CELER
CELER
Latinski: Apium graveolens
Eng - Celery
Sinonimi: Apium decumbens EckI. et Zey, Apium lobatum Gilib., Apium rapaceum Mili., Apium vulgare Bubani, Selinum graveolens E. H. L. Krause, Seseli graveolens Scop., Sium apium Roth, Sium graveolens Vest.
Ostali domaći nazivi: Ak, ač, červez, opih, pitomi celer, selen, selin, zelena.
Celer je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice štitarki.
Opis:
Korijen celera je mesnat ili vretenast, a katkada i gomoljasto odebljao. Stabljika mu je razgranana i visoka 40 - 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, a listići su klinastog oblika na vrhu urezani i nazubljeni. Cvijetni štit je s kratkom peteljkom zrakast s bijelim i sivobijelim cvjetovima koji cvjetaju od srpnja do rujna, a kuglasti plod je rebrast. Na cijeni je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka.
Stanište:
Kao divlja biljka celer raste na obalnom području te na vlažnim livadama i močvarnom području gotovo čitave Evrope a nalazi ga se i na ostalim dijelovima drugih kontinenata. Kao kulturna biljka celer se uzgaja gotovo u svim povrtnjacima.
Miris i okus:
Korijen ima svojstveno aromatičan miris, koji nije svakome ugodan, obiluje eteričnim uljima (terpeni) kojima zahvaljuje svoju aromu i okus, a sam gomolj štiti od bakterija, gljivica i prirodnih neprijatelja. Okus vrtnog celera je oštar i začinski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer se cijeni zbog svoje delikatne arome, koja oplemenjuje jela, obogaćujući okus jelima od povrća, ali i voća (odlično se slaže s jabukom).
Ljekoviti dijelovi biljke:
Dok je divlje rastući celer čak i u pučkoj medicini bez ikakvog značenja, pa se čak sumnja da je otrovan, dotle je, naprotiv, vrtni celer ne samo oslobođen sumnje da sadrži otrovne tvari, nego uživa i glas vrlo vrijedne ljekovite biljke. Gomolji vrtnog celera (Radix Apii) iskapaju se od sredine rujna pa do sredine studenog dok se svježa biljka (Herba Apii) sabire od svibnja do konca kolovoza.
Primjena u pučkoj medicini:
Ako bolesnik ne može mokriti, treba narezati listove i korijen celera i kuhanjem u vinu ili vodi pripremiti gustu kašu kojom se napuni platnena vrećica i stavi kao topli oblog.
Zdrobljen svježi korijen, položen kao oblog, liječi mliječne čvorove na prsima majki koje doje.
Biljka i korijen celera su vrlo traženi kuhinjski začin, pa juhe od celera i jela sa celerom pobuđuju apetit i jačaju.
Od gusto ukuhanog soka od korijena pripremaju se uz dodatak nepročišćenog šećera bomboni koji smiruju nadražaj na kašalj.
Korijen celera, stavljen u šećer i dodan bijelom vinu može zamijeniti piće bowlu od ananasa, koje, umjereno uživano, jača organizam i otklanja proljetni umor.
Sirovi celer je vrlo djelotvorna dijeta kod kožnih oboljenja. Sitno se nastružu jednaki dijelovi korijena celera i jabuke, dobro se izmiješa i po volji doda naribanih oraha i šećera.
Povijest i rasprostranjenost:
Raste od Azije do sjeverne Afrike, preko Sredozemlja do Europe i Engleske, a kao divlja samonikla biljka bio je poznat još u pradavna vremena, koja raste na obalama, vlažnim i močvarnim područjima.
Kao vijenac se nosio na pogrebnim svečanostima u starom Egiptu i nađen je u grobnicama faraona. U Homerovoj Odiseji se spominje kako su livade na otoku Kalipsu bile prekrivene ljubicama i celerom, a bio je i simbol ljepote i veselja. Starim Grcima je bio najomiljenije cvijeće za grob i žalost. Celer je bio u doba Homera simbol ljepote i veselja. Nedugo iza toga postao je celer starim Grcima najobljubljenije cvijeće za grob, te su ga za vrijeme karmina voljeli jesti. Celer je značio samo suze i žalost.
Kod starih Rimljana bio je simbol smrti i za nekoga na umoru govorili bi: "Apio indiget" (preostaje mu samo celer). Hipokrat ga je preporučivao svima koji imaju treperave živce.
Francuski fitoterapeut Maurice Mességué je u svojim knjigama o ljekovitom povrću i bilju naveo stare narodne izreke: "Kad bi žena samo znala kako će joj muž biti snažan ako jede puno celera, išla bi i na kraj svijeta da mu ga nabavi" i "Kad bi muž znao pravi učinak celera, zasijao bi njime cijeli vrt".
Francuzi, veliki sladokusci, hvalili su ga uzrečicom: "Ne treba se plašiti mukotrpnog puta do Rima zbog - ljubavi i celera", a u našem narodu postoji izreka: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer". Celer je robustan, podnosi i oštru klimu, zato ga se može nabaviti tijekom čitave godine (bilo iz uzgoja na poljima ili iz staklenika), ali je najbolje kvalitete tijekom ljetnih mjeseci.
Također je i popularan u tradicionalnoj kineskoj medicini koja ga preporučuje za snižavanje krvnog tlaka.
Dva stoljeća kasnije celer je uzdignut kao simbol pobjede i pobjedničkog slavlja te su se zelenilom celera ovjenčavale glave pobjednika. Kod današnjih Grka celer je simbol sreće i veselja te se prigodom obiteljskih svečanosti u znak veselja i sreće objesi korijen celera uz crveni i bijeli luk.
Od 16. stoljeća počinje njegov uzgoj kao kultivirane biljke i danas se nalazi u gotovo svakom vrtu.
