KRKAVINA
KRKAVINA
KRKAVINA
Latinski: Rhamnus frangula L.
Engleski: Buckthorn
Njemački: Kreuzdorn
Francuski: Nerprun
Talijanski: Frangola comune
Krkavina se još zove i crna joha, njezin znanstveni naziv je rhamnus frangula ili frangula Alnus
Sinonimi: Frangula alnus Mill, Frangula pentaphylla Gilib., Frangula vulgaris Hill.
Narodni nazivi: Kačje grozdje, krkov, krušina, krhlika, kršlika, pasdrenovina, pasja lijeska, pasja češnja, pasjakovina, pasje grozdje, pesikovina, smrdljika, trušlikovina, tršlika, tršlikovina, trušljika, žeslika, pasdrijen.
Rhamnus je rod od oko 150 vrsta (više-manje, jer su neke vrste stavljene u Frangula), koji su grmovi ili mala stabla, poznatiji kao buckthorns
KRKAVINA - DETALJI
Opis
Krkavina raste većinom kao grm od 2 do 3 m, a rjeđe kao drvo, visine 7 do 8 m.
Kora joj je u početku zelene, a kasnije smeđe-sive boje.
Listovi su obrnuto jajasti prema gore zašiljeni i nešto nazubljeni.
Cvjetovi su neugledne zelenkaste tvorevine, smješteni po 2 do 6 u pazuhu lista.
Iz cvijeta se razvije koštuničav plod u početku zelene, kasnije crvenkaste, a u sazrijevanju crno-ljubičaste boje. Sjajne bobice krkavine privlače ptice koje šire sjeme (fazani). Nisu jestive.
Krkavina se u prirodi mnogo susreće kao pratilac crne johe.
Žućkasto, kratko-vlaknasto drvo, lako lomljivo, imalo je nekada značenje u proizvodnji baruta.
Miris i okus:
Kora ima svojevrstan miris.
Žvakanjem kore pljuvačka se oboji žuto-smeđe, ima sluzav okus, u početku ugodan, slatkasto nagorak, a kasnije trulog okusa.
Svježa kora jako pobuđuje na povraćanje.
Vrijeme cvatnje: svibanj do lipnja. Plodovi dozrijevaju u kolovozu.
Stanište: uspjeva u nizinskim, svijetlim, bjelogoričnim šumama, u šikarama, na rubovima šuma te na obalama manjih rijeka i potoka.
Iako na nekim područjima raste u velikom mnoštvu, biljka se neracionalno iskorištava, te se njezina staništa osiromašuju i teško pomlađuju.
Branje i prerada:
Kora s grana i stabla skida se u proljeće (svibanj), tako da se nožem stvara spirala, a može se i svakih 20 cm nožem zasjeći te skidati kao cijev. Oguljenu koru sušiti na toplom i prozračnom mjestu, a može se odmah, svježa, usitniti. Kora je ljekovita suha, pa se upotrebljuje tek nakon godinu dana.
KRKAVINA
Ljekoviti dijelovi biljke:
Kao droga upotrebljava se od ove biljke kora (Cortex Frangulae).
U proljeće, kada sokovi počnu kolati biljkom, kora se lako odvaja od drveta, pa se tom prilikom sijeku deblje grane, a kora se obrezuje najprije u krug na svakih 20-30 cm, a nakon toga uzdužno. Zatim se oguli; takav način skidanja kore daje najkvalitetniju drogu u obliku cijevi.
Sušenje kore može se vršiti na suncu ili u hladu.
Kora mora odležati najmanje godinu dana pa tek nakon druge godine postiže svoje najveće ljekovito djelovanje.
Nakon treće godine brzo joj opada ljekovitost.
Kora se upotrebljava za Ijekovite svrhe tek pošto je odležala oko godinu dana, jer svježa kora izaziva neugodne pojave kao povraćanje i grčenje u probavilima.
Iz 3 kg svježe kore dobije se 1 kg suhe.
