DUNJA
DUNJA
Lat: Cydonia Oblonga L.
Eng: Quince
D: Die Quitte
Fr: Cognassier
Narodni nazivi: cunja, funja, gdunja, gunja, kunja, kutinja, tkunja, tunja, vunja.
Dunja je jedna od starijih voćaka, porijeklom iz Perzije, Anadolije, a možda i Grčke ili s Krima.
Dunja (lat. - Cydonia oblonga) je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, danas grad Chania na otoku Kreti. U Armeniji i Iranu, dunje rastu u divljini.
DUNJA - DETALJI
Opis:
Dunja je slična stablu jabuke i njezin je bliži srodnik iako se često pojavljuje u rastu grmolikog oblika.
Kora je glatka i smeđa, listovi su nalik listovima jabuke samo što su po rubu cijeli i s donje strane sivo pustenasti.
Cvjetovi su veliki, svijetlocrvene do bijele boje i ne dolaze u čupercima kao kod jabuke nego pojedinačno.
Plod je oblika jabuke ili kruške, presvučen dlakama koje se lako skidaju. Zreli su plodovi zlatnožute boje.
Miris i okus: sirovi plodovi dunje imaju izvanredan miris, no okusa su trpka i stežu tako da se jedu samo kuhani.
Vrijeme cvatnje: svibanj do lipnja, a vrijeme sazrijevanja plodova u listopadu. Kod pažljivog uskladištenja naknadna zrioba dunje vrši se čak do zime.
Stanište: domovina dunje su šume sjevernog Irana gdje je dunja uspijevala u samoniklom obliku. Grci nazivaju dunju melon kydonion - jabuka iz Kydona, odakle su potekle najljepše sorte.
Preko donje Italije prodrla je dunja u ostala područja Europe, gdje uspijeva u područjima vinove loze.
Dunja je osjetljiva na mraz i zahtijeva duboka zemljišta.
Dunja kasno sazrijeva i bere se kad plod mijenja boju iz jako zelene u žutu. Sabiru se plodovi u vrijeme od sredine rujna do kraja listopada što je ovisno o klimatskim prilikama staništa na kojima se dunja uzgaja.
Lišće se sabire prema potrebi od sredine svibnja do sredine rujna.
Vunasta pokožica plodova oguli se pri upotrebi i osuši.
Sjeme dunje (Semen Cvdoniae) treba sabrati prilikom upotrebe plodova i spremiti.
DUNJA CVIJET
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Plodovi sadrže obilno sluzne tvari: pektin, nadalje masno ulje, amigdalin, emulzin, fosfornu kiselinu i bioflavonide, jabučnu kiselinu (i druge kiseline), cink šećere (raznih vrsta).
Od vitamina najviše ima vitamina C, ali i zavidnih količina karotena (provitamin A), vitamina B 1 i B 2, kao i niacina.
Plod dunje sadrži sluz, koja se, kako smatraju neki prirodnjaci, sastoji od smole i celuloze. Inače, 100 grama dunja "sadrži" 40 kcal, odnosno 165 kJ, pošto se sastoje od 83,1 posto vode i 8,3 posto ugljiko hidrata. Sadrže i 33 mikrograma provitamina A (beta-karotina), vitamina B1 i B2 i 13 miligrama vitamina C. Veoma su bogate kalijem (201 miligram), a siromašne natrijem (2 mg%), sadrže i 10 mg% kalcija, 21,4 mg% fosfora, 8,2 mg% magnezija, i 0,6 mg% željeza. Od mikroelemenata, tu su fluor (6 mikrograma) i bakar (0,13 miligrama u 100 grama).
U dunjama ima i 155 miligrama zasićenih masnih kiselina, ali i 175 mg% mononezasićenih i 180 mg% polinezasićenih, što znaći da ih trebaju jesti oni koji imaju problema sa povišenim kolesterolom.
Dunja ima jako malo kalorija i masti, a nešto više ugljikohidrata, dijetnih vlakana i malo proteina.
Taninske tvari su grupa polifenolnih sastojaka, pretežno neobojene ili žućkaste boje. Po svojoj strukturi tanini su derivati flavan-3-ola i flavan-3,4 diola, s većim ili manjim brojem jedinica unutar polifenolnog lanca. Osim u dunji, taninske tvari se u većim količinama nalaze u kestenu, mušmuli, divljim sortama jabuka i krušaka, kao i u nedozrelim plodovima voća. Utječu na senzorska svojstva voća i povrća, kao i proizvoda od voća i povrća, to jest daju mu trpak ili gorak okus.
