MASLINA
MASLINA
Latinski naziv: OLEA EUROPAEA L.
Sinonimi: Olea sativa Hoffmg et Link
Narodni nazivi: Maslica, maslinka, oliva, olika, ojika, ulika, uljenika.
Opis:
Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije. Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo značajna za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. U hladnim područjima se uzgaja kao ukrasna biljka u teglama.
Drvo masline je kvrgavo i vijugavo. Može doseći visinu od l2 metara.
Listovi su sivozeleni, sa unutrašnje strane dlakavi.
Cvjetovi su žućkasto bijeli, mirisni.
Plodovi se počinju razvijati tijekom ljeta i oko rujna dostižu fazu koju nazivamo sazrijevanje. Vanjska boja se mijenja i prelazi u zagasito ljubičastoplavu. Potpuno sazrijevanje dakako dostiže se, ovisno o području, a u vremenskom razdoblju između mjeseca studenog i ožujka. Iako vanjski izgled različitih sorata odlikuju određene razlike u veličini i svojstvu, plod masline ima konstantan sastav koji sačinjavaju kožica (ili epikarp), mesnati dio (ili mezokarp) koji sadrži oko 70 posto ulja, te drvenastu košticu (ili endokarp) iz koje dobivamo preostalih 30 posto ulja.
U plodu ima oko 22% ulja, 5% bjelančevina, a ima i klorofila, glutanola i voska.
Najfinije ulje daju nepotpuno zrele masline, još zelene. Od potpuno zrelih, crnih maslina, ulje je slabije kvalitete.
Stanište: obalna područja Sredozemlja.
Mladi vrsni listovi beru se u proljeće, a plod masline kada dozrije.
Ulje masline je ljekovito. Regulira stolicu, pomaže izlučivanju kamenca iz žuči, a služi i kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti. Sprječava djelovanje različitih bakterija.
Kroz povijest i mitove:
Obožavam maslinovo ulje, i u hrani i na koži, ali nisam znala da čaj od lista masline ima toliko ljekovitih svojstava, pa još otkrivam da prvi dokumentirani podaci njegove primjene u medicini datiraju iz 1850. godine!
Zašto onda, stvarno, svi ne pijemo čaj sa stabala pokraj kojih svaki dan prolazimo umjesto da posežemo za kineskim zelenim čajem i zašto Dalmacija nije veliki svjetski proizvođač toga ljekovitog napitka, pitam se. No, kako bilo, jednom treba početi.
Priča o maslinovu listu kreće od drevnih Egipćana koji su ga upotrebljavali prilikom mumificiranja faraona. Poslije se otkrilo da pomaže u liječenju malarije i gripe te ima dobra svojstva u borbi protiv različitih infekcija i bolesnih stanja. Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji, gdje se spominje da je maslina nastala kada je božica Atena u nadmetanju s Posejdonom bacila kap vode na klisuru, na kojoj je potom izrasla maslina.
Agrarna povijest Atike pokazuje da je neplodnost tla bila poticajna za uzgoj maslina. Trećina tla nije bila prikladna za uzgoj žitarica i povrća, a ostatak je bio male vrijednosti zbog iskrćenih šuma, nedostatka kiše i brze erozije tijekom zimskih poplava. Atički seljaci bili su vrlo vrijedni. Skupljali su izvorsku vodu u spremnike, a na rijekama gradili nasipe kako bi bili sigurni od poplava. Isušivali su močvare i tako dobivali vrijedno humusno tlo. Iskopali su tisuće kanala za navodnjavanje. Unatoć trudu proizvodnja hrane na Atici bila je jedva dovoljna da prehrani četvrtinu tamošnjeg stanovništva. Nedostatak žitarica pokušao se nadoknaditi bogatim berbama maslina i grožđa. Na obroncima su podigli terase i počeli navodnjavanje.
