MRKVA
MRKVA
Lat: Daucus carota subsp. sativus
Eng: Carrot
D: Die Karotte
Fr: La carotte
Tal: Carota
Srb: Šargarepa
Vrste:
(Daucus carota) je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki. Povrtna biljka (Daucus carota L. ssp. sativus) ima nekoliko narodnih naziva merlin, koren, žuta repa, mrkvač.
Divlji oblik mrkve (Daucus carota L. ssp. carota) ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika.
Ljubičasta mrkva (Crna kraljica). Dolaze iz porodice Apiaceae i ima ih preko 100 vrsta.
Mrkve se mogu svrstati u dvije klase, istočne i zapadne.
Opis divlje mrkve:
Cvjetovi su pretežno dvospolni, bijelih, ružičastih ili žućkastih jajastih latica, skupljeni u sastavljeni štitac. U sredini cvata nalazi se tamna mrlja od tamnoljubičastih cvjetova. Plod je kalavac. Korijen je najbolji za jelo u prvoj godini, u drugoj godini, kad izraste stabljika, korijen postaje drvenast.
Rod obuhvaća oko 60 vrsta, a napoznatija je povrtna narančasta ili žuta mrkva, dvogodišnje povrće s više podvrsta i varijeteta, podrijetlom iz Azije.
Divlja mrkva u Hrvatskoj raste u više oblika, a vrlo je rasprostranjena po livadama i poljima, uz puteve, obale rijeka, na svjetlijim mjestima u šumama.
U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje.
Ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala. Mrkve još sadrže: alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline.
Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina. Ovo povrće osnažuje psihu, sprječava bolesti srca, karcinom, makularnu degeneraciju i pomaže u kontroli dijabetesa.
MRKVA
Opis mrkve i podrijetlo:
Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica.
Mrkva se po prvi put spominje u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj, prije 2500 godina. Njezin latinski naziv, Daucus, potječe od grčkog "daio" (''gorjeti''), zbog njezina stimulativnog djelovanja koje je osobito sadržano u sjemenju.
Davni predak današnje mrkve uzgajao se prije više od 1000 godina na području centralne Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta. U doba stare Grčke, u Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Obje sorte su se proširile Mediteranom i koristile u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana. Hipokrat ju je još 430. godine prije Krista koristio u svojim receptima.
Prema kuharskoj knjizi Apiciusa (4. stoljeće prije Krista), Rimljani su jeli u vodi oparenu mrkvu sa solju, octom i uljem, ili mrkvu oparenu u ulju s rimskim kuminom.
Sve do renensanse, mrkva nije bila osobito popularna. Vjerojatno je razlog bio taj što su prve sorte imale korijen vrlo tvrde i vlaknaste strukture. Početkom 17. stoljeća agronomi su uzgajali nekoliko sorti mrkve, te su uspjeli dobiti mrkvu narančasta korijena i mnogo ukusnije arome od svojih prethodnika. Europljani većinom uzgajaju ovu sortu, dok je u južnoj Aziji i sjevernoj Africi popularnija ona ljubičasta korijena. Zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti, mrkva je bila i prvo povrće koje je, početkom 19. stoljeća, konzervirano.
Danas ova biljka ima mesnati, debeli korijen intenzivne narančaste boje i zelene, peraste nadzemne listove. Korijen ima slatkastu hrskavu teksturu, dok su listovi gorki.
Pradomovinom mrkve smatra se upravo Europa, u kojoj ona i danas obilno raste kao divlja biljka. Od davnog pretka malog korijena, crvene, žute ili ljubičaste boje, uzgojem se danas razvilo preko 100 sorti, koje se razlikuju bojom i veličinom. Najbliži srodnici su joj pastrnjak, koromač, kumin i kopar.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Glavne hranjive tvari u mrkvi raspoređene su na sljedeći način: 89% ugljikohidrata, 6% bjelančevina i 5% masti. Prema navedenom, ugljikohidrati su i glavni nositelji energetske vrijednosti, koja iznosi 41 kcal / 171 kJ na 100 g svježe namirnice.
Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%. Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.
