KIČICA
KIČICA
Latinski naziv: Centaurium umbellatum gilib.
Hrvatski naziv: Kičica, kirica crljena, kitica mala, kitica gorka, gorkica, ger, gerčica, girka trava, borcvitaš, gorko zelje, cvit sunčeni, grozničavka, jezernica, kinin, kučica, trava od groznice, zelje crljeno, zelje crno, zimičnjak, žuč zlatna, drago cvitje, grozničava trava
Engleski: Broad-leaved Centaury, Centaury, Common Centaury, Seaside Centaury;
Francuski: Petite-centaurée rouge; (Mali crveni različak)
Njemački: Gemeines Tausendgüldenkraut, Echtes Tausendguldenkraut, Erdgalle, Fieberkraut, Rother Aurin, Strand-Tausendgüldenkraut, Tausendgüldenkraut;
Slovenski: cintara, gorčica, kitarica, tavžentroža;
Srpski: crvena kantarija;
Talijanski: Centauro maggiore.
Obitelj: Sirištare (Gentianaceae)
Podrijetlo: Europa, Sjeverna Afrika
Upotreba: Ljekovito bilje
Dijelovi za upotrebu: Vanjski dijelovi
Sinonimi: Centaurium erythraea Raf. ,Centaurium minus Moench., Centaurium vulgare Raf., Chironia centaurium Curt., Erythraea centaurium Pers., Erythraea vulgaris S. F. Gray, Gentiana centaurium L.
Narodni nazivi: bor cvitaš, ger, gorka kitica, gorčica, gorko zelje, griževnjak, grozničava trava, grozničavka, jezernica, kantarion, kitica, mali stozlatnik, tavžentroža, trava od groznice, zlati grmek, zlatna žuč, zlatna kitica.
OPIS:
Jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka, četvorouglaste i razgranjene stabljike i visine 20 do 50 cm.
Prizemni listovi su obično smješteni u rozeti, a listovi na stabljici su naspramni i sjedeći, jajolikog do duguljastog oblika.
Cvjetovi su složeni u paštitac, ljevkastog su oblika i ružičasto-crvene boje.
Prašnici se nakon cvatnje karakteristično savijaju u spiralu.
Cvjetovi se otvaraju po toplom vremenu tek kod najmanje 20° C.
Miris i okus: biljka miriše slabo aromatično, a okusa je oštra i gorka. Vrijeme cvatnje: od lipnja do kolovoza.
Stanište: kičica rado uspijeva na šumskim livadama i šumskim čistinama te voli vapnenasto, ilovasto i toplo tlo, ali se prilagođuje i drugim uvjetima staništa, a uspijeva čak i na močvarnom tlu.
KIČICA - DETALJI
Ljekoviti dijelovi i djelotvorne tvari biljke:
U početku cvatnje sabire se čitava biljka (Herba Centaurii) pa se tako sabrana razastre zbog sušenja u hladu na zračnom mjestu.
Uobičajeno je da se sabrana biljka veže u snopiće koji se objese u hladu radi sušenja.
Sabrana biljka neka ne bude dulja od 20-25 cm, jer prevelika stabljika smanjuje vrijednost.
Sušenje na suncu, kao i sabiranje kada je biljka već ocvala, daje drogu čiji cvjetovi nisu više ružičasto-crveni, nego blijedo smeđi, a i čitav je izgled biljke smeđ, zbog čega takva droga nije kvalitetna.
Sabirači te biljke često griješe što biljku prilikom sabiranja ne režu, nego je čupaju zajedno s korijenjem koje se nalazi plitko pod zemljom.
Na taj se način biljka u prirodi prorjeđuje, a poznata su i uništenja čitavih staništa prouzrokovana ovakvim nerazboritim načinom sabiranja.
Ljekovite i djelotvorne tvari: - najvažnija ljekovita tvar je gorki glikozid eritrocentaurin, nadalje eterično ulje u manjim količinama, palmitinska kiselina, stearin, sluz, šećer, eritarin, bezbojni ali kristaličan vrlo gorak glikozid vjerojatno je najljekovitija supstanca.
Nadalje su utvrđeni još cerilni alkohol, fitosterin, guma, vosak, viši alkoholi, lagano hlapivo ulje, masne kiseline, kalij, škrob i magnezij. Eritrocentaurin je sastavni dio gorkih kapi za želudac (Tinctura amara) i ekstrakta (Extractum Centaurii).
Ljekoviti sadržaj: eritrocentaurin, eritaurin, eritramin, fitosterin, gencijanin, gentianin, gentianidin, gentioflavin, amarogentin, svertimarin, eterično ulje, stearin, vosak, guma, šećer, željezo, natrij.