Atenjani su maslinu višestruko koristili; kao plod za stolom, za jestivo ulje, rasvjetu, lijekove, kozmetiku... Na poleđini njihove kovanice je sova s maslinovom grančicom i plodovima masline. Mit vječno zelena stabla masline iznimno je važan u svim sredozemnim kulturama i u svakoj epohi. Kad bi Orfej počeo pjevati i plesati oko njega bi se okupljale životinje, a prema njemu okretala stabla i žbunjevi. Stara maslinova stabla, čija su debla rascijepljena, ponekad nalikuju starcima pružena koraka. U Grčkoj tada kažu da su to maslinova stabla koja su potrčala za Orfejem.
Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristio u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira i mudrosti.
Općenito o maslini:
Pitoma maslina, ta stoljećima stara biljna vrsta, zbog svoje se posebnosti ubraja među najcjenjenije voće. Simbolika ovog zimzelenog stabla koje se najčešće susreće uz obale Sredozemlja znana je ljudima još od biblijskih vremena. Danas, uslijed sve češćih pojava teških oboljenja, čovjeka zaokuplja razmišljanje o povezanosti prehrane i zdravlja. U tom je smislu izuzetno važna uloga suvremene znanosti koja je, između ostalog, rezultatima svojih istraživanja bacila novo svjetlo na značaj masline, o kojoj se više ne priča samo u simboličkom smislu već se želi dokazati njezina prehrambena i ljekovita vrijednost. Premda je uglavnom plod taj koji se najviše koristi, bilo za dobivanje maslinovog ulja bilo za proizvodnju stolnih maslina, komercijalno se sve više počinje cijeniti i drugi dio ove biljke - list.
Svakodnevno smo svjedoci porasta broja patoloških mikroorganizama, posebno onih vrsta koje su zbog sve većeg broja mutacija postale otporne na poznate antibiotike. U stvari, čini se da je svaka nova generacija mikroorganizama sve agresivnija u svojim napadima i ujedno sve otpornija na sintetske antibiotike. Borba s ovim nevidljivim neprijateljima dovela je do potrage za djelotvornijim antibioticima koji će moći odoljeti nepoželjnim mutantima. Najaktvniji spoj uz koji se veže ljekovito djelovanje jest oleuropein. Iako mehanizam djelovanja glavnog sastojka lista masline kao antivirusnog agensa nije u potpunosti objašnjen, postoji nekoliko teza o njegovu djelovanju. Najveći broj znanstvenika se slaže kako ovaj spoj djeluje na proces sinteze specifičnih aminokiselina neophodnih za životni ciklus virusa.
Poznato je da je ekstrakt lišća masline, taj djelotvorni, prirodni i netoksični proizvod, u narodu prisutan već tisućama godina, iako se prvi dokumentirani podaci njegove medicinske primjene vezuju uz 1850. godinu, kada je bio korišten u liječenju malarije i gripe. Ljudi su ga koristili i ne znajući objasniti prirodu njegova ljekovitog djelovanja.
Uzimajući u obzir činjenicu da je lišće masline tisućama godina bilo korišteno kao antimikrobni proizvod, neki znanstvenici smatraju da se kemijska struktura oleuropeina najvjerojatnije "prilagođavala" mutacijama mikroorganizama, što nije slučaj kod sintetskih antibiotika. To se povezuje s prirodom iridoidnih spojeva koji se odlikuju izrazitom nestabilnošću, gdje se jedan spoj vrlo lako transformira u drugi. Upravo se ovo biogenetsko svojstvo transformacije povezuje s terapeutskim djelovanjem.
Taj spoj ima sposobnost da ulazi u virusom zaraženu stanicu, onemogućuje ili usporava djelovanje brojnih enzima bakterijskih stanica, odnosno štetno djelovanje bakterija. Ne samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija.
Kako je maslina izvorno mediteransko stablo, kao jedna od najvažnijih i najstarijih biljnih kultura, snažno je obilježila život ljudi i postala svojevrsnim simbolom ovih područja. Hrvati su uz vinogradarstvo, prihvatili i maslinarstvo, pa ponovno oživljavanje drevne poljoprivredne kulture uz činjenicu da imamo zaista povoljne prirodno-geografske uvjete i blagu mediteransku klimu, čine važnu ulogu u životima stanovnika ovih područja.
