TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke.[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA
DODATAK PRIPRAVKA

ruza

Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni. [...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS
DODATAK PRIPRAVKA

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

MASLINA





MASLINA

Latinski naziv: OLEA EUROPAEA L.

Sinonimi: Olea sativa Hoffmg et Link

Narodni nazivi: Maslica, maslinka, oliva, olika, ojika, ulika, uljenika.


MASLINA - DETALJI



Opis:

Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije. Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo značajna za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. U hladnim područjima se uzgaja kao ukrasna biljka u teglama.

Drvo masline je kvrgavo i vijugavo. Može doseći visinu od l2 metara.

Listovi su sivozeleni, sa unutrašnje strane dlakavi.

Cvjetovi su žućkasto bijeli, mirisni.

Plodovi se počinju razvijati tijekom ljeta i oko rujna dostižu fazu koju nazivamo sazrijevanje. Vanjska boja se mijenja i prelazi u zagasito ljubičastoplavu. Potpuno sazrijevanje dakako dostiže se, ovisno o području, a u vremenskom razdoblju između mjeseca studenog i ožujka. Iako vanjski izgled različitih sorata odlikuju određene razlike u veličini i svojstvu, plod masline ima konstantan sastav koji sačinjavaju kožica (ili epikarp), mesnati dio (ili mezokarp) koji sadrži oko 70 posto ulja, te drvenastu košticu (ili endokarp) iz koje dobivamo preostalih 30 posto ulja.

U plodu ima oko 22% ulja, 5% bjelančevina, a ima i klorofila, glutanola i voska.

Najfinije ulje daju nepotpuno zrele masline, još zelene. Od potpuno zrelih, crnih maslina, ulje je slabije kvalitete.

Stanište: obalna područja Sredozemlja.

Mladi vrsni listovi beru se u proljeće, a plod masline kada dozrije.

Ulje masline je ljekovito. Regulira stolicu, pomaže izlučivanju kamenca iz žuči, a služi i kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti. Sprječava djelovanje različitih bakterija.




MASLINA - CVIJET



Kroz povijest i mitove:

Obožavam maslinovo ulje, i u hrani i na koži, ali nisam znala da čaj od lista masline ima toliko ljekovitih svojstava, pa još otkrivam da prvi dokumentirani podaci njegove primjene u medicini datiraju iz 1850. godine!

Zašto onda, stvarno, svi ne pijemo čaj sa stabala pokraj kojih svaki dan prolazimo umjesto da posežemo za kineskim zelenim čajem i zašto Dalmacija nije veliki svjetski proizvođač toga ljekovitog napitka, pitam se. No, kako bilo, jednom treba početi.

Priča o maslinovu listu kreće od drevnih Egipćana koji su ga upotrebljavali prilikom mumificiranja faraona. Poslije se otkrilo da pomaže u liječenju malarije i gripe te ima dobra svojstva u borbi protiv različitih infekcija i bolesnih stanja. Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji, gdje se spominje da je maslina nastala kada je božica Atena u nadmetanju s Posejdonom bacila kap vode na klisuru, na kojoj je potom izrasla maslina.

Agrarna povijest Atike pokazuje da je neplodnost tla bila poticajna za uzgoj maslina. Trećina tla nije bila prikladna za uzgoj žitarica i povrća, a ostatak je bio male vrijednosti zbog iskrćenih šuma, nedostatka kiše i brze erozije tijekom zimskih poplava. Atički seljaci bili su vrlo vrijedni. Skupljali su izvorsku vodu u spremnike, a na rijekama gradili nasipe kako bi bili sigurni od poplava. Isušivali su močvare i tako dobivali vrijedno humusno tlo. Iskopali su tisuće kanala za navodnjavanje. Unatoć trudu proizvodnja hrane na Atici bila je jedva dovoljna da prehrani četvrtinu tamošnjeg stanovništva. Nedostatak žitarica pokušao se nadoknaditi bogatim berbama maslina i grožđa. Na obroncima su podigli terase i počeli navodnjavanje.

