MAK DIVLJI
MAK DIVLJI
Lat: Papaver rhoeas l.
Eng: Corn poppy, Corn rose, fFeld poppy, Flanders poppy, Red poppy, Red weed, Coquelicot
D: Der klatschmohn, Auch mohnblume oder klatschrose
Fr: Le coquelicot, Ponceau, Pavot coquelicot ou pavot rouge
Ostali nazivi: Bulka, Crveni mak, Turčinak, Divlji mak.
Opis
Porijeklom je iz Bugarske i Turske, mak turčinak srodnik je orijentalne vrste maka.
U Egipatskim grobnicama nađen je cvijet maka. U Grčkoj i Italiji koristili su se mladi listovi za pripremu salata sve do 16. stoljeća.
Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki.
Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice.
Plod je tobolac s brojnim pretincima ispunjen sjemenom bubrežastog oblika.
Vrijeme cvatnje mu je od svibnja do srpnja.
Divlji mak sličan je pitomom, ali se od njega razlikuje nižim i nježnijim rastom, perasto iscjepkanim listovima i manjim vrlo nježnim crvenim cvijećem.
To je otporna jednogodišnja biljka koja voli vrlo sunčane položaje, te bogato i propusno tlo.
Razmnožava se sjemenom u proljeće ili jesen.
Cvjeta krajem proljeća jednim crvenim cvijetom tamnog središta na dugačkoj, vitkoj stabiljci.
Njega nalazimo kao uporan korov na poljima, u žitu, uz putove i živice, na željezničkim nasipima i na svim napuštenim i obradivim zemljištima.
Turčinak je rasprostranjen u Europi, umjerenoj Aziji, sjevernoj Africi, Kanarskim otocima, Madeiri, u atlantskoj i pacifičkoj Sjevernoj Americi i u Australiji.
Primjena
Ove krhke jednogodišnje biljke sa krupnim, upadljivim cvjetovima tamnocrvene, svjetlocrvene i rijeđe bijele boje, koje često krase naša žita i neobrađena polja, poznate su još pod nazivom mak turčinak (papaver rhoeas), poljski mak i gope.
Cvjetovi ponosno rastu na visokim, jednostavnim ili slabo razgranatim stabljikama koje su, kao i listovi, prekrivene gustim i oštrim dlačicama.
Sami cvjetovi vrlo su nježni i tanki i prilikom branja ne smiju se jako stisnuti jer promijene boju u plavu.
Plod je čahura okrugog ili konusnog oblika, u kojoj se nalaze mnogobrojne, sitne, plavosive sjemenke.
Smatra se da je divlji mak u svježem stanju otrovan, pa se zato koriste samo suhi cvjetovi i zrela sjemenja.
Listići cvjetova se suše i od njih se spremaju sirupi i čajevi, koji se koriste u narodnoj medicini za smirivanje kašlja, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunićni listići cvijeta poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu te zajedno sa sjemenkama pomažu kod depresije i nesanice.
Koriste se i za bojenje vina i rakije.
Sjemenje se koristi kao začin za posipanje peciva i kolača, a sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele. U narodnoj medicini koriste se za liječenje oboljenja i smetnji sa dišnim organima, želucem i liječenje duševnih bolesti.
MAK DIVLJI
Sadržaj, primjena i stanište:
Bez naročitog je mirisa, a gorka okusa.
Raste kao korov po poljima, uz nasipe željezničkih pruga, putove itd.
Branje i prerada: sabiru se cvjetne latice (flores rhoeaados) po sušnom vremenu i suše na jakom suncu na mirnom mjestu bez vjetra.
Kod sušenja latica potrebno je paziti da se okreću sa drvenim predmetom i to pažljivo, poradi krhkosti samih latica. Nakon cvatnje ubiru se zelene čahure koje sušimo na toplom mjestu.
Ljekoviti sadržaj: uz sluz, gumu i šećer, sadrži oko 0,1% alkaloida od kojih je glavni sastojak readin, zatim tebain i biljna boja antocian.
Ljekovito djelovanje; mak turčinak ili divlji mak je prema starim zapisima stari pučki lijek koji mekša, ublažuje, umiruje, izlučuje, podražuje i tjera znoj, te se rabio za liječenje oboljenja dišnih organa i putova.
Mak se ponajprije koristio za liječenje: jakog kašlja, grčevitog dječjeg kašlja, katara, jer je dobar i za iskašljavanje i za umirenje kašlja, promuklosti i bolova u prsima.
Umirujuće sedativno djelovanje maka koristi se kod nesanice, lakših oblika depresije i napetosti.
Liječi grčeve i živčane probavne smetnje, bolesti jetre i žuči, naročito kod žutice.
Pučka receptura preporučuje čaj od 4 cvijeta i to od cvijeta maka, podbjela, steže, bijelog sljeza za liječenje plućnih bolesti, kojima se danas još dodaje cvijet kamilice, lipe, bazge i divizma. Antikarcenogeno svojstvo biljke su predmet novijih znanstvenih istraživanja.