Ljekovitost listova:
Vrlo je duga lista bolesti za koje se dokazalo da mogu biti liječene korištenjem preparata na bazi maslinova lista. Ima otprilike 125 vrsta patoloških mikroorganizama koji ne mogu odoljeti djelovanju spojeva prisutnih u listu masline.
List masline obiluje brojnim ljekovitim svojstvima. Najaktivniji spoj u lišću masline koji se uglavnom i veže uz terapeutsko djelovanje, naziva se oleuropein (gorki monoterpenski glukozid). Upravo je taj spoj i produkti njegove hidrolitičke razgradnje pravo antibakterijsko djelovanje.
Spojevi u maslinovu listu jačaju imunološki sustav, podižu energiju organizma, posjeduju antivirusno, antiparazitsko, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, smanjuju ili čak sasvim uklanjaju mnoge zdravstvene probleme, smanjuju krvni tlak, koncentraciju šećera u krvi te razinu lošeg kolesterola (LDL-a).
Pomaže kod visokog tlaka (širi krvne žile, te tako povećava protok krvi i tako pomaže regulirati otkucaje srca), uništava slobodne radikale, odnosno bogat je antioksidansima, pa je dakle dobar u čišćenju organizma, snižavanju kolesterola i mršavljenju, sprečava kardiovaskularne bolesti srca i ima vrlo snažna antigljivična i antibakterijska svojstva.
Neka istraživanja pokazala su i dobre rezultate kod liječenja Ebola virusa, pa čak i virusa AIDS-a. Maslinov list pomaže kod upale pluća, gonoreje, tuberkuloze, gripe, meningitisa, hepatitisa B, herpesa itd. Pomaže i kod upala mokraćnog sustava, ali i kod kirurških infekcija. Dokazano je da maslinov list istovremeno sprječava infekcije uzrokovane djelovanjem gljivica.
Stručnjaci koji savjetuju korištenje čaja od maslinova lista, međutim, upozoravaju kako kod liječenja različitih bolesti može baš zbog snage djelovanja stvoriti i popratne pojave poput glavobolje, blagih alergija na koži i čak osjećaja umora ili učestalog mokrenja što zapravo jest čišćenje organizma i nije razlog za odustajanje jer reakcije prolaze brzo, a dobro djelovanje na bolest se nastavlja
Neki stručnjaci kažu da bilo kakve proizvode na bazi maslinova lišća (čaj ili tinkture) ne bi trebalo uzimati istovremeno s antibioticima jer se zna dogoditi da svojom snagom inaktiviraju njihovo djelovanje. Ne preporučuje se trudnicama, a s količininama ipak treba biti oprezan jer snižava krvni tlak. Zato je sugestija da se pije 15 dana, pa se osam dana napravi pauza i onda nastavlja istim ritmom.
Listiće za čaj najbolje je brati u proljeće kad su mladi, oprati ih i osušiti na zraku, a čuvati se onda mogu do godinu dana u limenim i dobro zatvorenim posudama, zaklonjeni od sunčeve svjetlosti. Daj je čaj "ostario" znat ćete po tome što će biti slabijeg okusa, a time se umanjuju i njegova ljekovita svojstva.
O maslini i maslinovu ulju:
Ulje se počinje stvarati s nastavkom sazrijevanja ploda, te dostiže najveću količinu u trenutku kada maslina dostigne svoju najintenzivniju boju; do početka sazrijevanja masline još uvijek ne sadrže ulje već niz organskih kiselina i šećera.
Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 0,8%, što označava najkvalitetniji tip maslinova ulja.
Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost ulja je veće od 0,8%.
Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra) djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.
U maslinovom ulju ima vrlo malo zasićenih masnih kiselina, a kolesterola uopće nema.
Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način života.
