OGROZD
OGROZD
OGROZD
Latinski: Ribes grossularia - Ribes uva-crispa
Engleski: Gooseberry
Njemački: Die Stachelbeere
Kannada: Nelabevu
Francuski: Les groseilliers
OGROZD - DETALJI
Opis
Ogrozd pripada porodici kamenika (Grossulariaceae). To je grm srednjeg rasta koji počinje roditi druge godine, a punu rodnost daje s 5-8 godina.
U prosjeku živi oko 15 godina, no može doživjeti i 20.
Trajni grm visine i do 1,5 metara visine, s okruglastim izrezanim listovima i trnovitim granama.
Žuto-zeleni i malobrojni cvjetovi tvore viseće grozdove.
Plod je jajastog oblika, sočan, dlakav i zelene boje, a može biti i žute ili crvene boje.
Plodovi su veći od bobica ribiza. Kožica bobica pokrivena je finim dlačicama, a ima i sorti s glatkom kožicom.
Okus je slatkokiselkast.
Vrijeme cvatnje: travanj - lipanj.
Miris i okus: Okus je slatkastokiseo.
Stanište: Raste među grmljem, u šikarama i svijetlim šumama, po strmim sunčanim terenima. Rado se sadi i uzgaja u vrtovima.
Branje i prerada:
Sabire se list; korijen i plod.
List beremo u proljeće i sušimo na toplom i prozračnom mjestu u hladu.
Korijen također vadimo u proljeće ili jesen te ga usitnjenog sušimo na toplom i prozračnom mjestu.
Plod rabimo za jelo i za pripremu soka itd.
OGROZD
Ljekoviti sadržaj:
Vode ima 85 posto, kalorija 54, bjelančevina 1,7 posto, masnoća 0,1 posto, ugljikohidrata 13 posto, vlakna 2,0 posto, šećera, pektina, limunove kiseline, vitamina A, B1, B2, C, niacina, kalcija, fosfora, željeza, natrija itd.
U nešto manjim količinama sadrži pantotensku kiselinu, folate, tiamin, piridoksin, bakar, kalcij, fosfor i magnezij.
100 grama bobica sadrži tek 44 kalorije i 25 posto dnevne količine preporučenih dijetetskih vlakana što ga čini idealnom hranom za mršavljenje.
Dokazano je njegovo antioksidativno, protugljivično, protubakterijsko, protuvirusno, protumutageno, antihistamainsko te protuupalno djelovanje.
Ogrozd u svijetu:
Domovina ogrozda ili trnovitog ribizla je Europa gdje je dobro razvijen. Kao prirodna ukusna hrana plod ogrozda se najviše rabi za pripremu kompota, marmelada, želea, umaka, raznih sokova itd.
Nekoć su u Engleskoj postojali klubovi čiji je cilj bio uzgajanje najboljeg i najsočnijeg grma ogrozda.
U 16. stoljeću zbog visoke količine vitamina C koristili su ga za liječenje groznice i kuge.
Indijski ogrozd - amalaki - značajan je u ayurvedskoj medicini zahvaljujući tome da liječi mnoge zdravstvene probleme u kratkom roku.
U našoj zemlji ogrozd se uzgaja na beznačajno malim površinama, uglavnom na okućnicama, te se uzgoj ove vrste nigdje ne evidentira.
U Europi u Rusiji, Engleskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj, gdje zauzima značajne površine i daje obilan rod, predstavlja značajnu industrijsku sirovinu. U SAD se, također, gaje američke sorte ogrozda.
Koliki je značaj uzgoja ogrozda u Europi može se naslutiti po nazivima kao što su "europski sjeverni vinograd", njemačko grožđe, carigradsko grožđe i dr.
OGROZD
Ljekovito djelovanje:
Ogrozd je bogat kalijem, mineralom koji promiče pravilan rad srca, štiti od visokog krvnog tlaka te pomaže normalnoj funkciji nervnog i mišićnog sustava.
Ove bobice sadrže bioflavonoide i imaju snažna antioksidativna svojstva. Štite od raka i prijevremenog starenja, pomažu kod upala i živčanih bolesti. S obzirom na to da je bogat polifenolima koji umanjuju rizik od razvijanja raka, predstavlja važnu tvar u zaštiti od malignih bolesti.
Prava je namirnica za dijabetičare jer drži šećer u krvi pod kontrolom. Također je bogata kromon, što ju čini posebno zanimljivom za ovu populaciju.
Naime, može stimulirati izoliranu skupinu stanica koje luče hormon inzulin, što snizuje razinu šećera.
Zahvaljujući njegovim stezajućim i antibakterijskim svojstvima može se koristiti kao njegujući tonik protiv prištića i mrlja na licu.