Također, mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako mrkva sadrži mnogo prirodnog šećera, vlakna u mrkvi sprečavaju da taj šećer brzo "projuri" u krvotok i uzrokuje povećano lučenje inzulina. Ne treba zaboraviti i na vitamine - tijamin, niacin, vitamin B6 i folate, te mineral mangan.
Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti iz mrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkva skuha (dovoljno ju je samo malo prokuhati).
Ionako dobar nutritivni profil popravit će i činjenica da mrkva ima vrlo male količine zasićenih masnoća i kolesterola.
MRKVA
Ljekovitost:
Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida.
Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.
Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.
Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.
Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.
Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.
Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu terapiju sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.
Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.
Kupovanje i čuvanje:
Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta - karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili pak mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja).
Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.
Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak, jer će vam u protivnome zeleni dijelovi iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna.
Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.
MRKVA
Jesti sirovu:
Mrkva je ljekovita onda kad se jede sirova. Svaka termička obrada npr kuhanje, umanjuje njenu ljekovitost. Za lijek koristi se svježa mrkva i sok od mrkve.
Možda zvuči nevjerojatno, no postoje zabilježeni slučajevi izlječenja od raka, i to u poodmaklom stadiju, a zbog konzumacije soka od mrkve.
Ljekovito djelovanje mrkve je dokazano i znanstvenim studijama, naime, Falkarinol je antioksidant koji se nalazi u mrkvi i koji ima antikancerogena svojstva. U studiji koju su proveli znanstvenici iz Velike Britanije i Danske, kod miševa i štakora kojima je induciran rak debelog crijeva, konzumacijom mrkve smanjila se pojava raka kod jedne trećine. Falkarinol se nalazi i u celeru, peršinu, pastrnjaku, ginsengu i još nekom povrću.
Istraživanje na ljudima je pokazalo da je konzumacija soka od mrkve povećala razinu karotenoida u krvi kod oboljelih od raka dojke. Istraživači vjeruju da povećana razina karotenoida u krvi djeluje kao preventiva protiv raka. Međutim, mnogi sastojci mrkve djeluju kao antioksidansi, stoga je teško izdvojiti jedan kao poseban ili najvažniji, najveća je vjerojatnost, kao i kod svake biljke da ukupno uzajamno djelovanje spojeva ima najučinkovitije djelovanje.
Mrkvu je posebno dobro pohvalio i sam dr. Gerson, u čijoj je poznatoj terapiji sok od mrkve i jabuke od velikog značaja. On navodi da je sok od mrkve molekularno gotovo identičan ljudskoj krvi. Zanimljivo je to da je on svoju terapiju izvorno počeo provoditi za liječenje tuberkuloze, a nakon što je jedna pacijentica zahtijevala da isti tretman primjeni i kod nje na liječenju raka, tretman je djelovao. Od 1920-tih, uspješno se primjenjuje i u liječenju dijabetesa i mnogih drugih teških bolesti. Jedan od dobrih primjera izlječenja je i njegova kćerka, Charlotte Gerson koja je u 90-toj godini slomila zdjelicu, što je u tim godinama obično fatalno.
Charlotte je bila uvjerena da je sve gotovo, no njezin sin Howard ju je podsjetio na slučaj raka kod jedne pacijentice njenog oca, koji je metastazirao u području zdjelice, koja je od terapije ne samo ozdravila, već je i šteta na kostima tog područja izliječena. Sve zbog puno svježe napravljenih organskih sokova, uglavnom mrkve i detoksikaciju uz ispiranje crijeva kavom.
Charlotte je jednostavno održavala svoju normalnu organsku vegetarijansku prehranu, uživala je u dobroj glazbi, knjigama i društvu obitelji i prijatelja, te uživala u puno sna. Što je najvažnije, pila je osam do deset čaša soka od mrkve i jabuke. Nevjerojatno, za samo pet tjedana, hodala je bez štaka ili hodalice, a rendgen je pokazao potpuno ozdravljenje zdjelice.