Maslinovo ulje ima osobitu ulogu i u sportu. U vrijeme prvih Olimpijskih igara mladiće koji su vježbali u gimnazijama i palačama, ili u sportskim dvoranama, na vježbalištima ringova i u kupkama, mazali su i masirali maslinovim uljem. Cilj je bio potaknuti prokrvljenost mišića, učiniti ih glatkijima i tako povećati učinkovitost atletičara. Atletičari su i sami utrljavali ulje.
Dobivanje:
Izravno od maslina, isključivo mehaničkim postupcima, bez kemijskih tretmana ili zagrijavanja; udio slobodnih masnih kiselina (računaju se kao uljne kiseline) od najviše 2g na 100g , besprijekoran senzorski nalaz, poštovanje analitičkih pravila.
Ljekovitost:
Ulje masline je ljekovito. Regulira stolicu, pomaže izlučivanju kamenca iz žuči, a služi i kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti. Sprječava djelovanje različitih bakterija. Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka (vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari...) koji su prisutni u vrlo malim količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo). Čitav niz klorofilnih zrnaca, a i vitamina, vezan je na biljne masti, a te su biljne masti sadržane u svakom listu ili vlati.
Legende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u povijest, a prije desetak godina i znanstveno su potvrđene. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka sprječavajući štetne procese poput oksidacije masti u organizmu. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja djeluju tako da snižavaju LDL kolesterol, tzv. loši kolesterol koji može začepiti krvne žile, a ne utječu na količinu HDL, tzv. dobrog kolesterola koji čisti arterije. Već je Galen - grčki liječnik koji je živio u II. st., nazivaju ga ocem medicine - maslinovom ulju pridavao terapeutska svojstva kod liječenja bolova u trbuhu, dok ga je Dioskorid smatrao posebno prikladnim u sastavu pomada, kao i preporučljivog za želudac budući da "djeluje kao korektiv".
Korišten u tretmanima ljepote kao sredstvo za održanje napetosti kože, za prevenciju pojave peruti, te gubitka kose, u novim nam se vremenima preporuča kao lijek protiv artritisa, gihta i općenito reumatizama.
Moderna znanost maslinovom ulju priznaje nepobitne prednosti i vrline, iako više kao hrana-lijek, nego kao sastavni dio lijekova. U svakom slučaju uzima se kao prirodna obrana kod bolesti probavnog sustava, starenja kostiju, kardiovaskularnih oboljenja, ateroskleroze i nekih vrsta tumora.
Dokazano je da se u žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za 45%. Žličica tog ulja prije doručka terapeutski će djelovati na čir probavnih organa i pomoći u sprječavanju nastajanja žučnih kamenaca, a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje.
Maslinovim uljem kao zaštitom od sunca već stoljećima se služe ribari, a posljednja istraživanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u slučaju opeklina od sunca.
Pučka medicina upotrebljava kod prsnih i plućnih bolesti takozvano "ljiljanovo ulje". To je bijelo maslinovo ulje, koje je proizvedeno bijeljenjem životinjskim ugljenom ili bijeljenjem pomoću sunčane svjetlosti. Po shvaćanju pučke medicine, maslinovo ulje također poboljšava vid, ako se njime namažu očni kapci. Maslinovo ulje je lagano i bezbolno sredstvo za čišćenje kod djece i slabijih osoba.
Maslinovo ulje i prevencija karcinoma:
Brojne su studije ukazale da unos maslinovog ulja štiti od raznih vrsta karcinoma, poglavito karcinoma dojke i debelog crijeva.
Rezultati dvogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo 755 žena sa Kanarskog otočja otkriva da unos ulja bogatih jednostuko nezasićenim msnim kiselinama poput oleinske kiseline iz maslinovog ulja štiti od karcinoma dojke. Ispitanice koje su unosile najviše jednostruko nezasićenih masnih kiselina imale su za čak 48 % manji rizik od razvoja karcinoma dojke u usporedbi sa ženama čiji je unos tih kiselina bio najmanji.