Atenjani su maslinu višestruko koristili; kao plod za stolom, za jestivo ulje, rasvjetu, lijekove, kozmetiku... Na poleđini njihove kovanice je sova s maslinovom grančicom i plodovima masline. Mit vječno zelena stabla masline iznimno je važan u svim sredozemnim kulturama i u svakoj epohi. Kad bi Orfej počeo pjevati i plesati oko njega bi se okupljale životinje, a prema njemu okretala stabla i žbunjevi. Stara maslinova stabla, čija su debla rascijepljena, ponekad nalikuju starcima pružena koraka. U Grčkoj tada kažu da su to maslinova stabla koja su potrčala za Orfejem.

Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristio u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira i mudrosti.

Općenito o maslini:

Pitoma maslina, ta stoljećima stara biljna vrsta, zbog svoje se posebnosti ubraja među najcjenjenije voće. Simbolika ovog zimzelenog stabla koje se najčešće susreće uz obale Sredozemlja znana je ljudima još od biblijskih vremena. Danas, uslijed sve češćih pojava teških oboljenja, čovjeka zaokuplja razmišljanje o povezanosti prehrane i zdravlja. U tom je smislu izuzetno važna uloga suvremene znanosti koja je, između ostalog, rezultatima svojih istraživanja bacila novo svjetlo na značaj masline, o kojoj se više ne priča samo u simboličkom smislu već se želi dokazati njezina prehrambena i ljekovita vrijednost. Premda je uglavnom plod taj koji se najviše koristi, bilo za dobivanje maslinovog ulja bilo za proizvodnju stolnih maslina, komercijalno se sve više počinje cijeniti i drugi dio ove biljke - list.

Svakodnevno smo svjedoci porasta broja patoloških mikroorganizama, posebno onih vrsta koje su zbog sve većeg broja mutacija postale otporne na poznate antibiotike. U stvari, čini se da je svaka nova generacija mikroorganizama sve agresivnija u svojim napadima i ujedno sve otpornija na sintetske antibiotike. Borba s ovim nevidljivim neprijateljima dovela je do potrage za djelotvornijim antibioticima koji će moći odoljeti nepoželjnim mutantima. Najaktvniji spoj uz koji se veže ljekovito djelovanje jest oleuropein. Iako mehanizam djelovanja glavnog sastojka lista masline kao antivirusnog agensa nije u potpunosti objašnjen, postoji nekoliko teza o njegovu djelovanju. Najveći broj znanstvenika se slaže kako ovaj spoj djeluje na proces sinteze specifičnih aminokiselina neophodnih za životni ciklus virusa.

Poznato je da je ekstrakt lišća masline, taj djelotvorni, prirodni i netoksični proizvod, u narodu prisutan već tisućama godina, iako se prvi dokumentirani podaci njegove medicinske primjene vezuju uz 1850. godinu, kada je bio korišten u liječenju malarije i gripe. Ljudi su ga koristili i ne znajući objasniti prirodu njegova ljekovitog djelovanja.

Uzimajući u obzir činjenicu da je lišće masline tisućama godina bilo korišteno kao antimikrobni proizvod, neki znanstvenici smatraju da se kemijska struktura oleuropeina najvjerojatnije "prilagođavala" mutacijama mikroorganizama, što nije slučaj kod sintetskih antibiotika. To se povezuje s prirodom iridoidnih spojeva koji se odlikuju izrazitom nestabilnošću, gdje se jedan spoj vrlo lako transformira u drugi. Upravo se ovo biogenetsko svojstvo transformacije povezuje s terapeutskim djelovanjem.

Taj spoj ima sposobnost da ulazi u virusom zaraženu stanicu, onemogućuje ili usporava djelovanje brojnih enzima bakterijskih stanica, odnosno štetno djelovanje bakterija. Ne samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija.