Amigdalin je tzv. "zabranjeni" vitamin o kojemu se u javnosti jako malo govori. Međutim, američki liječnik dr. Krebs ističe da je amigdalin u slučaju raka faktor iscjeljivanja. Ova još nepoznata supstanca, čini dunju jednom od ljekovitih voćki.
Povijest:
Plinije je kao o njenim "medicinskim vrlinama" govorio da štiti od urokljivog pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posvećena Veneri, i možda je ona od Parisa, zapravo, dobila dunju, a ne zlatnu jabuku, kako pjeva Vergilije, pošto su u to vrijeme jedine "zlatne jabuke" poznate u Italiji bile – dunje.
Kao voće posvećeno Veneri, dunja je smatrana simbolom ljubavi i sreće, a Plutarh je pomenuo običaj da mladenci podijele dunju, kako bi im budući zajednički dani bili slatki i puni oduševljenja.
Bila je sveti plod božice Afrodite.
Proizvodnja marmelada započela je upravo u Portugalu (pojam "marmelada" potječe od portugalske riječi marmelo, što znači dunja), a u Italiji se spravlja codognata (kodonjata). Marmelada od dunje bila je poznata stoljećima prije nego što je proizvedena marmelada od naranče u Škotskoj.
DUNJA - MARMELADA
Ljekovito djelovanje:
U ljekarni pripremljena dunjina željezna tinktura (Tinctura Ferri cydoniata) od soka svježih plodova ima jednako i odlično ljekovito djelovanje protiv bljedoće kao i kiseli jabučni željezni ekstrakt koji je spomenut kod ljekovitog djelovanja jabuke.
Sluz dunjina sjemena (Mucilago Cydoniae) priprema se stavljanjem sjemena u vodu, a izvana primjenjena daje dobre rezultate u liječenju. Ne samo da je najbolje sredstvo protiv rana koje nastaju dugotrajnim ležanjem bolesnika (decubitus) i protiv opekotina, nego služi i kao sredstvo za obloge kod upaljenih očiju i otvorene raspucane kože, naročito na prsnim bradavicama.
To svojstvo da dunja djeluje protiv upale uvjetovano je obilnim sadržajem sluznih tvari i pektina. Dunja je zato vrlo pogodno sredstvo kod upale ždrijela i sluznice te krajnika i zračnih putova. Uživanje kuhane dunje djeluje ljekovito i kod upale želučane i crijevne sluznice.
Osim što ublažuje nadražaje i djeluje protiv upala, dunja uzrokuje i stezanje što se pripisuje sadržaju tanina. Budući da dunja steže, preporuča se i izvana za liječenje rana, a dunja uzeta iznutra ublažuje jaki proljev.
Dunja kao jelo koje djeluje na ublaživanje nadražaja i ujedno steže, vrlo je prikladna kod proljeva izazvanih tuberkuloznim čirevima crijeva jer se u tom slučaju traži dijetno jelo koje u sebi udružuje oba ta svojstva.
Primjena u pučkoj medicini:
Voda u kojoj je namočeno dunjino sjeme dobra je za grgljanje kod čireva u grlu.
Parne kupelji pripremljene od listova dunje korisne su kod ispadanja debelog crijeva i maternice (prolaps).
Sok od dunje, ukuhan s jednakim dijelovima šećera, dobro je sredstvo protiv prsnih bolesti i bolesti grla.
Vunasta pokožica ploda stavljena na rane umiruje krvarenje.
Pečena dunja, posipana šećerom, sprečava podrigivanje, a redovno uzimana liječi bljedoću.
Ako se 5 g zdrobljenog sjemena dunje stavi na močenje u 100 g vode tako dugo dok ne nastane sluzasta masa i, ako se ta masa pomiješa sa sirupom od trpuca, dobije se odličan kućni lijek kod upale grla, gripoznih nahlada i bronhitisa.
U pučkoj se medicini uvarak od dunje označuje kao sredstvo za pospješenje menstruacije, dok nesavjesni ljudi miješaju taj uvarak sa sominom i upotrebljavaju ga u nedozvoljene svrhe (pobačaj).
Kora dunje je dosta debela, a "meso" oporo i gorkasto, sa skupljajućim kiselkastim okusom. Zbog toga ih mnogi ne vole jesti sirove, nego samo kuhane.
Sirup od dunja može da se koristi kao dodatak drugim napicima koji se koriste kod proljeva, pošto ova voćka steže, ali i za liječenje sluzokože grla, krajnika i drugih disajnih puteva.
Odlična je i za liječenje anemije, a sluz pripremljena od dunjinog sjemena potopljenog desetak minuta koristi se za liječenje dekubitusa (rana koje nastaju od dugotrajnog ležanja), kao i dizenterije, proljeva i gonoreje (u zvaničnoj engleskoj farmakopeji) i očnih bolesti, ali ima i svojstva slična lanenom sjemenu.