Zapadna pučka medicina rabi mak turčinak za liječenje: apscesa, bronhitisa, bolesti živaca, svih oblika kašlja, karcinoma, žutice, menstrualnih tegoba, nesanice, za opuštanje živčanog sustava. Za izazivanje narkotičnog djelovanja rabe se sjemenke, a u liječenju karcinoma cijela biljka.
Svojstva
Svojstva maka:
- analgetik
- antikarcinomik
- antispazmatik
- antitusik
- dermetik
- ekspektorant
- hipnotik
- narkotik
- sedativ
- sekretolitik
- tonikum
- zaštita krvožilnog sustava
- reguliranje krvnog tlaka i grušanja krvi
U svježem stanju ova biljka je otrovna, ali zato suhi cvjetovi i zrela sjemena kada se konzumiraju u normalnim količinama, ne mogu biti štetne.
MAK - VARIJANTE
Općenito o maku:
Danas se koristi samo još u pučkoj medicini te se za njega može reći da je "bezopasni opijum domaće ljekarne".
Sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Pored alkaloida sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanine, skrob, a najljekovitija materija u bulki je sluz i nalazi se u cvjetovima.
Pri sušenju kruničnih listića (samo se taj dio cvijeta koristi) ne treba ih previše dodirivati jer tada gube ljekovita svojstva i mjenjaju boju, odnosno poplave. Od njih se spravljaju sirupi i čajevi, a koriste se i za bojenje vina, rakije i drugih napitaka. Sjemena se, osim za liječenje, koriste i kao začin za posipanje peciva i kolača kojima daju ugodan miris i okus. Sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele.
Bulka se koristi uglavnom u narodnoj medicini za liječenje oboljenja i smetnji dišnih organa, želuca i duševnih bolesti. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika i pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa sjemenkama djeluju smirujuće pa pomažu kod depresija, neuroze i nesanice.
Mak turčinak, poznat i pod imenom crveni mak, divlji mak, poljski mak, glavobolj, žitni mak, pucalica, turčin cvijet, slijedio je čovjeka u svim njegovim osvajačkim pohodima, miješajući svoje sjeme sa sjemenom žitarica.
Nekada se kao lijek mnogo više cijenio.
Za liječenje se uzimaju cvjetovi u kojima se nalazi alkaloid rhoeadin. Ovaj se alkaloid nalazi u mliječnom soku kojim obiluje čitava biljka.
MAK LJEKARSKI
Razne primjene:
Zbog sluzi koja se nalazi u cvijetu, droga navodno mekša, izlučuje, ublažava, umiruje podražaj, potiče znojenje, pa se upotrebljava kao lijek kod bolova u prsima, kod kašlja, promuklosti, katara, kod bolesti pluća i slično.
Cvjetovi maka sastavni su dio "čaja od četiri cvijeta", zajedno s bijelim sljezom, podbijelom i petoprstom. Takvoj mješavini još se može dodati crni sljez, divizma i ljubičica.
Kao sirup se daje se djeci kod grčevitog kašlja. U većoj količini može djelovati štetno, jer se misli da je biljka u vrijeme cvjetanja i odmah nakon cvjetanja otrovna.
Štetno djeluje na životinje.
Iako divlji i pitomi mak imaju isto "uspavljujuće djelovanje", mak turčinak ne sadrži opasan morfij koji predstavlja pravu pošast našeg doba droge i životnih nevolja.
Ljekoviti pripravci:
Makove latice uberite prije nego uvenu.
Beru se po lijepom vremenu, a odmah se osuše i ne smiju se prevrtati rukom, nego drvenim štapićem. Ako ih dotaknemo prstima promijene svoju prirodnu boju i gube ljekovitost. Budući da su veoma krhke morate njima pažljivo rukovati.
Osušite ih brzo na zraku (ali zaštićene od vjetra), rasprostrite na velikoj papirnatoj ili platnenoj podlozi.
One moraju postati zagasito-crvene boje, a ne crne ili bezbojne; to bi bio znak da su se pokvarile. Kad su posve suhe, spremite ih u hermetički zatvorene staklene posude.
Čahure sa sjemenjem uberite neposredno nakon što latice otpadnu, dok su još zelene. Inače, može se dogoditi da nađete samo praznu čahuru.
Zrelo sjeme izlazi kroz uske proreze na plodu, dok ga vjetar njiše na vrhu stabljike.
Oparak za smirivanje (lagano narkotičko sredstvo) od cvjetova: stavite prstohvat osušenih latica u šalicu vrele vode i popijte prije spavanja.
Oparak od čahura (protiv nesanice): stavite 7-8 čahura na litru vode (2 žlice prije spavanja za djecu, 4 za odrasle).
Ovaj se oparak može koristiti u vanjskoj primjeni; za grgljanje, protiv angine, kašlja i slično.