Kako je maslina izvorno mediteransko stablo, kao jedna od najvažnijih i najstarijih biljnih kultura, snažno je obilježila život ljudi i postala svojevrsnim simbolom ovih područja. Hrvati su uz vinogradarstvo, prihvatili i maslinarstvo, pa ponovno oživljavanje drevne poljoprivredne kulture uz činjenicu da imamo zaista povoljne prirodno-geografske uvjete i blagu mediteransku klimu, čine važnu ulogu u životima stanovnika ovih područja.


LJEKOVITI LIST MASLINE



Ljekovitost listova:

Vrlo je duga lista bolesti za koje se dokazalo da mogu biti liječene korištenjem preparata na bazi maslinova lista. Ima otprilike 125 vrsta patoloških mikroorganizama koji ne mogu odoljeti djelovanju spojeva prisutnih u listu masline.

List masline obiluje brojnim ljekovitim svojstvima. Najaktivniji spoj u lišću masline koji se uglavnom i veže uz terapeutsko djelovanje, naziva se oleuropein (gorki monoterpenski glukozid). Upravo je taj spoj i produkti njegove hidrolitičke razgradnje pravo antibakterijsko djelovanje.

Spojevi u maslinovu listu jačaju imunološki sustav, podižu energiju organizma, posjeduju antivirusno, antiparazitsko, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, smanjuju ili čak sasvim uklanjaju mnoge zdravstvene probleme, smanjuju krvni tlak, koncentraciju šećera u krvi te razinu lošeg kolesterola (LDL-a).

Pomaže kod visokog tlaka (širi krvne žile, te tako povećava protok krvi i tako pomaže regulirati otkucaje srca), uništava slobodne radikale, odnosno bogat je antioksidansima, pa je dakle dobar u čišćenju organizma, snižavanju kolesterola i mršavljenju, sprečava kardiovaskularne bolesti srca i ima vrlo snažna antigljivična i antibakterijska svojstva.

Neka istraživanja pokazala su i dobre rezultate kod liječenja Ebola virusa, pa čak i virusa AIDS-a. Maslinov list pomaže kod upale pluća, gonoreje, tuberkuloze, gripe, meningitisa, hepatitisa B, herpesa itd. Pomaže i kod upala mokraćnog sustava, ali i kod kirurških infekcija. Dokazano je da maslinov list istovremeno sprječava infekcije uzrokovane djelovanjem gljivica.

Stručnjaci koji savjetuju korištenje čaja od maslinova lista, međutim, upozoravaju kako kod liječenja različitih bolesti može baš zbog snage djelovanja stvoriti i popratne pojave poput glavobolje, blagih alergija na koži i čak osjećaja umora ili učestalog mokrenja što zapravo jest čišćenje organizma i nije razlog za odustajanje jer reakcije prolaze brzo, a dobro djelovanje na bolest se nastavlja

Neki stručnjaci kažu da bilo kakve proizvode na bazi maslinova lišća (čaj ili tinkture) ne bi trebalo uzimati istovremeno s antibioticima jer se zna dogoditi da svojom snagom inaktiviraju njihovo djelovanje. Ne preporučuje se trudnicama, a s količininama ipak treba biti oprezan jer snižava krvni tlak. Zato je sugestija da se pije 15 dana, pa se osam dana napravi pauza i onda nastavlja istim ritmom.

Listiće za čaj najbolje je brati u proljeće kad su mladi, oprati ih i osušiti na zraku, a čuvati se onda mogu do godinu dana u limenim i dobro zatvorenim posudama, zaklonjeni od sunčeve svjetlosti. Daj je čaj "ostario" znat ćete po tome što će biti slabijeg okusa, a time se umanjuju i njegova ljekovita svojstva.

O maslini i maslinovu ulju:

Ulje se počinje stvarati s nastavkom sazrijevanja ploda, te dostiže najveću količinu u trenutku kada maslina dostigne svoju najintenzivniju boju; do početka sazrijevanja masline još uvijek ne sadrže ulje već niz organskih kiselina i šećera.

Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 0,8%, što označava najkvalitetniji tip maslinova ulja.

Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost ulja je veće od 0,8%.

Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra) djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.

U maslinovom ulju ima vrlo malo zasićenih masnih kiselina, a kolesterola uopće nema.

Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način života.

Maslinovo ulje ima osobitu ulogu i u sportu. U vrijeme prvih Olimpijskih igara mladiće koji su vježbali u gimnazijama i palačama, ili u sportskim dvoranama, na vježbalištima ringova i u kupkama, mazali su i masirali maslinovim uljem. Cilj je bio potaknuti prokrvljenost mišića, učiniti ih glatkijima i tako povećati učinkovitost atletičara. Atletičari su i sami utrljavali ulje.

Dobivanje:

Izravno od maslina, isključivo mehaničkim postupcima, bez kemijskih tretmana ili zagrijavanja; udio slobodnih masnih kiselina (računaju se kao uljne kiseline) od najviše 2g na 100g , besprijekoran senzorski nalaz, poštovanje analitičkih pravila.

Ljekovitost:

Ulje masline je ljekovito. Regulira stolicu, pomaže izlučivanju kamenca iz žuči, a služi i kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti. Sprječava djelovanje različitih bakterija. Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka (vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari...) koji su prisutni u vrlo malim količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo). Čitav niz klorofilnih zrnaca, a i vitamina, vezan je na biljne masti, a te su biljne masti sadržane u svakom listu ili vlati.

Legende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u povijest, a prije desetak godina i znanstveno su potvrđene. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka sprječavajući štetne procese poput oksidacije masti u organizmu. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja djeluju tako da snižavaju LDL kolesterol, tzv. loši kolesterol koji može začepiti krvne žile, a ne utječu na količinu HDL, tzv. dobrog kolesterola koji čisti arterije. Već je Galen - grčki liječnik koji je živio u II. st., nazivaju ga ocem medicine - maslinovom ulju pridavao terapeutska svojstva kod liječenja bolova u trbuhu, dok ga je Dioskorid smatrao posebno prikladnim u sastavu pomada, kao i preporučljivog za želudac budući da "djeluje kao korektiv".

Korišten u tretmanima ljepote kao sredstvo za održanje napetosti kože, za prevenciju pojave peruti, te gubitka kose, u novim nam se vremenima preporuča kao lijek protiv artritisa, gihta i općenito reumatizama.

Moderna znanost maslinovom ulju priznaje nepobitne prednosti i vrline, iako više kao hrana-lijek, nego kao sastavni dio lijekova. U svakom slučaju uzima se kao prirodna obrana kod bolesti probavnog sustava, starenja kostiju, kardiovaskularnih oboljenja, ateroskleroze i nekih vrsta tumora.

Dokazano je da se u žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za 45%. Žličica tog ulja prije doručka terapeutski će djelovati na čir probavnih organa i pomoći u sprječavanju nastajanja žučnih kamenaca, a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje.

Maslinovim uljem kao zaštitom od sunca već stoljećima se služe ribari, a posljednja istraživanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u slučaju opeklina od sunca.

Pučka medicina upotrebljava kod prsnih i plućnih bolesti takozvano "ljiljanovo ulje". To je bijelo maslinovo ulje, koje je proizvedeno bijeljenjem životinjskim ugljenom ili bijeljenjem pomoću sunčane svjetlosti. Po shvaćanju pučke medicine, maslinovo ulje također poboljšava vid, ako se njime namažu očni kapci. Maslinovo ulje je lagano i bezbolno sredstvo za čišćenje kod djece i slabijih osoba.

Maslinovo ulje i prevencija karcinoma:

Brojne su studije ukazale da unos maslinovog ulja štiti od raznih vrsta karcinoma, poglavito karcinoma dojke i debelog crijeva.

Rezultati dvogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo 755 žena sa Kanarskog otočja otkriva da unos ulja bogatih jednostuko nezasićenim msnim kiselinama poput oleinske kiseline iz maslinovog ulja štiti od karcinoma dojke. Ispitanice koje su unosile najviše jednostruko nezasićenih masnih kiselina imale su za čak 48 % manji rizik od razvoja karcinoma dojke u usporedbi sa ženama čiji je unos tih kiselina bio najmanji.