Imaju okus kao gorki badem.
Pored sjemenki, ljekovit je i čaj od dunje, koji blagotvorno djeluje na sluzokožu usne šupljine i želuca.Kod djece, ovaj čaj je posebno dobar za ublažavanje dijereje.
Ako imate problema sa kašljem, čaj napravite od cvjetova dunje. Za upaljeno grlo najbolji je sok od dunje koji ćete pomiješati sa nekoliko žlica šećera.
Zahvaljujući taninu kojeg sadrži, dunja blagotvorno djeluje i na probavne organe. Liječi začepljenost, te sprječava infektivne bolesti. Dunju možete jesti i sirovu, ali zbog oporog okusa i tvrdoće, bolje je da se odlučite za kompot, marmeladu od dunje ili pečene dunje, koje mogu biti veoma ukusne.
Kao droga koriste se osušene sjemenke zrelih plodova, koje čuvamo u dobro zatvorenim posudama. Katkad se u narodnoj medicini koriste i osušeni ili svježi listovi.
DUNJA OSUŠENI PLOD ZA ČAJ ILI KOMPOT
Ljekovito djelovanje:
Akne, anemija, bolesti grla i nosa (krajnici), bronhitis, grčevi u želucu, gripa i prehlada, dijareja, ekcemi, zadah iz usta, infekcije kože, jačanje imuniteta, kašalj i kihanje, neke vrste raka (karcinoma), nervoza, nesanica, opekline, problemi sa želucem i organima za probavu, problemi sa kožnim bolestima, razne infekcija, sinuzitis, sindrom nadraženih crijeva, skorbut, upale organa za disanje, pospješuje rad žuči, želuca i crijeva, ubrzava zarašavanje rana
Pripravci:
Zaslađivač:
Sameljite kilogram dunja, iscjedite sok, a zatim mu dodajte 2 kg šećera i kratko prokuhajte. Sipajte u stelirne boce. Koristite da zasladite čajeve za ublažavanje brojnih tegoba i bolesti.
Dunja protiv opeklina:
Dvije žličice dunjinih sjemenki valja kuhati 3 do 5 minuta, zatim vodu odliti i skuhane koštice dobro zgnječiti (u mužaru) te pomiješati s istom količinom (neslane) svinjske ili guščje masti. Kada dobijete dobro izmiješanu glatku smjesu, mast protiv opeklina spremna je za uporabu. Opekline se tom mašću mažu svakodnevno – do izlječenja, odnosno zacjeljenja rana.
Za bolju probavu:
Pomoću sokovnika iscijedite litru soka dunje pa ga pomiješajte s 1,5 kilograma šećera. Dobivenu smjesu kuhajte na laganoj vatri (ne smije ključati) sat vremena. Dobiveni sirup ohladite i ulijte u tamne boce. Za bolju probavu uzimajte – 20 dana – tri puta dnevno, prije jela, po jušnu žlicu dunjina sirupa. Razumljivo, zbog velike koncentracije šećera, dijabetičari taj sirup moraju zaboraviti.
Istarska juha s dunjama:
Pola kilograma dunja izrežite na kriške i ispecite u pećnici. Ispečene dunje stavite u zemljanu posudu, prelijte ih litrom dobroga crnog vina (terana ili burgonje), dodajte 15 dekagrama šećera i čajnu žličicu maslinova ulja. Prema želji popaprite. U tu istarsku juhu moči se kruh ispod peke ili prepečenac. Oprezno s količinom jer ta juha vodi u pijanstvo! Dijabetičari je mogu gledati samo izdaleka!
Francuski sir od dunja:
Dva kilograma dunja dobro operite u hladnoj vodi i obrišite suhom krpom. Nemojte im guliti kožicu. Kuhajte ih u vodi dok potpuno ne omekšaju. Kada se dunje ohlade, izrežite ih na komadiće i propasirajte. Dobivenu masu izvažite pa na 1,5 kilogram pirea od dunja stavite kilogram šećera. Izmiješanu smjesu kuhajte na laganoj vatri 45 minuta, neprestano miješajući da ne zagori. Odmah nakon završetka kuhanja sir od dunja ulijte u odgovarajući lim, plitku staklenu posudu ili u manje limene ili staklene posudice. Kad se ukusna slastica ohladi, veće komade treba narezati na kocke i uvaljati u šećer u prahu. Čuva se na suhom i tamnom mjestu.
Francuski sir od dunja jak je izvor energije, ali se može uzimati i kao lijek jer poboljšava probavu. Razumljivo, ne preporučuje se pretilim osobama i dijabetičarima.