Zbog sadržaja purgativnih tvari (glikozid frangulin) vrlo je poznati lijek protiv začepljenosti.
Kao blago sredstvo uzima se kora bilo sama, bilo u obliku čaja sa drugim drogama.
Sporno je da li nakon sabiranja na 100° C stabilizirana svježa kora ima još punu ljekovitost.
Ova je biljka prirodni antiastmatik, antihelmetik, adstrigent, diuretik, depurativ, emetik, holagog, karminativ, katarik, laksativ, mikotik, purgativ, tonik i vermifug.
Uputa za pčelare:
Za pčelara je posebno važna jer krkavinu pčele posječuju gotovo cijelu pčelarsku sezonu
Biljka je otporna na sve vrste gljivica, ali i protiv jakog mraza.
KRKAVINA
Ljekovite i djelotvorne tvari:
U kori krkavine utvrđeni su oksimetilantrahinoni (vjerojatno jednaki emodinu rabarbare) frangula kiselina, jabučna kiselina, kalcijev oksalat, više smola i eterično ulje, flavonoidi, i tanini a dokazana je i velika količina vitamina C. Antrahinonski spojevi, frangulin, frangulanin, franganin, glukofrangulin, emodin, izoemodin, saponin, šećer, tanin, frangulinska kiselina.
Sušena kora krkavine mora sadržavati najmanje 7% glucofrangulinas, izražen kao glucofrangulin A.
Antrakinon spojevi (6-10%): emodol derivati, chrysophanol, frangulin, frangulósidos i B, formirani djelomičnom hidrolizom A i B. glucofrangulósidos, genin kao emodin, chrysophanol
Plod sadrži: glikozid ramnoksantin.
Glavni antraglikozid je jedan vrlo purgativan, svetlo-narandžast, amortan ramno-glikozid, glikofrangulin koji se za vreme sušenja i dugotrajnog čuvanja kore postepeno razlaže na glikozu i frangulin, koji je odavno poznat kao sastojak droge.
U drogi ima još i tanina, gorke materije, šećera i masti, slobodnih emodina, izoemodina, hrizofanske kiseline i drugih antrahinonskih derivata.
Gorčina droge može se odstraniti tretiranjem kore magnezijum-oksidom.
Primjena u pučkoj medicini:
Tek oko 1300. god. spominje se ta ljekovita biljka po prvi put, ali je nakon visoke ocjene njezine vrijednosti, kao jeftinog nadomjestka za vrlo skupu rabarbaru, gotovo posve pala u zaborav. Oko 1848. godine kora je uvedena u službenu upotrebu kao droga Cortex Frangulae i od tada je ponovo cijenjeno sredstvo za čišćenje.
Velika je prednost ovog lijeka da se primjenom ne stvara navika niti se umanjuje njegovo djelovanje kao kod mnogih drugih, osobito anorganskih sredstava. Kora krkavine i dugom upotrebom ne nadražuje sluznice crijeva, niti povećava islučivanja crijevne sluzi niti izaziva proširenja krvnih žila debelog crijeva. Ona se može slobodno primijeniti kod hemeroida, teškoća u crijevima, kod slabokrvnosti kao i kod trudnoće. Kori krkavine treba dati prednost pred svim anorganskim sredstvima za čišćenje pa čak i pred biljnim sredstvima kao aloj i ricinus.
Kora krkavine preporuča se kod tromosti debelog crijeva i kod pomanjkanja peristaltike debelog crijeva, sve do kronično tvrde stolice i kod svih teškoća i bolesti koje nastaju kao posljedica toga: bolovi u debelom crijevu, osjećaj nadutosti, nateknuće jetre, zastoj izlučivanja žuči, upala žučne kesice, zgušćivanje žuči, i konačno, stvaranje žučnih kamenaca.