Nadalje, rezultati studija provedeni u 28 zemalja na četiri kontinenta ukazuju da se 76 % varijacija incidencije karcinoma kolorektuma između zemalja može objasniti s tri značajna prehrambena čimbenika: unosom mesa, ribe i maslinovog ulja. Pokazalo se da je konzumacija maslinovog ulja u negativnoj korelaciji s incidencijom karcinoma kolorektuma.

Maslinovo ulje uravnotežuje razinu šećera u krvi:

Vjeruje se da maslinovo ulje ima povoljan učinak na razinu šećera u krvi. Naime, istraživanje na dijabetičarima otkrivaju da obroci koji sadrže nešto maslinovog ulja bolje djeluju na razinu šećera u krvi od zdravih obroka s niskim udjelom masti. Dodatno, kada su znansvenici osobama s dijabetesom tipa 2 davali ili prehranu bogatu ugljikohidratima ili prehranu bogatu zasićenim mastima ili mediteransku prehranu s obiljem maslinovog ulja, prehrana koja je sadržavala maslinovo ulje je poboljšala osjetljivost na inzulin.

Maslinovo ulje kao zaštita od peptičkog ulkusa:

Polifenoli u maslinovom ulju mogu spriječiti infekciju bakterijom Helicobacter pylori za koju se vjeruje da je uzročnik milijuna slučajeva gastritisa i ulkusa želuca dijagnosticiranih svake godine.

Novo istraživanje koje su proveli španjolski istraživači, izvještava da, u in vitro stimuliranim uvjetima, ekstra djevičansko ulje bogato polifenolima, polučuje protubakterijsko djelovanje protiv devet vrsta bakterija Helicobacter pylori. Istraživanjem je utvrđeno da fenolne komponente maslinovog ulja satima ostaju nepromijenjene i stabilne u kiselom okruženju želuca, štoviše, više od polovice fenolnih komponenata može difundirati u vodenu fazu želučanih sokova gdje čak i polučuje najsnažniju anti - H. Pylori aktivnost.

Važnost antioksidacijskog djelovanja:

Kolesterol je glavni faktor za srčani udar. Proces razvoja arterioskleroze u vezi s LDL-molekukama najvećim je dijelom objašnjen iako postoji nekoliko neobjašnjenih čimbenika. LDL općenito sam i nije štetan nego je štetna njegova biokemijska promjena u kojoj oksidacija ima važnu ulogu. Lakoća oksidacije LDL-molekula ovisi o cijelom nizu egzogenih i endogenih čimbenika pri čemu je iznimno važna prehrana. U procesu u kojemu maslinovo ulje koje sadržava masne kiseline koje pozitivno utjeće na oksidaciju LDL-a i molekuku čuni stabilnijom, važnu ulogu ima i alfa linolinska kiselina.

Ostala istraživanja pokazala su da masne kiseline koje sadržava maslinovo ulje koče proizvodnju slobodnih radikala, osobito superoksidaciju, u različitim vrstama stanica. Maslinovo ulje sadržava i niz antioksidacijskih tvari kao što su fenoli, vitamin E i ostale koji mogu zaustavljati oksidacojske procese i tako sprječavati "hrđanje" krvnih žila.

Postoje čak naznake da maslinovo ulje potiče rad mozga kod starijih ljudi. Demencija, ograničavanje misaonih aktivnosti koje postaje sve veće sa starenjem u izravnoj je vezi sa hipertonijom, kako je pokazalo veliko istraživanje SYSTEUR. Mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem može utjecati na krvni tlak i tako vjerojatno i na razvoj staračke demencije.

Protiv katara uzima se:

10—15 kapi maslinovog ulja na kocku šećera triput dnevno prije jela.

Da grije želudac i jača probavne organe: - Uzimati natašte po žlicu.

Protiv zaraznih bolesti dvije male žličice dva puta dnevno.