Ako imate problema s tankom i beživotnom kosom, ogrozd vam itekako može pomoći. Namočite suhe ogrozde u vodi. Dobivenu tekućinu redovito koristite za pranje kose. Ovo sredstvo daje kosi volumen i pomaže kod bolesti vlasišta.
Vjeruje se da ogrozd sprečava gubitak kose. U tu svrhu možete napraviti pastu od kuhane pulpe ogrozda koju ćete nanositi na vlasište nekoliko puta tjedno.
Konzumiranje ogrozda s medom može poboljšati vid i pomaže kod katarakta. Jedan od za to zaslužnih sastojaka je vitamin A te fitokemikalije iz soka ogrozda koje promiču zdravlje stanica oka.
Organske komponente u ogrozdu imaju pozitivno djelovanje na srce - smanjuju kolesterol, poboljšavaju protok krvi i jačaju srčani mišić.
Dnevno konzumiranje ogrozda štiti od stresa, efikasno čisti organizam, savršeno je za jačanje i podizanje imuniteta.
Dobar je za liječenje katara želuca i crijeva, te kod visoke temperature.
Korijen ogrozda je staro pučko sredstvo koje rabimo za pojačavanje izlučivanje mokraće te se rabi kod svih vodenih bolesti.
- Listovi ogrozda se rabe za liječenje pijeska u mjehuru koji uspješno odstranjuje te za liječenje rana na koži i kao čaj kod dizenterije.
Sok je prirodno ljekovito sredstvo kojeg možemo uzimati kod svih tegoba sa:
- lošim zdravljem
- općom slabošću, malaksalosti
- skorbutom
- infektivnim oboljenjima
- do reume i gihta.
Plod osvježava i okrepljuje tijelo vitaminima i mineralima,
- gasi žeđ,
- ujedno je dobar katarik kojeg uspješno rabimo kod katara želuca, crijeva i grozničavih stanja
- dobar je laksativ koji uređuje pražnjenje crijeva
- za detoksikaciju organizma.
- jača imunitet
- poboljšava rad želuca, bubrega i jetre
- uklanja pijesak u mjehuru
- poboljšava pamćenje i koncentraciju
- pomaže kod problematične kože
- zaustavlja opadanje kose
- uklanja teške metale iz organizma
- pomlađuje i daje vitalnost
- poboljšava vid
- štiti od karcinoma
- prirodni je antioksidans
- štiti srce i krvne žile
OGROZD
Sadnja ogrozda:
Ogrozd je grm srednje veličine koji svoje pune plodove daje tek u 5–8. godini rasta.
Otporan je na niske temperature, a osjetljiv na visoke.
Najbolje ga je saditi na težem, ilovasto - dobro dreniranom, nezakorovljenom i obrađenom barem 40 cm dubokom tlu, koje je umjereno vlažno i hladno i u kojem se ne zadržava voda.
Ne podnosi pjeskovita i jako topla tla.
Ogrozd se može razmnožavati sjemenom, zrelim ili zelenim reznicama i položenicama. Ožiljeni izbojci ili reznice trebaju biti godinu do dvije u rasadniku prije nego se posade u plantažne nasade.
Prskanje nije potrebno.
Ogrozd sazrijeva od početka srpnja do sredine kolovoza. Bere se kad je plod zelenkast, a često se u toj fazi beru i sorte čiji je plod crvene boje. To je zapravo šteta, jer bogatstvo djelotvornih tvari razvija se tek kasnije.
Berba se obavlja ručno, a ubrani plod ne smije se ostaviti na suncu jer se lako kvari.
Plodovi se sortiraju za vrijeme berbe i stavljaju u ambalažu koja je ista kao i kod ribiza.
Ogrozd se može čuvati 1-3 dana u skladištima s prozračivanjem.
Što je ogrozd zreliji, to se čvršće zatvara tvrda kora oko sjemena.
Ogrozd u kulinarstvu:
Ogrozd se često koristi u pripremi slastica poput torti i pita.
Možete ga osušiti i praviti od njega čaj ili sok, džem ili sirup.
OGROZD - CVAT
Recepti:
Čaj:
1 jušna žlica usitnjenih listova ili korijena ogrozda prelije se s 2 dl vruće vode, poklopi da odstoji 15 minuta za listove, a pola sata za korijen i kasnije procijedi. Pije se 2-3 šalice čaja na dan.
Bistri sok:
1 kg zrelih plodova ogrozda dobro se opere i zgnječi pomoću miksera i kroz pasirku ili lanenu krpu procijedi sok. Dobiveni sok ulije se u tamnu bocu i zatvori. Ako želimo da nam sok traje duže, tada je potrebno dodati 1-2 klinčića i sok 1 limuna. Po želji se može dodati med. Pije se 1 do 3 dl soka na dan.
Nuspojave:
Uživanje nedozrelih plodova može dovesti do želučanih tegoba.