Ann Cameron je uspjela izliječiti rak u četvrtoj fazi samo sokom od mrkve, i to bez kemoterapije, zračenja i promjena u prehrani. Nakon operacije zbog raka debelog crijeva u trećoj fazi, situacija se pogoršala i rak je krajem 2012. metastazirao na pluća, čime se našla u četvrtoj, terminalnoj fazi. Preporučili su joj kemoterapiju, bez obzira što joj nije mogla produžiti život. Ona je to odbila, a kako je proučavala alternativne metode liječenje, naišla je i na podatak o Ralphu Cole, koji je izlječio svoj rak sokom od mrkve, u količini od cca. 2 kg mrkve dnevno.
Tako je započela svoj put ozdravljenja, ispijajući istu količinu. Usput je ponekad na tri, četiri dana zaboravljala na sok zbog putovanja, a usto je jela redom svu hranu, čak ponekad i nezdravu. Dakle, jedina promjena u njenom životu je bio taj sok od mrkve. U siječnju 2013., nakon osam tjedana svakodnevnog ispijanja soka, CT je pokazao da su kancerogeni tumori prestali rasti, došlo je do malog smanjenja tumora i natečenosti limfnih čvorova. U ožujku 2013., nema novih tumora, nema natečenih limfnih čvorova, a postojeći tumori se i dalje smanjuju. U srpnju 2013., rak je nestao, svi natečeni limfni kancerogeni čvorovi su se vratili u normalu. Nakon 8 mjeseci ispijanja soka od mrkve, rak je u potpunosti nestao. Ovo nisu jedini primjeri, ima ih još mnogo.
Priroda liječi, dokazano. Na nama je da izaberemo – mrkva, ili bilo koja druga prirodna tvar s antikancerogenim svojstvima bez nuspojava ili kockanje s konvencionalnim terapijama.
Ostala ljekovita svojstva mrkve:
Sok od mrkve je prava riznica zdravlja.
Svježi sok od mrkve sadrži mnogo vitamina, poput vitamina B (B1, B2, B5, B6),narančastu boju mrkvi daje beta karoten, kojeg ni u jednom drugom povrću nema u tolikoj mjeri. To je supstanca (antioksidans) iz koje nastaje jako važan vitamin A. Što je boja korijena izrazitije narančasta, to je sadržaj beta karotena veći. Sok od mrkve sadrži i vitamine C, D, G i K, kao i kalij, kalcij, kobal i druge mineralne tvari. Sve to čini sok od mrkve posebno zdravim.
Ovaj sok daje čvrste kosti i zube, sprječava nastanke upalnih procesa očiju, jača otpornost tijela prema infekcijama, štiti živčani sustav i daje vitalnost, smatra se da je svježi sok mrkve najdjelotvornije ljekovito sredstvo te ga rabimo kod niza oboljenja ili kao preventivni bio-stimulator našeg organizma i to kod:
- Anemije – kod liječenja anemije pijemo sok od mrkve u količini od 3 dl na dan te uzimamo jela od mrkve kao što su juhe, salate, pire itd.
- Arterioskleroze dnevno pijemo do 1,5 litara soka mrkve, i to kroz cijeli dan u gutaljajima (ljekovito djelovanje ove kure zahvaljujemo dukarinu koji djeluje na proširenje krvnih žila.
- Bolesti jetre (uzima se svježi sok mrkve tri puta na dan po 0,5 dl itd)
- Za odstranjivanje glista kod djece, i to u kratkom vremenu, te se djeci daje sok mrkve u količini od 2 dl na dan ili ribanu mrkvu s ribanom jabukom.
- Za crijevna oboljenja (slab rad crijeva, katar crijeva, nametnici i paraziti u crijevima, nadutost, kruljenje crijeva, proljev, kod jačeg truljenja u crijevima mrkva spriječava nastajanje takvih procesa a za katar u želucu ili crijevima ona je jedan od najboljih lijekova koji i kod najosjetljivijih ljudi odnosno organa brzo uspostavlja normalno funkcioniranje. To je važno za liječenje oboljenja želuca ili crijeva kod dojenčadi.