Snižava temperaturu, te stišava grčeve u crijevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se 100—200 g svakih 3 sata i protiv žučnog napada. 4 puta dnevno protiv povećanog krvnog tlaka i malarije. Poslije ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz usta.



MASLINA - ULJE


Kupovanje i čuvanje:

Maslinovo ulje kupujemo prema kvaliteti kao ekstra djevičansko, djevičansko i rafinirano maslinovo ulje. Na tržištu imamo ulje s raznim dodacima kao što su bosiljak, timijan, limunova korica, češnjak, ljutika, đumbir, ljuta papričica, korijandor, crni papar u zrnu, lovorov list, piment u zrnu, borovnica, ružmarin, pa čak i tartufi. Svaki od tih dodataka oplemenjuje posebnom aromom ovu najpoželjniju masnoću u ljudskoj prehrani.

Najbolje je ekstra djevičansko maslinovo ulje, što je jasno istaknuto na ambalaži (obično od tamnozelenog stakla i u količini od jedne litre i manje). Takvo je ulje zelenkasto zlatne boje, a kod nižih temperatura, odnosno u hladnjaku, jedan se dio masnih kiselina zgrušava. Takvo ulje kada otvorimo bocu brzo gubi na kvaliteti, ali ga možemo otvorenog čuvati na hladnom mjestu i do šest mjeseci.

Kušanje ulja:

Tehnika kušanja određena je trenutno važećim propisima a primjena malobrojnih, niže navedenih, pravila može olakšati uočavanje brojnih karakteristika jednog djevičanskog ulja:

- ulje treba pažljivo promotriti nasuprot svjetlosti, promućkavši ga unutar bočice kako bi mu procijenili tečnost; u čašicu treba uliti otprilike jednu žlicu ulja; veća količina nije potrebna, jer si na taj način ne olakšavamo već otežavamo ocjenjivanje;

- uzorak treba pomirisati na način da se pokuša uočiti sve ugodne i neugodne osjećaje;

- zagrijati ulje dlanom ruke kako bi oslobodilo svoje aromatske sastojke, srknuti malo ulja udišući zrak najprije polagano i nježno, a zatim odlučno, na način da se rasprši u usnoj šupljini, stavljajući ga u izravan doticaj s jezičnim papilama;

- nakratko odmoriti usta lagano trljajući jezik o nepce;

- srknuti zrak kroz poluotvorene usne dok se ulje još nalazi između jezika i nepca;

- više puta ponoviti postupak počevši od 4. točke (zagrijavanje), zadržati ulje u ustima najmanje 20 sekundi;

- izbaciti ulje iz ustiju;

- nastavivši pomicanje jezika o nepce, pažljivo procijeniti povratno-mirisna svojstva.

Savjet je za početnike da se ne žuri kod izbacivanja ulja iz ustiju, već da smireno pokuša upamtiti što veći broj osjećaja.

Sadnja i uzgoj:

Maslinovo stablo uspjeva svugdje gdje su isti klimatski uvjeti kao na Sredozemlju. Stablo ima raščlanjeno korjenje koje i za suše može crpiti dovoljno vode iz tla. Važno je da tlo bude propusno, da se brzo može ugrijati na suncu, povremeno ga treba prekopati i pograbljati, eventualno zaliti i povremeno pognojiti. Biljci naravno nije potrebno more nego blaga priobalna klima. Maslina zahtijeva puno sunca i vručine, ali i nekoliko hladnjijih dana a tijekom zime redovnu kišu.

Za razvoj cvata trebaju duga vruća ljeta i hladnije zime. Cvat ne podnosi proljetni mraz. Sunčeva svjetlost trajno određuje rast i plodnost maslinova stabla, kvalitetu plodova i ulja.

Izvorno je plod gorak, a okus uzrokuje glikozid oleuropein, koji se nalazi u koži masline. Zato se nakon branja plod mora obraditi. Način obrade sirovih maslina ovisi o vrsti, mjestu uzgoja, vremenu branja te okusu, teksturi i boji koju se želi postići.