KIČICA
Ljekovito djelovanje:
Kičica je izrazita ljekovita biljka za bolesni želudac. Ona djeluje u prvom redu na sprečavanje vrenja i pobuđuje rad želučanih, crijevnih i pljuvačnih žlijezda. Otklanjanjem pojava vrenja, jačanjem preslabog ili tromog želuca kao i pospješenjem rada želučanih žlijezdi, naročito kod nedovoljnog izlučivanja solne kiseline, postiže se temeljita promjena cjelokupnog rada želuca i crijeva. Prije svega pospješuje se stolica, otklanja začepljenje, a odstranjuje se, odnosno smanjuje zastoj u radu i želučani plinovi. Kičica uspostavlja u želucu i crijevima ponovo prirodni rad i funkcije, a time djeluje i na funkcije jetre i žuči, otklanja i ovdje nedovoljan rad tih organa, odnosno, među ostalim liječi smetnje u jetri, žučne grčeve i žuticu.
Da ovo ljekovito djelovanje, koje se odnosi na jačanje i čišćenje ima kao posljedicu i poboljšanje krvi kod slabokrvnosti, da se normaliziraju poremećeni odnosi kolanja i da na kraju nestaje tjelesna i duševna umornost i iscrpljenost, samo su dokazi u kojoj mjeri bolesne pojave želuca i crijeva nepovoljno utječu na čitav organizam. Kičica je najbolja i najpouzdanija ljekovita biljka koju pruža priroda i koja s pravom zaslužuje svoje ime. (Kičica se u njemačkom jeziku naziva "Tausendguldenkraut", tj. biljka tisuću guldena, što bi odgovaralo i nekim našim narodnim nazivima, kao npr. tavžentroža ili zlatna kitica.)
Kičica je jedna od gorkih biljaka, ali je dovoljno blaga koja se može davati djeci kada je potrebno stimulirati apetit ili postoje želučani problemi. Kičica je dobra za rekonvalescenciju, osobito ako je potrebno oporaviti jetru nakon bolesti ili terapije lijekovima.
Za odrasle je pouzdani tonik koji se može koristiti kod oboljelih od anoreksije, ali i kod onih koji imaju uobičajene probavne smetnje. Kičica poboljšava apetit, a može odigrati i važnu ulogu u vraćanju izgubljene vitalnosti kod starijih ljudi koji su postali iscrpljeni i čija se probava usporila. Ukratko, za svakoga tko treba sredstvo za jačanje, ali nije dovoljno snažan za druge tonike.
Djelotvornija je ako se ne kuha.
Utječe na rad jetre i žučnog mjehura, regulira smetnje u jetri i žuči, olakšava tegobe izazvane žučnim kamencima, liječi žuticu. Pročišćava i poboljšava krv kod slabokrvnosti, regulira krvotok.
Za pripremu čaja dovoljno je pola čajne žlice kičice staviti na močenje u 1 šalicu hladne vode kroz 8 sati. Nakon što je hladni pripravak ocijeđen, zagrije se da bude topao, a piju se tokom dana 2 šalice uvijek prije jela, nikada neposredno nakon jela. Mnoga primjena kičice u pučkoj medici kao i zapisi u starim bilinarskim knjigama, našla je u cijelosti potvrdu i u nauci.
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: kod bljedoće, slabokrvnosti, rahitisa i skrofuloze pije se čajna mješavina od jednakih dijelova kičice i gospine trave (br. 70). Za pripremu uzme se 1 čajna žlica te mješavine za 1 šalicu čaja i na kraju se doda 1 čajna žlica meda, a piju se dnevno 2 do 3 šalice u gutljajima, tj. polagano.
Kod tvrdokorne začepljenosti i bolesti jetre priprema se klistir od jednakih dijelova kičice, maslačka (br. 142) i puzave pirike (br. 5). Ta se mješavina jednom prokuha, uvarak se ostavi da odstoji dok ne bude kao mlačan upotrebljiv, procijedi se, a klistir se uzima uveče.