Nadalje, rezultati studija provedeni u 28 zemalja na četiri kontinenta ukazuju da se 76 % varijacija incidencije karcinoma kolorektuma između zemalja može objasniti s tri značajna prehrambena čimbenika: unosom mesa, ribe i maslinovog ulja. Pokazalo se da je konzumacija maslinovog ulja u negativnoj korelaciji s incidencijom karcinoma kolorektuma.
Maslinovo ulje uravnotežuje razinu šećera u krvi:
Vjeruje se da maslinovo ulje ima povoljan učinak na razinu šećera u krvi. Naime, istraživanje na dijabetičarima otkrivaju da obroci koji sadrže nešto maslinovog ulja bolje djeluju na razinu šećera u krvi od zdravih obroka s niskim udjelom masti. Dodatno, kada su znansvenici osobama s dijabetesom tipa 2 davali ili prehranu bogatu ugljikohidratima ili prehranu bogatu zasićenim mastima ili mediteransku prehranu s obiljem maslinovog ulja, prehrana koja je sadržavala maslinovo ulje je poboljšala osjetljivost na inzulin.
Maslinovo ulje kao zaštita od peptičkog ulkusa:
Polifenoli u maslinovom ulju mogu spriječiti infekciju bakterijom Helicobacter pylori za koju se vjeruje da je uzročnik milijuna slučajeva gastritisa i ulkusa želuca dijagnosticiranih svake godine.
Novo istraživanje koje su proveli španjolski istraživači, izvještava da, u in vitro stimuliranim uvjetima, ekstra djevičansko ulje bogato polifenolima, polučuje protubakterijsko djelovanje protiv devet vrsta bakterija Helicobacter pylori. Istraživanjem je utvrđeno da fenolne komponente maslinovog ulja satima ostaju nepromijenjene i stabilne u kiselom okruženju želuca, štoviše, više od polovice fenolnih komponenata može difundirati u vodenu fazu želučanih sokova gdje čak i polučuje najsnažniju anti - H. Pylori aktivnost.
Važnost antioksidacijskog djelovanja:
Kolesterol je glavni faktor za srčani udar. Proces razvoja arterioskleroze u vezi s LDL-molekukama najvećim je dijelom objašnjen iako postoji nekoliko neobjašnjenih čimbenika. LDL općenito sam i nije štetan nego je štetna njegova biokemijska promjena u kojoj oksidacija ima važnu ulogu. Lakoća oksidacije LDL-molekula ovisi o cijelom nizu egzogenih i endogenih čimbenika pri čemu je iznimno važna prehrana. U procesu u kojemu maslinovo ulje koje sadržava masne kiseline koje pozitivno utjeće na oksidaciju LDL-a i molekuku čuni stabilnijom, važnu ulogu ima i alfa linolinska kiselina.
Ostala istraživanja pokazala su da masne kiseline koje sadržava maslinovo ulje koče proizvodnju slobodnih radikala, osobito superoksidaciju, u različitim vrstama stanica. Maslinovo ulje sadržava i niz antioksidacijskih tvari kao što su fenoli, vitamin E i ostale koji mogu zaustavljati oksidacojske procese i tako sprječavati "hrđanje" krvnih žila.
Postoje čak naznake da maslinovo ulje potiče rad mozga kod starijih ljudi. Demencija, ograničavanje misaonih aktivnosti koje postaje sve veće sa starenjem u izravnoj je vezi sa hipertonijom, kako je pokazalo veliko istraživanje SYSTEUR. Mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem može utjecati na krvni tlak i tako vjerojatno i na razvoj staračke demencije.
Protiv katara uzima se:
10—15 kapi maslinovog ulja na kocku šećera triput dnevno prije jela.
Da grije želudac i jača probavne organe: - Uzimati natašte po žlicu.
Protiv zaraznih bolesti dvije male žličice dva puta dnevno.