MASLINA - DRVO



U kulinarstvu s maslinovim uljem:

Naša prehrana ne bi bila moguća bez odgovarajućih masnih tvari. Ako u prehrani ne bi bile sadržane nikakve masti, ne bi se moglo održavati niti obnavljanja mišićnog tkiva i tkiva organa, a posljedica bi bila atrofija i klonulost mišića. Stalo bi novo stvaranje kostiju, a kao daljnja posljedica omekšanje kostiju u mladosti i krhkost kostiju u starosti. Kod pomanjkanja masti, osim toga, ne može se više obnavljati moždano i živčano tkivo, a među ostalim vidljivim znakovima takve pogreške u ishrani, bilo bi popuštanje sposobnosti pamćenja i gubitak pamćenja.

U našoj uobičajenoj prehrani crpimo potrebu za masti uglavnom iz životinjske masti, bilo u obliku svinjske masti ili maslaca. Na žalost je kod širokih masa stanovništva premalo poznato da životinjska mast, a prije svega svinjska mast, kod stalne potrošnje često može biti uzrokom mnogih organskih oboljenja i da može prouzoričiti lakše ili teže dugotrajnije bolesti. Maslinovo ulje koristi se u pripremi gotovo svih grupa jela, pa čak i deserata. U hladnim jelima upotrebljava se kod ribljih, mesnih i povrtnih salata i namaza.

Nezaobilazan je sastojak tijesta za pizze, pogače i kruh. Sastavni je dio raznih marinada i salatnih preljeva, a izvrsno se slaže sa sirevima kao što su mozzarella i feta, mirisnim začinskim biljem, rajčicom, patlidžanom, tikvicom, radičem, rikulom, lećom i dr.

U toplim jelima primjena mu je daleko kompeksnija, osobito u mediteranskoj kuhinji, od pečenja do završnog glaziranja prije posluživanja, bilo da se radi o ribi ili mesu. Nezamisliva je pečena riba u pećnici ili na gradelama bez dodatka par kapi maslinova ulja, kao i razne vrste tjestenina, rižota, juha, brodeta, ragua i drugih mesnih jela u umaku.

Čest je dodatak raznim tijestima za pripremu slastica, a sve je više prisutno u desertima s voćem.

Djeci koja boluju od rahitisa daje se po jedna kašičica ulja poslije jela.

Protiv kamenca i pijeska žučnog mjehura, napada i teškoća u oblasti jetre uzima se 200 grama maslinovog ulja pomješanog sa 0,5 gr. mentola i l žumanjkom. Ova smjesa se podjeli na tri dijela i popije u toku par sati. Poslije ulja se popije malo crne kave.

Lišće i kora masline kuhaju se kao čaj protiv temperature i groznice: 50 gr lišća i kore moči se u 1 l vina 3 dana, nakon toga se 3 – 4 dana pije po 1 vinska čaša.

Na otoku Braču priprema se i liker od crnih maslina. Za to su vam potrebni rakija, zrele crne masline, šećer, korica limuna, naranče i grejpa, te klinčić. Nakon miješanja svih sastojaka, posuda u kojoj se priprema ostavi se da odstoji 40 dana, potom se filtrira i ostavi da sazrije kroz 6 mjeseci.

U Španjolskoj se nedavno pojavio i kruh koji sadrži hydroxytyrosol, antioksidant dobiven iz maslina, koji pomaže u sprečavanju starenja. Kod nas se u nekim trgovinama mogu kupiti lepinje s komadićima maslina.