U starim knjigama za kičicu ukratko piše »čaj od kičice jača, tjera vjetrove, popravlja želučane sokove, pomaže kod slabog želuca, žgaravice, zatvorenosti, bolesti jetre, žutice i bubrega, daje tek, liječi glavobolju i slabokrvnost, tjera gliste«. Kičica je doista gorka biljka (amarum), ali ta gorčina je u stvari lijek koji idealno djeluje na cijeli organizam stimulirajući određene sustave metaboličkih procesa, pa tako i na funkciju izlučivanja pepsina, te se koristi kod liječenja:
• bolesti želuca i crijeva, (slabog apetita, slabog rada želuca – dispepsije – otklanja bolove želuca, digestiv, nervoznog želuca (sedativ digestivnog sustava), lijenosti rada želuca i crijeva; te potiče žlijezde na izlučivanje želučanog soka, pomaže kod čira na želucu i na dvanaesniku, kod pomanjkanja želučanog soka ili hipoaciditeta želučane kiseline, kod čestih podrigivanja, kod spuštenog i mlohavog želuca; potiče crijevne žlijezde na rad, podražuje peristaltiku crijeva, otklanja katar crijeva, uništava nametnike u crijevima, čisti crijeva od nagomilanih štetnih otrovnih tvari, pročišćava crijevne resice te pojačava apsorpciju hranjivih sastojaka, pomaže kod raznih nadimanja, nadutosti kao dobar karminativ, proljeva, jakih proljeva, krvavog proljeva, zatvora, hemoroida, itd.),
• kod psihosomatskih bolesti kao što je anorexia nervosa (anoreksija – odbijanje hrane),
• bolesti jetre i žuči (slab rad jetre, kongnestija jetre, slabo izlučivanje žuči, žutica, žučni kamenci, itd.),
• groznica,
• slabokrvnosti,
• visoke temperature, glavobolje,
• kožnih bolesti,
• ženskih bolesti,
• bolesti bubrega (kod pročišćavanja bubrega i mjehura, raznih infekcija bakterijama, itd. ),
• reume mišića i zglobova i gihta,
• kod mršavljenja (pijemo duže vremena uz dijetu čaj od kičice u količini od 1-2 šalice na dan u gutljajima, itd.),
• dijabetesa (pije se čaj od kičice i pelina duže vrijeme),
• nervoze, napetosti, histerije, zabrinutosti, potištenosti.
• Kao dobar antioksidans djeluje preventivno i pomaže u detoksikaciji organizma.
Ljekovito bilje koje se miješa s kičicom: metvica i kamilica, a može i kadulja, gospina trava, pelin, lincura, stolisnik, kopriva, itd.
Zapadna pučka medicina kičicu koristi za liječenje:
- bolesti probavnog sustava,
- očiju, živaca,
- metabolizma,
- bubrega,
- jetre,
- žlijezda – glandula,
- zatim protiv crva u crijevima,
- dijabetesa,
- ekcema,
- histerije,
- prehlade,
- izgubljenog apetita,
- bolesti groznice,
- katara želuca,
- katara crijeva,
- za jačanje krvi,
- liječenje melankolije,
- mišićnog reumatizma,
- proljetnog umora,
- reume,
- raznih rana,
- bolesti slezene,
- za stimulaciju sekrecije u želucu,
- kod srčanih aritmija,
- za relaksiranje nervnog sustava,
- za čišćenje krvi,
- za jače izlučivanje žuči,
- za čišćenje bubrega,
- kod zatvora,
- za jačanje i regeneraciju organizma poslije bolesti,
- protiv žučnih bolesti i kamenaca u žuči, žutice, itd.
Rabi se kao magični prah, u homeopatiji, kao začin u kuhinji, te za bojenje.
Homeopatija:
U homeopatiji se Centaurium rabi u obliku matične tinkture kičice za liječenje bolesti želuca i slabosti organizma
KIČICA
Primjena u liječenju životinja:
Kičicu treba staviti konjima ili govedu u zelenu krmu ili sijeno kod krvomokrenja životinja.
Čajni uvarak kičice upotrebljava se za čišćenje rana, a nakon toga se od istoga na rane stavlja vlažni oblog.
Čajna mješavina od kičice, pelina (br. 23) i srčanika (br. 63) daje se konjima, kravama i ovcama kad nemaju volje za uzimanje hrane te kod mršavosti i tjelesnog propadanja.
Životinje će napadno brzo postati zdrave.
Kičica se daje životinjama kod začepljenosti ili kod proljeva.
Iz mitologije i povijesti:
Kičica je još u starom vijeku bila vrlo cijenjena ljekovita biljka, a zvala se "centaurium" po Kentauru Hironu, koji je njome liječio jako zagnojene rane.
Hipokrat, Aristotel i svi veliki liječnici i prirodoslovci hvalili su tu biljku koja se kod Rimljana zvala "fel terrae", tj. žuč zemlje, radi svog gorkog okusa.
Aristotel ju je nazvao žuč zemlje. Kičicu su cijenili Hipokrit, Dioskurid i Plinije, koji su je kao gorku biljku rabili za liječenje tegoba želuca i slabosti organizma, nadasve uvjereni da vrijedi 1000 zlatnika. U Ebersovom papirusu, napisanom oko 1550. god. pr.n.e. u Tebi, među ostalim ljekovitim biljem spominje se i kičica.