Nedovoljno pripremana (mora se zagrevati na 100° C bar jedan sat) ili neodležala kora ne sme se upotrebiti ni za čajeve ni u druge svrhe. Od oko 2 - 3 kg sirove kore dobiju se 1 kg suhe.
Stara, ispucala, natrula kora se ne skida jer nema nikakvu ljekovitu vrijednost.
Uzme li se veća količina čaja nego je propisano, javljaju se grčevi i bolovi u trbuhu. Mlada kora i bobice uzrokuju mučninu, povraćanje i krvavi proljev, upalu bubrega, a kod trudnica i pobačaj, jer sadrže rhamnus toxin, koji tek nakon dužeg stajanja prijeđe u druge spojeve pa prestaje djelovati.
Zato se kao lijek za "unutarnju" upotrebu uzima kora samo od dvogodišnje biljke, a i takva treba (kao što je rečeno), prije upotrebe odležati na suhom oko godinu dana.
Uvarak od mlade kore služi samo za vanjsku primjenu, za ispiranje tijela zahvaćenog svrabom, grintom ili gnojnim lišajem.
Ljudi s bolesnim bubrezima i trudnice ne smiju uzimati taj lijek jer, zbog nedovoljnog poznavanja biljke, može doći i do ozbiljnijih komplikacija.
Zapadna pučka medicina krkavinu koristi za liječenje akni, artritisa, analnih fisura, bolesti slezene, bubrežnih bolesti, bolesti metabolizma, ubrzanog rada srca, ciroze, ekcema, impentiga, bolesti jetre, hemeroida, herpesa, holecistitisa, krvarenja, kamenca žuči, karcinoma, komplikacija sa žuči i s jetrom, zatvora, parazita, plućnog edema, vrtoglavice, vodenih bolesti, za bistrenje vida, za čišćenje crijeva prije i poslije operacije.
KRKAVINA - SJEME
Mehanizam djelovanja:
-Laksativ ili purgativ, ovisno o dozi - bolesti želuca i crijeva (slab rad tankog crijeva, lijenost debelog crijeva, zatvor ili konstipacija, krčanje debelog crijeva, bolesti debelog crijeva, slaba peristaltika, hemeroidi, napetost trbuha, grčevi, kod bolesti koje su uzrok slabom radu crijeva , kao što su glavobolja, šum uha, omaglica, razni nametnici i paraziti u želucu i crijevima...
-Cholagogue (pojačava evakuacije žuči) - bolesti jetre i žuči (otečena ili tvrda jetra, ciroza, zastoj žuči, upale žučne vrećice, pojačano izlučivanje i stvaranje žuči, žučni grčevi, žutic itd)
- Kod bolesti slezene
- Za detoksikaciju cijelog organizma
- Kod bolesti kože (izvana, kora krkavine namočena u octu za liječenje raznih krasta na koži...)
Unutarnja upotreba:
- Povremeni zatvor
- Čišćenje utrobe prije operacije ili radioloških pregleda.
- Jetra i žuč diskinezije (smanjeno pražnjenje sadržaja žučnog mjehura).
- Vermifuge. Pomoćno sredstvo protiv glista tretmani (uklanjanje gliste).
Priprema čaja za čišćenje:
1 puna čajna žlica usitnjene kore od krkavine stavi se u hladnu vodu koliko je potrebno za 1 šalicu pa se sasvim malo prokuha. Čaj se pije navečer prije spavanja. Dnevna količina ne smije biti veća od 15 g kore, jer veće količine ili suvišno prokuhavanje kore može prouzročiti proljev nalik koleri.
Primjena u pučkoj medicini: kod naroda vrijedi kora od krkavine kao dobro sredstvo protiv glista. Kora krkavine pomiješana s raznim drugim ljekovitim biljem pije se kao čaj koji čisti krv.
Za ispiranje upaljenih usta kod djece upotrebljava se mlaki uvarak od kore, kuhane u octu.
Ostrugani unutarnji dio kore, pripravljen kao uvarak, služi kao kupelj kod krasta i svraba.
