju se osušeni, zreli plodovi rogača iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda: EKSTRAKT rogača iz osušenog ploda (prženog ili neprženog), BRAŠNO rogača iz pulpe cijelog ploda i karuba GUMA iz endosperma sjemena.
Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se karubin.
Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač karobe, koji potječe od arapske riječi al-kharob.
ROGAČ - BRAŠNO
Upotreba:
Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece.
Osim kod proljeva rabi se i kod enteritisa, dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.
Kupovanje i čuvanje:
Rogač možete kupiti kao mahunu na tržnici te u supermarketima na odjelima voća, a može se čuvati na suhom i tamnom mjestu i više od dvanaest mjeseci.
Sjemenke rogača mogu se kupiti pakirane u celofanskim vrećicama i čuvati do datuma označenog na pakiranju.
Brašno rogača odnosno mljeveni rogač također se može naći u prodaji, kao i sirup od rogača, a čuvaju se na suhom mjestu do isteka roka valjanosti predočenog na deklaraciji pakiranja.
Priprema jela s rogačem:
Sjemenke rogača mogu se konzumirati kao grickalice, a zbog svoje slatkoće može se na isti način konzumirati i cijela mahuna.
Mljeveni rogač može se kao kakao u prahu miješati u hladno i zagrijano mlijeko za napitak.
U Njemačkoj pržene sjemenke služe kao zamjena za kavu, a u Španjolskoj se pržene sjemenke miješaju s kavom. Brašno rogača je bogato vlaknima pa se kroz razne proizvode preporučuje kod prvog dnevnog obroka. U kombinaciji s pšeničnim brašnom priprema se ukusan kruh, palačinke i razna tijesta te nadjevi za kolače. Djelomično korištenje brašna od rogača, za pojedina tijesta može zamijeniti upotrebu jaja. Rogačem možete raznim pudinzima i kolačima dati finu aromu čokolade. Kod pripreme orehnjače dio oraha možete zamijeniti rogačem, koji se još dobro slaže s bademima, lješnjacima, grožđicama, smokvama, šljivama i jabukama.
Džem od smokava s rogačem pripremite tako da na jedan kilogram smokava dodate 350 g šećera, 50 g mljevenog rogača, 300 g šljiva, 1 manji limun, 300 ml vode. Smokve i šljive operite i prepolovite pa spojite s vodom i kuhajte uz dodatak limunova soka oko 30 minuta. Usitnite kuhane smokve i šljive pa spojite šećer i mljeveni rogač i nastavite kuhati uz povremeno miješanje oko 45 minuta, a po želji do 20 minuta duže, da džem bude još čvršći.
"Puding" od rogača i banana priprema se bez kuhanja, tako da uzmete dvije manje banane pa ih pasirate u pire, potom dodate žlicu mljevenog rogača, žlicu do dvije narančina soka po želji i žlicu nasjeckanih oraha. Dobro promiješajte i poslužite u čaši na stalku ukrašenu kriškama naranče ili mandarine.
Od rogača se dobiva važan prirodni komercijalni stabilizator i zgušnjivač koji se koristi u pekarstvu, pripremi sladoleda, pripravcima za salatne preljeve i umake, kod proizvodnje sira i salama, konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, senfa želea, voćnih punila.
Kod pripreme čokolade koristi se kao zamjena umjesto kakao praha, u omjeru do 50 %, a ujedno služi kao zgušnjivač, ali i kako bi spriječio kristalizaciju šećera. Rogač u prahu ima niz prednosti u odnosu na kakao prah pa je poznat i pod nazivom zdrava čokolada.
U prehambenoj industriji koristi se kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, a u medicinskoj dijetetici kao niskokalorična hrana. Ekstrakt rogača upotrebljava se kao aroma u proizvodnji široke palete proizvoda (alkoholna i bezalkoholna pića, smrznuti mliječni proizvodi, bomboni, pekarski proizvodi, pudinzi, mesni proizvodi, mješavine začina, voćni proizvodi i dr). Dodaje se juhama, umacima za salate, sladoledima i mesnim konzervama.
U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati ukusna aroma raznim pudinzima i kolačima.
U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi od rogača. Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas.
Ukusna i zdrava alternativa čokoladi:
Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa.
Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego čokolade.
Rogač za razliku od čokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.
Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka te porast razine glukoze u krvi.
Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu.
Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.
ROGAČ - SLASTICA
Hrana s posebnom namjenom:
Samljeveni plodovi rogača koriste se u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva (Rogamil instant prah s bananom, Rogamil elektrolit), ali i u preparatima za mršavljenje, "energetskim" pločicama, te surogatima čokolade i kave.
Mjere opreza:
Rogač je siguran i neškodljiv. Zabilježeni su rijetki slučajevi alergijskih reakcija kod radnika koji su radili s velikim količinama brašna rogača.
Druge nuspojave nisu zabilježene.