Snižava temperaturu, te stišava grčeve u crijevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se 100—200 g svakih 3 sata i protiv žučnog napada. 4 puta dnevno protiv povećanog krvnog tlaka i malarije. Poslije ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz usta.
MASLINA - ULJE
Kupovanje i čuvanje:
Maslinovo ulje kupujemo prema kvaliteti kao ekstra djevičansko, djevičansko i rafinirano maslinovo ulje. Na tržištu imamo ulje s raznim dodacima kao što su bosiljak, timijan, limunova korica, češnjak, ljutika, đumbir, ljuta papričica, korijandor, crni papar u zrnu, lovorov list, piment u zrnu, borovnica, ružmarin, pa čak i tartufi. Svaki od tih dodataka oplemenjuje posebnom aromom ovu najpoželjniju masnoću u ljudskoj prehrani.
Najbolje je ekstra djevičansko maslinovo ulje, što je jasno istaknuto na ambalaži (obično od tamnozelenog stakla i u količini od jedne litre i manje). Takvo je ulje zelenkasto zlatne boje, a kod nižih temperatura, odnosno u hladnjaku, jedan se dio masnih kiselina zgrušava. Takvo ulje kada otvorimo bocu brzo gubi na kvaliteti, ali ga možemo otvorenog čuvati na hladnom mjestu i do šest mjeseci.
Kušanje ulja:
Tehnika kušanja određena je trenutno važećim propisima a primjena malobrojnih, niže navedenih, pravila može olakšati uočavanje brojnih karakteristika jednog djevičanskog ulja:
- ulje treba pažljivo promotriti nasuprot svjetlosti, promućkavši ga unutar bočice kako bi mu procijenili tečnost; u čašicu treba uliti otprilike jednu žlicu ulja; veća količina nije potrebna, jer si na taj način ne olakšavamo već otežavamo ocjenjivanje;
- uzorak treba pomirisati na način da se pokuša uočiti sve ugodne i neugodne osjećaje;
- zagrijati ulje dlanom ruke kako bi oslobodilo svoje aromatske sastojke, srknuti malo ulja udišući zrak najprije polagano i nježno, a zatim odlučno, na način da se rasprši u usnoj šupljini, stavljajući ga u izravan doticaj s jezičnim papilama;
- nakratko odmoriti usta lagano trljajući jezik o nepce;
- srknuti zrak kroz poluotvorene usne dok se ulje još nalazi između jezika i nepca;
- više puta ponoviti postupak počevši od 4. točke (zagrijavanje), zadržati ulje u ustima najmanje 20 sekundi;
- izbaciti ulje iz ustiju;
- nastavivši pomicanje jezika o nepce, pažljivo procijeniti povratno-mirisna svojstva.
Savjet je za početnike da se ne žuri kod izbacivanja ulja iz ustiju, već da smireno pokuša upamtiti što veći broj osjećaja.
Sadnja i uzgoj:
Maslinovo stablo uspjeva svugdje gdje su isti klimatski uvjeti kao na Sredozemlju. Stablo ima raščlanjeno korjenje koje i za suše može crpiti dovoljno vode iz tla. Važno je da tlo bude propusno, da se brzo može ugrijati na suncu, povremeno ga treba prekopati i pograbljati, eventualno zaliti i povremeno pognojiti. Biljci naravno nije potrebno more nego blaga priobalna klima. Maslina zahtijeva puno sunca i vručine, ali i nekoliko hladnjijih dana a tijekom zime redovnu kišu.
Za razvoj cvata trebaju duga vruća ljeta i hladnije zime. Cvat ne podnosi proljetni mraz. Sunčeva svjetlost trajno određuje rast i plodnost maslinova stabla, kvalitetu plodova i ulja.
Izvorno je plod gorak, a okus uzrokuje glikozid oleuropein, koji se nalazi u koži masline. Zato se nakon branja plod mora obraditi. Način obrade sirovih maslina ovisi o vrsti, mjestu uzgoja, vremenu branja te okusu, teksturi i boji koju se želi postići.