U kozmetici:

Svi smo nebrojeno puta čuli da Sofija Loren svoj prekrasni izgled zahvaljuje maslinovu ulju koje hidratizira i hrani kosu i kožu, a budući da je prirodno bogat antioksidansima, te vitaminom E, olakšava eliminaciju toksina iz organizma. Evo nekoliko jednostavnih recepata koje možete pripremiti sami:

Piling:

Pomiješajte dvije žlice smeđeg šećera s dvije žlice maslinova ulja pa dobro istrljajte kožu (može ići i na lice)

Maska:

Pomiješajte maslinovo ulje, med i žumance. Smjesu nanesite na lice i pustite da djeluje 10 do 15 minuta, pa se umijte

Za lijepe nokte:

Zagrijte malo maslinova ulja i dodajte mu par kapi limunova soka. Dok je smjesa topla, namočite u nju vrhove prstiju i pustite da se namaču 5 do 10 minuta.

Kosa:

Lagano zagrijte malu količinu maslinova ulja i dok je još mlako, polako umasirajte u kosu. Navucite na glavu kapu za tuširanje i pustite da djeluje 20 do 30 minuta. Potom kosu operite šamponom.

Recept za "ulje za sunčanje":

U bocu sa širokim grlom naspite mlade i na četvrtine isjeckane orahe (kao i za liker), neka ispuni otprilike četvrtinu boce. U ostatak boce nalijte maslinovo ulje, pa ostavite da odstoji na suncu dva tjedna. Potom ulje procijedite dodajte po želji bademovog i/ili nevenovog ulja. Imate vrlo učinkovito ulje za brže i zdravije tamnjenje.

Pasta za zube: Prirodni sastojci kao što su kreda, glina i šljunčana kiselina čiste dobro i ne suviše agresivno. Uz maslinovo ulje dodajte sode bikarbone naribane krede i u prah samljevene listove suhe kadulje ili paprene metvice, cimeta ili klinčića.

Rimski prirodoslovac Plinije spoznao je prednosti maslinova ulja za higijenu usta i ždrijela. Preporučivao je korištenje smjese maslinova ulja i vina protiv upale u usnoj šupljini i ispiranje usta svježim maslinovim uljem jer to zube održava bijelima. Redovno ispiranje usne šupljine prirodnim maslinovim uljem potiče čišćenje tijela jer ulje izvlači štetne tvari i otrove koji se tijekom noći skupljaju na sluznici usta i ždrijela.

Grgljanje: ujutro uzmite veliki gutljaj maslinova ulja i nekoliko minuta grgljajte pa procijedite ulje kroz zube i usta. Nemojte to gutati nego ispljunite i ponovite proceduru sa svježim uljem. Ulje na kraju doviva gorkast okus i boja mu se zamuti.

Priprema čaja od lista masline:

Kuha se 20 listova u 3 dl vode, dok ne pokuha na 2 dl, zatim se procijedi i zasladi medom. Pije se ujutro i navečer prije jela. Pomaže tako što proširuje krvne žile.

Klasični način:

U vodu koja je prokuhala (2,5 dl) ubacite oko 10 g sušenog lišća masline (manja šaka) i ostavite da lagano vri dvije do tri minute. Zatim isključite i ostavite u poklopljenoj posudi desetak minuta. Procijedite i ako želite, kad se prohladi, dodajte med i limun. Ljubitelji ovoga čaja kažu da mu je šteta stavljati dodatke jer je lijepe arome. Nije ga dobro podgrijavati.

Za liječenje šećerne bolesti:

Oko 10 g lišća usitniti i staviti u pola litre hladne vode i ostaviti preko noći. Drugoga se dana prokuha oko 20 minuta. Procijediti i piti pola šalice 4-5 puta dnevno.

Za grlobolju:

15 g listića masline kuhati 15 minuta u 3 dl vode, ohladiti, procijediti te grgljati više puta dnevno.

Čaj možete piti hladan ili topao s medom, limunom ili bez ičega. Pijte ga svakoga dana kako biste osjetili poboljšanja za različita oboljenja.

Čaj je preporučljivo piti i preventivno.

Blagog je okusa.

Listiće za čaj najbolje je brati u rano proljeće kad su mladi.

Operite ih i osušite na zraku, a čuvati ih možete u zatvorenoj posudi.

MASLINE PUNJENE PAPRIKOM



NUSPOJAVE:

Nisu mi poznate.

molimo pročitati izjavu