- Kod čira na želucu ili dvanaestercu kurativa sa sokom od mrkve, ako se natašte uzima po 1 dl soka svaki dan, sprječava stvaranje viška želučane kiseline i tako otklanja njezino nadražujuće djelovanje na sluznicu želuca. Sok mrkve kao sredstvo za smanjenje želučane kiseline svakako je bolje od gastala i sode bikarbone. On usisava prekomjernu želučanu kiselinu i brzo otklanja žgaravicu bez štetnih posljedica. Za taj učinak dovoljno je popiti 2,5 dl soka.
- Reumatičari bi svakodnevno trebali piti do 3 dl soka od mrkve jer se njime otklanjaju iz organizma svi otrovni sastojci koji pospješuju reumu i giht.
- Kod upale grla ili početne upale pluća, prehlade i naručito gripe sirup od mrkve uspješan je u liječenju mladih i starih osoba.
- Mrkva ima lagno laksativno djelovanje na crijeva (izaziva pražnjenje), a ako se pije sok tada sprječava zatvor.
- Kod liječenja karcinogenih oboljenja pučka medicina savjetuje svim oboljelima od raka (čak i u ubrzanom stupnju bolesti itd) da se podvrgnu terapiji mrkvom i hrane se njenim sokom, tijekom dana pije se do 1,5 litre soka od mrkve
- Najbolje i najprirodnije ljekovito djelovanje u preventivi karcinoma je dakako i sok mrkve koji uzimamo redovito svaki dan u količini od 1dl
- Kod osjećaja starenja, sve slabije aktivnosti i slabog organizma, očne mrene, jedno od najboljih pića je sok mrkve s mlijekom. Pola šalice mlijeka pomiješamo s pola šalice soka od mrkve pijemo svakodnevno, ovaj napitak pomlađuje i pobjeđuje starenje.
MRKVA
Ulja mrkve:
Macerat korijena mrkve iznimno je bogat beta karotenom, te se najčešće rabi za sunčanje i tamnjenje kože, kao i za tretiranje ožiljaka i tamnih mrlja.
Najbolje pogoduje suhoj i dehidriranoj koži.
Bazno ulje mrkve je skupo i visokokvalitetno ulje sa snažnim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Odlično je za njegu prije i poslije sunčanja, a i tretiranje opeklina.
Pogodno je za njegu masne kože sklone nastanku mitesera i akni. Zbog svojstava regeneracije i poticanja cirkulacije koristi se za kuperoznu kožu i tamne podočnjake.
Eterično ulje mrkve stimulira rad jetre i bubrega, normalizira kolesterol i potiče detoksikaciju. Idealno je za njegu svih vrsta kože, a posebice zrele, jer regenerira, djeluje protuupalno i zacjeljuje.
Također se primjenjuje u njezi za sunčanje te kao tretman ekcema, rozaceje, psorijaze i dermatitisa.
Maska protiv bora od mrkve:
Pomiješajte žlicu soka od mrkve i žlicu maslinova ulja, smjesom namažite lice.
Nakon 20 minuta obrišite lice ubrusom. Nemojte se umivati niti trebate nanositi kremu. Ovu masku primjenjujte dva puta tjedno.
Macerat korijena mrkve:
15 grama prosušene ribane mrkve i 100 ml hladno prešanog suncokretovog ulja ostavite u poklopljenoj staklenki na sunčanom mjestu dva tjedna i povremeno protresite.
Nakon dva tjedna procijedite. Prije nanošenja na kožu razrijedite s baznim uljem.
Sjetva i sadnja:
Obrada tla:
Ako se mrkva sije u zimskom roku, tada se sije u niske i poluvisoke tople tunele. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Uz treset i pijesak može se dodati i 1-2 kg zreloga stajnjaka na četvorni metar.
Mrkva se može sijati od ranog proljeća tj. početkom ožujka, pa sve do polovice svibnja što ovisi o dužini vegetacije sorte i klimatskim uvjetima. Sjetva se vrši sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je od 35-40 cm i dubine 1-1,5 cm, a razmaci unutar redova su 5-8 cm. Pri sjetvi u dvostruke trake razmak izmedu traka je 75 cm, a u traci 5-7 cm. Ranija sjetva utječe pozitivno na prinos korijena te na sadržaj karotina i šećera u njemu.