MASLINA - DRVO
U kulinarstvu s maslinovim uljem:
Naša prehrana ne bi bila moguća bez odgovarajućih masnih tvari. Ako u prehrani ne bi bile sadržane nikakve masti, ne bi se moglo održavati niti obnavljanja mišićnog tkiva i tkiva organa, a posljedica bi bila atrofija i klonulost mišića. Stalo bi novo stvaranje kostiju, a kao daljnja posljedica omekšanje kostiju u mladosti i krhkost kostiju u starosti. Kod pomanjkanja masti, osim toga, ne može se više obnavljati moždano i živčano tkivo, a među ostalim vidljivim znakovima takve pogreške u ishrani, bilo bi popuštanje sposobnosti pamćenja i gubitak pamćenja.
U našoj uobičajenoj prehrani crpimo potrebu za masti uglavnom iz životinjske masti, bilo u obliku svinjske masti ili maslaca. Na žalost je kod širokih masa stanovništva premalo poznato da životinjska mast, a prije svega svinjska mast, kod stalne potrošnje često može biti uzrokom mnogih organskih oboljenja i da može prouzoričiti lakše ili teže dugotrajnije bolesti. Maslinovo ulje koristi se u pripremi gotovo svih grupa jela, pa čak i deserata. U hladnim jelima upotrebljava se kod ribljih, mesnih i povrtnih salata i namaza.
Nezaobilazan je sastojak tijesta za pizze, pogače i kruh. Sastavni je dio raznih marinada i salatnih preljeva, a izvrsno se slaže sa sirevima kao što su mozzarella i feta, mirisnim začinskim biljem, rajčicom, patlidžanom, tikvicom, radičem, rikulom, lećom i dr.
U toplim jelima primjena mu je daleko kompeksnija, osobito u mediteranskoj kuhinji, od pečenja do završnog glaziranja prije posluživanja, bilo da se radi o ribi ili mesu. Nezamisliva je pečena riba u pećnici ili na gradelama bez dodatka par kapi maslinova ulja, kao i razne vrste tjestenina, rižota, juha, brodeta, ragua i drugih mesnih jela u umaku.
Čest je dodatak raznim tijestima za pripremu slastica, a sve je više prisutno u desertima s voćem.
Djeci koja boluju od rahitisa daje se po jedna kašičica ulja poslije jela.
Protiv kamenca i pijeska žučnog mjehura, napada i teškoća u oblasti jetre uzima se 200 grama maslinovog ulja pomješanog sa 0,5 gr. mentola i l žumanjkom. Ova smjesa se podjeli na tri dijela i popije u toku par sati. Poslije ulja se popije malo crne kave.
Lišće i kora masline kuhaju se kao čaj protiv temperature i groznice: 50 gr lišća i kore moči se u 1 l vina 3 dana, nakon toga se 3 – 4 dana pije po 1 vinska čaša.
Na otoku Braču priprema se i liker od crnih maslina. Za to su vam potrebni rakija, zrele crne masline, šećer, korica limuna, naranče i grejpa, te klinčić. Nakon miješanja svih sastojaka, posuda u kojoj se priprema ostavi se da odstoji 40 dana, potom se filtrira i ostavi da sazrije kroz 6 mjeseci.
U Španjolskoj se nedavno pojavio i kruh koji sadrži hydroxytyrosol, antioksidant dobiven iz maslina, koji pomaže u sprečavanju starenja. Kod nas se u nekim trgovinama mogu kupiti lepinje s komadićima maslina.