Prema jednom drugom tumačenju, trebalo bi ime nastati od latinskih riječi centum - sto i aurum - zlato, složeno u centaurum.
U povijesti, pričama i vjerovanju mnogih naroda, kičica je kao ljekovita biljka, uvijek prisutna.
Biljka od 1000 zlatnika. U prijevodu mnogih europskih naziva ove biljke ima sličan naziv; biljka od tisuću zlatnika. Jedna latinska izreka glasi -"nomen est omen" što znači "ime je znak".
KIČICA
RECEPTI:
Čisti čaj od kičice, uziman kroz dulje vrijeme, djeluje na mršavljenje kod ugojenih osoba.
Kod želučane slabosti, pritiska u želucu i katara želuca, priprema se čajna mješavina od kičice, korijena srčanika, podanka iđirota i kamilice. Za 1 šalicu čajnog oparka uzima se 1 čajna žlica te mješavine, a čaj se pije tokom dana 2-3 šalice. Kičica je također prava ljekovita biljka za žene, jer otklanja smetnje kod menstruacije.
Kod očnih bolesti na skrofuloznoj podlozi piju se dnevno 2 šalice čaja pripremljenog kao čajni oparak od mješavine jednakih dijelova kičice i listova oraha. Za 1 šalicu uzima se 1 čajna žlica navedene mješavine.
Čaj: 1 čajnu žličicu biljke namočiti u onoliko hladne vode koliko je potrebno za tri šalice, promiješati i podgrijati. Piti prije obroka (3 šalice na dan).
Za oslabjeli želudac, katar želuca, pritisak u želucu pripremiti čaj od mješavine žute sirištare, iđirota i kamilice. Piti tri puta dnevno po jednu šalicu.
Protiv suvišne kiseline u želucu piti čaj od mješavine (u jednakom omjeru) anisa, kamilice, kima, matičnjaka, paprene metvice i kičice.
Djelovanje tinkture jače je od djelovanja čaja. Uzima se 10 do 15 kapi tri puta na dan.
Kućni recept za želučani gorki napitak:
150 g kičice,100 g korijena od rabarbare,100 g ploda borovice, 50 g stolisnika, 30 g podanka iđirota, 20 g biljke pelina.
Dijelovi se korijena dobro usitne, a plodovi borovice se zgnječe. Ta se biljna mješavina stavi u bocu od 5 litara, a na nju se nalije 2,5 litre 90% -tne vinske žeste ili alkohola i ostavi stajati kroz 2 dana. Sada se pripremi šećerna otopina od 1,5 litre prokuhane i dobro rashlađene vode i 1 kg šećera.
Čim je otopina nakon jednog prokuhavanja i ohlađenja postala potpuno bistra, nalije se u biljni pripravak s alkoholom i dobro protrese. Dobro zatvorena boca stavi se kroz 4 tjedna u blizinu peći ili štednjaka, tj. na toplo mjesto i dnevno se 2 do 3 puta dobro protrese. Nakon 4 tjedna sadržaj se boce procijedi, ostatak se dobro istiješti i tako dobiveni želučani gorki napitak napuni se u boce. Od toga napitka uzima se po 1 rakijska čašica prije ručka i večere kod slabosti želuca, probavnih smetnji, pečenja u želucu, žgaravice, pritiska u želucu, pomanjkanja apetita, nadutosti, začepljenja, otečene slezene, početne žutice, kod prekomjernog sekreta u želucu, i kod smetnji sa žuči.
Pelin pomiješan s jednakim dijelovima kičice ljekoviti je napitak za šećerne bolesnike.
Kućni recept za vino od kičice: 60 g kičice, 40 g kamilice i 40 g sitno izrezane kore naranče.
Sok od 2 naranče stavi se u 1,5 litre dobrog bijelog vina i ostavi na suncu tri tjedna, nakon toga se ocijedi i napuni u boce. Upotreba je ista kao i kod želučanog gorkog napitka.
Tinktura: -(za u tekst navedena oboljenja)
Priprema se prema propisima farmakopeje.
Uporaba: uzimati tri puta na dan po 20-30 kapi s malo vode ili soka.
Kod jakih bolova ili jačeg djelovanja uzimati tri puta po 50 kapi.
Napomena: ako je tinktura rađena s rakijom, uzimati tri puta po 20 kapi, s čajem ili vodom.
KIČICA - ČAJ
Uzgoj:
Kičica je često samonikla biljka u svojem prirodnom staništu, ali nije ju lako uzgajati.
Za medicinske svrhe, biljka se bere u prirodi.
Listovi se mogu brati od srpnja do rujna.
NUSPOJAVE:
Kontraindikacije: Nisu poznate.