Njega nasada:
Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahlenja tla. Prorijeđivanje se vrši kada biljke imaju dva prava lista. Zalijevanjem se povećava prinos korijena, no mora se paziti do koje tehnološke mjere se to izvodi iz razloga što višak vode smanjuje sadržaj šećera u korijenu.
Vađenje mrkve:
Mrkva se vadi specijalnim vadilicama nakon što se njezino lišće pokosi i odstrani. Korijenje se oslobađa od lišća, čisti od zemlje te se čuva u hladnim prostorijama na oko 1 °C. Ova mjera ovisi o tome da li je proizvod namijenjen izravno za tržište, zimsku potrošnju ili za industrijsku preradu. Prosječni prinosi korijena rane mrkve prema sorti mogu biti od 25-35 t/ha, a za industrijsku preradu i čuvanje tijekom zime prinos može biti od 60-70 t/ha.
MRKVA
Ljubičasta mrkva (Crna kraljica)
Mrkve se mogu svrstati u dvije klase,istočne i zapadne. Dolaze iz porodice Apiaceae i ima ih preko 100 vrsta. Istočne mrkve potječu iz Azije i to su obično ljubičaste ili žute s razgranatim korijenjem. Ljubičasta boja u mrkvi dolazi od pigmenta antocijana. Zapadne mrkve potječu iz Nizozemske i narančaste su boje. Boja proizlazi iz bogatstva karotena u njima. Mogu biti i bijele,žute ,ljubičaste i crvene. Mrkva je biljka s debelim mesnatim korijenom pod zemljom i pernatim zelenim lišćem iznad tla.
Mrkva je bogata prehrambenim vlaknima, antioksidansima, mineralima (Mg,K,Ca) te vitaminima C i B kompleksa. Sadrži visoku količinu šećera,u prvom redu saharozu, ali vrlo malo škroba ili masti. Tijekom prvih pet mjeseci skladištenja u mrkvi će se povećati sadržaj vitamina A i ako je zaštićena od izvora topline ili svjetlosti taj sadržaj se može očuvati još iduća tri mjeseca. Pohrana mrkve u blizini jabuka ili drugog voća koji dozrijevanjem proizvodi plin etilen potiče razvoj terpenoida u mrkvi i zbog toga postanu gorke.
Mrkva se može konzumirati na različite načine,kuhana, pečena ili sirova (juhe , variva i kolači). Sok od mrkve u kombinaciji s ciklom koristi se kao pročišćivač krvi i sprječava proljev. Ostale terapijske koristi uključuju olakšanje od astme, nervoze, vodene bolesti i kožnih bolesti.
Crna Kraljica – mrkva je kod koje se ne radi o novom uzgoju, već križanju stare vrste crne mrkve sa poznatom nam narančastom. Ona je po okusu slađa i posjeduje više betakarotena od nama poznatih vrsta mrkve. Sadrži antocijan koji je biljni sastojak zaslužan za sve ljubičaste i plave boje na koje nailazimo u prirodi; crnom vinu, crnom grožđu, plavom krumpiru, patliđanu , itd. Antocijan koji se nalazi u Crnoj Kraljici oslobađa tijelo otrovnih radikala iz stanica i sudjeluje u procesu izmjene energije u tijelu, reguliranju krvnog tlaka i preventivno djeluje na bolesti poput raka i srčanih bolesti. Visoka koncentracije beta-karotena daje vrlo važan doprinos zdravlju, bistre oči, glatku kožu i zdrav izgled kose,te usporava i sprječava kancerogeni rast.
Prednosti Crne Kraljice u odnosu na ostale sorte:
- Slatka,sočna i jednostavno posebna
- Do 40% više beta-karotena
- Visok postotak antocijana
- Jednostavna priprema
- Bez genetičke manipulacije
Kontraindikacije:
Kod uzimanja većih količina mrkve ili soka od mrkve dolazi do pojave žute kože što je normalna posljedica.
