KRIKA
KRIKA - Crvena vidovčica
Lat: Anagallis arvensis L.
Druga imena: Krika, pelenika ili crveni crijevac, vidac, vidić, vidova trava, crvena ovčarka, krivičica, (anagalis arvensis l)
Anagallis je rod jednogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice jagorčevina (jaglika) (Primulaceae), i naziv za najrašireniju na prostorima Balkana vrstu, Anagallis arvensis.
Opis:
Malena je biljčica s četvorokutastom stabljikom, jajolikim širokim lišćem i svijetlocrvenim cvjetovima koji se otvaraju isto kao i u mišjakinje na sunčanom svjetlu.
Četvorostrano stablo je poleglo, nisko, golo i prilično razgranato.
Sa njega polaze nasuprotni, cijeli listovi najčešće srcolikog oblika čije je naličje dlakavo.
Cvjetovi su pojedinačni, petočlani i sa dugačkim cvjetnim drškama, dok su listovi sjedeći (bez lisnih drški).
Cvjetovi su najčešće crvene, manje bijele i tamnoplave boje.
Cvjetovi se otvaraju tek na sunčevom svjetlu.
Plod je čahura, a sjeme ima tri ruba na kojima su krilca i bradavičastu površinu.
Prilično je rasprostranjena biljka i to posebno po umjereno-vlažnim, zapuštenim mjestima kao i na oranicama (to naročito u žitu), vinogradima i vrtovima.
Može se smatrati kosmopolitom, ako se ne računa tropska regija u kojoj vidovčice nema.
Cvjeta od srpnja do listopada.
Raste po vrtovima, vinogradima, poljima i strništu.
Za lijek se skuplja za vrijeme cvjetanja čitava stabljika.
Ima nisku, do 30 cm dugačku stabljiku koja raste više uz samo tlo.
Najčešće ju susrećemo kao dosadnu korovsku biljku.
Kod krava smanjuje mlijećnost i na popisu je otrovnih biljaka.
KRIKA - DETALJI
Sinonimi:
Spisak vrsta roda Anagallis
Anagallis acuminata - (Angola)
Anagallis alternifolia - (Čile)
Anagallis arvensis - syn. *A. parviflora, A. platyphylla, A. phoenicea
Anagallis barbata - (Brazil)
Anagallis brevipes - (Tanzanija)
Anagallis crassifolia - (Španjolska, Maroko)
Anagallis djalonis - ( Afrika)
Anagallis filiformis - (Brazil)
Anagallis foemina - syn. A. caerulea
Anagallis gracilipes - (Zimbabve)
Anagallis hexamera - (Etiopija, Kenija)
Anagallis kingaensis - (Afrika)
Anagallis minima - syn. A. centunculus, Centunculus minimus
Anagallis monelli - syn. A. linifolia'
Anagallis nummulariifolia - (Madagaskar)
Anagallis oligantha - (Malavi)
Anagallis peploides - (Madagaslar)
Anagallis pumila - Florida
Anagallis rubricaulis - (Madagaskar)
Anagallis schliebenii - (Tanzanija)
Anagallis serpens - (istočna Afrika)
Anagallis tenella - syn. A. repens
Anagallis tenuicaulis - (Madagaskar)
Anagallis tsaratananae - (Madagaskar)
Porijeklo imena:
Roda - od gr. anagelao = smijati se, jer se nekada biljka koristila za poboljšanje raspoloženja
Vrste - od lat. arvensis = poljski.
Anagelao je grčka riječ, a u prijevodu znači smijati se, jer se biljka koristila u liječenju depresije.
Dioskurid i Plinije hvale ljekovitu vrijednost u liječenju jetre i rana uzrokovanih ugrizom divljih pasa, te za odstranjivanje tuge.
Biljku još nazivaju i pastirski sat jer se cvjetovi otvaraju ujutro oko 8 sati a zatvaraju u 15 sati.
KRIKA
Sadržaj:
U medicinske svrhe, kao droga se koristi nadzemni dio procvale biljke (Anagallidis herba) koji nije baš dobro kemijski proučen.
Zna se da herba, kao i sjeme, sadrži:
- saponine, koji su nedovoljno proučeni;
- tanine;
- neki proteolitički enzim;
- ciklamin, glikozid;
- gorke materije
-flavonoide.
KRIKA
Upotreba:
Vidovčica se, upravo zbog nedovoljno poznatih kemijskih sastojaka, koristi samo kao narodni lijek.
Danas se puno manje upotrebljava nego ranije jer se zna da sadrži štetne materije, kao npr. ciklama.
Najčešća njena primena je kod bolesti kože kakve su mladalačke akne, zloćudni tumori, inficirane rane i dr.
Osim toga može se upotrebiti i za oboljenje žučnih puteva, kao diuretik i za izbacivanje sluzi iz organa za disanje.
Kao sedativ se može davati nervno rastrojenim osobama i epileptičarima.
U liječenju:
Dobra je za liječenje gihta,tuberkuloze i raka, kuge, za rane i to u oblilu obloga i za ispiranje, kao jak narkotički otrov (može zamijeniti morfij koji se daje kod astme) itd...
Koristimo ju za liječenje bolesti bubrega i mokračnog mjehura (pojačava rad bubrega),
bolesti jetre (žutica),
očne bolesti (popravlja vid, liječi i bistri rožnicu, jača očni živac),
bolesti krvi (za zaustavljanje raznih krvarenja),
kod bolesti pluća (naročito kod astme kojoj je uzrok alergija na sijeno i pelud, kod plučne skleroze, kod otežanog disanja,
kod sluzavo gnojnih stanja pluća, plućnih bolesti sa slabošču rada srca, za iskašljavanje),
za izazivanje znojenja (dijaforetik),
liječenje ujeda otrovnih zmija,
bjesnila, ludila, padavice, liječenje depresije i mentalnih bolesti.
Recepti:
Svježa izgnječena biljka vidovčice stavlja se kao oblog za rane od nagnječenja, udarca, te na otoke i različite povrede.
Otuda joj i ime, od glagola vidati.
Ovakvi oblozi izvlače temperaturu i sprječavaju upalu.
Rane koje teško zaraštavaju peru se uvarkom od osušene stabljike kratko kuhane u vodi, a nakon ispiranja stavljaju se i oblozi s ovim uvarkom.
Zatrovane i žive rane peru se dnevno 5–6 puta uvarkom od 60 g osušene stabljike, kuhane 15 min. s 1 litre vode, nakon ispiranja stavljaju se i oblozi s ovim uvarkom.
Pored njenog korištenja za obloge i za ispiranje, od vidovčice se pravi i čaj tako što se osušena stabljika kratko kuha u vinu sa dodatkom žlice meda.
Uz oblaganje i ispiranje rana treba dnevno popiti 1–2 manje šalice čaja, svako 1–2 sata po gutljaj od: 10 g osušene stabljike, 5 min. kuhane sa žlicom meda i 1 litre vina.
Ovaj čaj čisti krv, tjera na znojenje i mokrenje, liječi žuticu i vodenu bolest, čisti jetra, drobi i lagano izlučuje kamenje i pijesak iz bubrega i mokraćnog mjehura, a pranje očiju ovim odvarom jača očne živce i bistri rožnicu.
Kad se vidovčica kuha u octu, koristi se za obloge kod gihta.
KRIKA
Kontraindikacije:
Upozorenje: može se koristiti samo po uputstvu stručne osobe jer sadrži saponine!