U kozmetici:
Svi smo nebrojeno puta čuli da Sofija Loren svoj prekrasni izgled zahvaljuje maslinovu ulju koje hidratizira i hrani kosu i kožu, a budući da je prirodno bogat antioksidansima, te vitaminom E, olakšava eliminaciju toksina iz organizma. Evo nekoliko jednostavnih recepata koje možete pripremiti sami:
Piling:
Pomiješajte dvije žlice smeđeg šećera s dvije žlice maslinova ulja pa dobro istrljajte kožu (može ići i na lice)
Maska:
Pomiješajte maslinovo ulje, med i žumance. Smjesu nanesite na lice i pustite da djeluje 10 do 15 minuta, pa se umijte
Za lijepe nokte:
Zagrijte malo maslinova ulja i dodajte mu par kapi limunova soka. Dok je smjesa topla, namočite u nju vrhove prstiju i pustite da se namaču 5 do 10 minuta.
Kosa:
Lagano zagrijte malu količinu maslinova ulja i dok je još mlako, polako umasirajte u kosu. Navucite na glavu kapu za tuširanje i pustite da djeluje 20 do 30 minuta. Potom kosu operite šamponom.
Recept za "ulje za sunčanje":
U bocu sa širokim grlom naspite mlade i na četvrtine isjeckane orahe (kao i za liker), neka ispuni otprilike četvrtinu boce. U ostatak boce nalijte maslinovo ulje, pa ostavite da odstoji na suncu dva tjedna. Potom ulje procijedite dodajte po želji bademovog i/ili nevenovog ulja. Imate vrlo učinkovito ulje za brže i zdravije tamnjenje.
Pasta za zube:
Prirodni sastojci kao što su kreda, glina i šljunčana kiselina čiste dobro i ne suviše agresivno. Uz maslinovo ulje dodajte sode bikarbone naribane krede i u prah samljevene listove suhe kadulje ili paprene metvice, cimeta ili klinčića.
Rimski prirodoslovac Plinije spoznao je prednosti maslinova ulja za higijenu usta i ždrijela. Preporučivao je korištenje smjese maslinova ulja i vina protiv upale u usnoj šupljini i ispiranje usta svježim maslinovim uljem jer to zube održava bijelima. Redovno ispiranje usne šupljine prirodnim maslinovim uljem potiče čišćenje tijela jer ulje izvlači štetne tvari i otrove koji se tijekom noći skupljaju na sluznici usta i ždrijela.
Grgljanje: ujutro uzmite veliki gutljaj maslinova ulja i nekoliko minuta grgljajte pa procijedite ulje kroz zube i usta. Nemojte to gutati nego ispljunite i ponovite proceduru sa svježim uljem. Ulje na kraju doviva gorkast okus i boja mu se zamuti.
Priprema čaja od lista masline:
Kuha se 20 listova u 3 dl vode, dok ne pokuha na 2 dl, zatim se procijedi i zasladi medom. Pije se ujutro i navečer prije jela. Pomaže tako što proširuje krvne žile.
Klasični način:
U vodu koja je prokuhala (2,5 dl) ubacite oko 10 g sušenog lišća masline (manja šaka) i ostavite da lagano vri dvije do tri minute. Zatim isključite i ostavite u poklopljenoj posudi desetak minuta. Procijedite i ako želite, kad se prohladi, dodajte med i limun. Ljubitelji ovoga čaja kažu da mu je šteta stavljati dodatke jer je lijepe arome. Nije ga dobro podgrijavati.
Za liječenje šećerne bolesti:
Oko 10 g lišća usitniti i staviti u pola litre hladne vode i ostaviti preko noći. Drugoga se dana prokuha oko 20 minuta. Procijediti i piti pola šalice 4-5 puta dnevno.
Za grlobolju:
15 g listića masline kuhati 15 minuta u 3 dl vode, ohladiti, procijediti te grgljati više puta dnevno.
Čaj možete piti hladan ili topao s medom, limunom ili bez ičega. Pijte ga svakoga dana kako biste osjetili poboljšanja za različita oboljenja.
Čaj je preporučljivo piti i preventivno.
Blagog je okusa.
Listiće za čaj najbolje je brati u rano proljeće kad su mladi.
Operite ih i osušite na zraku, a čuvati ih možete u zatvorenoj posudi.
MASLINE PUNJENE PAPRIKOM
NUSPOJAVE:
Nisu mi poznate.