Protiv proljeva: priredite čaj od latica, oparak od čahura, pa ih pomiješajte i dodajte čašu maslinova ulja.
Napomena:
Ako je čaj ili oparak od samog maka prejak za vas ili se bojite koristiti ih čiste, dodajte samo 2-3 latice maka lipovu čaju ili upotrijebite "čaj od četri cvijeta" koji smo već opisali.
Ovi su umirujući čajevi dragocjeni lijek protiv angine, bronhitisa, astme i nesanice.
Sirup za smirivanje bolova i kod grčevitog kašlja djece:
100 grama cvijetnih latica maka turčinka popariti sa 1300 grama kipuće destilirane vode u koju se prije toga iscijedi pola limuna; poklopiti i poslije 8 sati procijediti i iscijediti, pa dodati 2,5 kg šećera, zagrijati da zakipi i kad se ohladi, razliti u male boce od 100 do 200 grama.
MAK KOCKE (poznata slastica)
Oprez kod konzumiranja :
Daje se djeci:
Do 15 mjeseci po 5 grama dnevno
Do 3 godine po 10 grama dnevno
Do 5 godina po 20 grama dnevno
Do 10 godina po 30 grama dnevno.
Čaj: po
25 grama cvijeta maka-turčinka
25 grama bijelog sljeza,
25 grama osušenih ribizla,
25 grama malina
25 grama višanja.
Dvije žlice te mješavine prokuhati 5 minuta i poslije 2 sata odliti, zasladiti i piti na 2 sata po 1 žlicu (djeci malu, odrasli veliku).
Psorijaza
Za kupku ruku i nogu ili cijelog tijela preporučuje se sljedeći pripravak (na litru vode):
1 prstohvat žita (škrob)
1 prstohvat divljeg maka (cvjetovi)
1 prstohvat crnog sljeza (zdrobljeni korijen i cvjetovi)
1 prstohvat lipe (bjelika ili cvjetovi)
1 prstohvat ruža
Herpes
Za kupke ruku i nogu te sjedeće kupke ili vaginalni tuš (ali ne i za ispiranje usta, čak i ako se u njima pojavio herpes) na litru vode:
1 prstohvat rosopasa (polusvježi listovi)
1 prstohvat poreča (cvjetovi)
1 prstohvat divljeg maka (listovi i smrvljene čahure)
1 prstohvat bijelog sljeza (zdrobljeni korijen)
1 prstohvat ruže
1 prstohvat lavande
Čaj i sirup:
Čaj
1 čajna žličica osušenih latica, 2 dl vode
Priprema: osušene latice maka preliti kipućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Piti zaslađeno medom kod plućnih oboljenja i nesanice, a kod grčeva bez meda.
Sirup od latica:
- za plućne i dišne bolesti, upalu krajnika i porebrice
100 g cvjetova, 1.3 l vode, 2.5 kg šećera, 1 limun
Priprema: kipućom vodom preliti latice maka i dodati sok od jednog limuna. Pustiti da odstoji 8 sati i procijediti. Dodati šećer i prokuhati.
Uporaba: Djeca do 15 mjeseci uzimaju 5 čajnih žličica dnevno, do 3 godine 10 čajnih žličica, djeca do 5 godina 20 čajnih žličica sirupa, djeca do 10 godina uzimaju 30 čajnih žličica dnevno.
Čaj - kod nesanice:
2 zelene čahure maka, 2 dl vode
Priprema: Čahure rezrežemo i kratko ih prokuhamo. Poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.
Čaj - kod nesanice, kašlja, grčeva i prehlade:
20 grama svježih latica, litre vode
Priprema: latice prelijemo vrućom vodom, poklopimo da odstoji 15 minuta i procijedimo. Pijemo po šalicu čaja tri puta na dan nakon jela.
Iz kulinarstva:
Latice maka rabe se za bojenje sireva, vina i sirupa.
Sitno sjeme se koristi kao začin.
MAK - ČAHURA - MLIJEČNI SOK
Oprez! mak je toksičan
Toksičnost: Readin
Otrovni dijelovi biljke:
Cijela biljka - naročito mliječni sok.
Mliječni sok u peteljkama i listovima a naročito u čašicama nedozrele biljke sadrži haluciogene materije, te se iz tekućine koju ispušta ako se zareže rafiniranjem dobiva opijum. Takav sok već u malim količinama izaziva pospanost, umor, malaksalost, a veće količine izazivaju smrt.
Simptomi trovanja: ako se alkaloid redin konzumira u većim količinama može izazivati neugodne grčeve.
Primjena opijata iz maka je zakonom zabranjena, jer djelovanje opijata zbog otrovnosti, izaziva promjenu u živčanom sustavu, smanjuje frekvenciju disanja, a paraliziranjem centra za disanje izaziva smrt. U blažim koncentracijama, opijat izaziva nesvjesticu, oštećenja krvožilnog sustava i kolaps.
Kontraindikacije:
U većim količinama može djelovati štetno.