Kora kratko prokuhana u čistom jabučnom moštu, odmah procijeđena, odličan je domaći lijek protiv ovapnjenja žila i protiv moždane kapi za osobe koje su tome sklone.
U slučaju izostanka menstruacije valja uzeti po 15 g krkavine, ploda pasdrijena, rusomače (Capsella bursae pastoris), rutvice (Ruta graveolens), stolisnika i kamilice i 10 g korijena omana (Inula helenium), dvije velike žlice te mješavine popariti sa 4 dl kipuće vode, poklopiti i ostaviti da stoji preko noći, a ujutro procijediti. Pije se toplo, pola natašte, a pola prije večere.
RHAMNUS FALLAX BOISS - žestika i RHAMNUS CATHARTICA L. - pasjakovina
U iste svrhe liječenja mogu se primijeniti i slijedeće biljke:
1) RHAMNUS FALLAX BOISS - žestika
Sinonimi: Rhamnus alpina (L.) S. S. - Rhamnus carniolica A. Kern
Narodni nazivi: ljigovina, orehovac, pasja lijeska, smrdika, smrdljika.
Žestika je biljka, dosta rasprostranjena kod nas u višim predjelima kao grm, visine do 3 m. Često raste u velikom mnoštvu na većim visinama, najviše u bukovim šumama niskog i rijetkog sklopa, na suhim i sunčanim položajima. Upotrebljava se kora žestike (Cortex Rhamni fallacis).
2) RHAMNUS CATHARTICA L. - pasjakovina
Narodni nazivi: bijela pasjakovina, kozja črešnja, krkavina obična, metuljeve jagode, pasdren, pasdrijen, pasja drenjina, pasje drvo, pasji dren, psikovina.
Biljka je također kod nas rasprostranjena kao grm te raste na suhim i sunčanim mjestima u svjetlijim šumama i šikarama.
Upotrebljava se, iako rjeđe, kora (Cortex Rhanini catharticae) i okrugle crne bobe gorkog okusa (Fructus Rhamni catharticae).
Kontraindikacije i mjere opreza:
Popratne pojave: zadržavanje toksina u crijevima koje uzrokuje glavobolju, osjećaj vrtoglavice, šum u ušima, ograničenu sposobnost razmišljanja, lupanje srca i dr. nestaju upotrebom kore od krkavine.
Konzumiranje bobica ili žvakanje svježe kore izaziva jaki nadražaj sluznice gastrointestinalnog trakta te povraćanje i proljev, čak i krvavi.
Kontraindicirana u trudnoći, laktacije, menstruacija, začepljenja crijeva, akutne trbuha, gastroduodenalnih ulkusa, sindroma iritabilnog crijeva, Crohnova bolest, hemoroida, cistitis, renalne ili srčani isuficiencia.
Ne propisuje oblike za doziranje s alkoholnim sadržajem za oralnu primjenu u djece mlađe od dvije godine ili ljudi koji prolaze odvikavanje ovisnosti o alkoholu.
Gastoenteritis; krkavine može uzrokovati crijevne grčeve sa popračenom boli.
Kora treba biti dobro osušena i dobi (barem godinu dana), tako da se transformacija anthrones i antrakinon anthranols neophodnih za terapijsku uporabu događa.
Započnite tretman sa malim dozama.
Uporaba svježe biljke, visoke doze, dugotrajno liječenje ili zbog individualne osjetljivosti na krkavinu, može dovesti do velike boli grčeva gastrointestinalne iritacije s jakim crijevnim grčevima, povraćanje i mučnina.
Vaše daljnje korištenje (zlouporaba) uzrokuje gubitak elektrolita, posebno kalija (što bi moglo dovesti do neizravnog pojačanje učinka cardiotóticos).
Za liječenje kronične ili uobičajenog zatvor, preporuča se korištenje laksativa mehanike, i uvesti potrebne moficicaciones u prehrani i navikama.