Kotunjata:
Priprema: Dunje operite, ogulite, prerežite napola, očistite od sjemenki, narežite na kockice i kuhajte u vodi dok ne omekšaju. Kuhane dunje propasirajte i kuhajte na laganoj vatri 15 minuta. Umiješajte limunov sok, šećer i nastavite kuhati uz neprekidno miješanje još 30-ak minuta. Topli sir od dunja izlijte u odgovarajuće kalupe koje ste prethodno premazali uljem. Dobro ohladite, istresite iz kalupa i narežite. Kotunjatu poslužite uz očišćene polovice oraha.
Slatko od dunja:
Sastojci: 1 kg dunja, 1250 gr šecera, 100 gr oraha, po ukusu limontusa
Priprema: Dunje oprati, oljuštiti, ostrugati i svježe uroniti u gusto ukuhan sirup od šećera. Po ukusu dodati limuntos, a pred kraj kuhanja dodati i isjeckane orahe. Vruće slatko sipati u zagrijane tegle, prekriti vlažnim ubrusom, pustiti da prenoći i sutra povezati.
Želimo li dobiti liker fantastičnog okusa, potrebno je očistiti meku patinu s ploda dunje, plodove posložiti u veliku staklenu posudu te ih preliti medom i rakijom (najviše preporučuju kruškovaču) i pustiti da odstoji.
ČAJ:
Jednu čajnu žličicu cijelih osušenih sjemenki 6 sati držimo u hladnoj vodi. Prije konzumiranja čaj grijemo. Pijemo ga više puta na dan, po jednu šalicu.
Od jedne čajne žličice svježih ili suhih listova spravljamo oparak koji treba odstajati 15 minuta. Nezaslađen čaj djeci dajemo žlicom.
Čaj od cvjetova dunje pomaže smirivanju kašlja. Čaj od sjemenki dunje djeluje smirujuće, otklanja nesanicu, kao i loš miris iz usta.
Čaj od sjemenki
U oralnoj primjeni čaj od dunjinih sjemenki pomaže u oslobađanju od stresa i nesanice. Pomaže i kod upala usne šupljine i ždrijela te kao sredstvo za ublažavanje bolova.
Ostavite žličicu sjemenki preko noći u vodi. Zagrijte prije konzumiranja i pijte tri šalice na dan. Isti čaj, ali negrijan, koristite protiv kožnih problema kao lokalno sredstvo.
Dunja u kozmetici:
Kozmetički proizvodi za njegu kože na bazi dunje izuzetno su djelotvorni s obzirom na vrijedan sastav ovog ploda. Dragocjen dunjin vosak na koži stvara zaštitni film, pri čemu ne ometa prirodno disanje kože, a ekstrakt dunjina sjemena osigurava osvježavajuću vlagu. Djelovanje je učinkovitije ako kozmetički proizvod ne sadrži sintetske sastojke, jer u tom slučaju prirodna ljekovitost dunje može doći do potpuna izražaja.
Protiv bora i ispucanih usana:
Jušnu žlicu sjemenki dunje izrežite sitno ili usitnite u mužaru pa prelijte dvjema jušnim žlicama proključale vode. Ostavite da stoji 10 minuta i dobro izmiješajte. Dobivenom mješavinom mažite ispucane usne ili mjesta na licu s izraženim borama. Učinak dunjinih sjemenki naprosto je čudesan, ali terapija valja biti redovita i dugotrajna.
Mnoge naše prabake i bake ključ za lice bez bora i lijepo njegovane usne (bez kozmetičkih krema i šminke) tražile su u dunjinim sjemenkama.
Protiv bora može se pripremiti i dunjin losion: 20 dekagrama kožice dunje valja držati dva tjedna u tri decilitra jače rakije (komovice). Nakon toga rakija se procijedi, ulije u tri bočice i hermetički zatvori. Pripremljenim losionom mažu se dijelovi lica s borama, dva puta dnevno.
DUNJA - STABLO
NUSPOJAVE:
Ako odmah ne koristimo svježu dunju za pripremu jela, najbolje ju je čuvati na sobnoj temperaturi dok potpuno ne dozrije, tj. požuti i počne puštati ugodan miris. To je svojedobno bio jedini osvježivač prostora koji su koristile naše bake. Kad dozriju, dunje treba odmah iskoristiti za pripremu jer duljim stajanjem postaju brašnaste.
Kad se jednom zareže, plod treba dobro čuvati ili odmah upotrijebiti jer vrlo brzo oksidira. Najbolje ih je čuvati odvojeno od jabuka i krušaka jer svojom jakom aromom prodiru u druge plodove.