Ljekovito djelovanje:
Ljekovite su tvari najviše sadržane u sirovom, svježe istiještenom soku iz korijena, listova i stabljike no kod izrade soka treba biti što manje listova, jer listovi čine svježi sok gorkim. Taj se svježi sok može sam uživati i to 3 puta dnevno, najmanje 1 sat prije doručka, ručka ili večere, ili se može miješati s drugim sokovima. Tako uziman sok odličan je lijek protiv vodene bolesti, kod naginjanja reumatizmu, gihtu te kod sklonosti debljanju.
Sok vrlo dobro pomaže kod kroničnog katara pluća, grčeva u prsnom košu povezanih sa osjećajem straha, nadutosti, slabosti želuca, pomanjkanja apetita, a otklanja i bolesti uvjetovane pomanjkanjem osnovnih tvari potrebnih organizmu. Sok od celera snažno pospješuje menstruaciju, no prekomjerno uzimanje soka za vrijeme trudnoće može dovesti do neželjenih smetnji.
Djelovanje celera na izlučivanje mokraće toliko je jako, da ga treba izbjegavati kod početnih oboljenja bubrega. Kod kroničnih oboljenja bubrega može se celer ipak samo umjereno uživati.
Ljekovitost celera da poboljšava krv, da izlučuje vodu i da pobuđuje optok krvi, čini ga prikladnim i za šećerne bolesnike, dok se s druge strane preporučuje oprez jer sadrži ugljikohidrate. Celerov korijen se može uvrstiti u hranu i za teže slučajeve šećerne bolesti i to u obliku juha i umaka, pa u tom obliku pospješuje probavu. Iz korijena dobiveno žućkasto ulje uzimano 2 puta dnevno po 6 do 8 kapi, pomiješano s vodom, jača živce i pobuđuje spolnu moć izgubljenu uslijed bolesti.
Ljekovite su tvari najviše sadržane u sirovom, svježe istisnutom soku iz korijena, listova i stabljike, no kod pripravljanja treba izbjeći prisustvo listova, jer oni čine sok gorkim. Sadrži sve vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin A, vitamin E, minerale, kalcij, natrij, alkaloid apiin, asparagin, eterično ulje (Oleum Apii).
Jedenjem celera ili pijenjem soka, eterična ulja celera djeluju antibakterijski i antimikotički u ustima, grlu, želucu i crijevima, djeluju na mokraćni sustav, izlučuju se i putem bubrega, dezinficirajući i dalje sluznice, pomažući na taj način kod upala mokraćnih puteva i tegoba s mokrenjem, djeluju pročišćavajuće i potiču stvaranje žuči. Stimulira rad bubrega i snažno pospješuje menstruaciju. Sjemenke celera u Engleskoj i Australiji se već dugo koriste kao tradicionalni lijek protiv raznih tipova artritisa
CELER - DETALJI
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g celera (korijen s lišćem) je mala - iznosi 14 kcal / 59 kJ. Od toga je 0,69 % proteina, 2,97 % ugljikohidrata i 0,17 % masti.
Odličan je izvor vitamina K (29,3 µg, što čini 29 % preporučenog dnevnog unosa) i dijetalnih vlakana (1,6 g/14 kcal ili 11,5 g/100 kcal, preporuke su 3 g/100 kcal), a ostale potrebne minerale i vitamine sadrži u malim količinama.
Dobar izvor: - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
Odličan izvor: - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA: - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)
Anti trigliceridi
Sastojci:
- 400 g celera (korijen)
- 1 kg limuna
- 2 l vode
Priprema: Prvo iscjediti sok od limuna. Celer naribati i dodati u vodu s limunovom korom. Kuhati 20 minuta i ostaviti da se ohladi (preko noći ili 6 sati). Procjediti i dodati sok od limuna. Sipati u boce i piti 1 dl prije jela (3 puta na dan). Može se razrijediti sa mineralnom vodom (1 dl limun-celera i 1 dl vode). Čuvati na hladnom dok se pije!
Sjetva / sadnja:
U našim krajevima se najviše uzgaja celer korjenaš, a od kultivara najpoznatiji je Praški orijaš, stari češki kultivar. Noviji kultivari selekcionirani prvenstveno za zadebljali korijen imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica mu je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnje tkivo jednolino je i bijelo, ne stvara unutrašnje šupljine i nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.
Celer najbolje uspijeva na dubokim propusnim srednje teškim tlima, neutralne reakcije (pH 6,5 – 7,5), bogatim humusom i dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Po potrebi u kisela tla se dodaje vapno prije sadnje. Za robnu proizvodnju na većim površinama povoljniji su klimatski uvjeti kontinentalnog područja u dolinama rijeka, gdje je moguće navodnjavanje te u brdskom području Gorskog kotara i Like na pojedinim lokacijama gdje ima prikladnih tala. Na organogenim tlima mediteranskog područja može se uzgajati celer korjenaš, gdje mu je i najintenzivniji rast i nakupljanje asimilata tijekom jeseni. Dobro raste uz grah, rajčicu, te posebno uz poriluk. Ako ga se ostavi da procvjeta, privući će korisne kukce.
U listopadu "zadebljali korijen" celera dostigne težinu 300 - 700 g, kada je spreman za vađenje. Ako se otprema odmah na tržište, može se prodavati i sa dijelom lišća. Ako je predviđen za skladištenje ili preradu, prethodno se ukloni lišće, a zatim vadi strojevima za vađenje repe ili krumpira. Vaditi treba pri suhom vremenu, da se što manje zemlje zadrži uz korijen, što će olakšati naknadno čišćenje od sitnih korjenčića. Nakon vađenja celer korjenaš se za tržište prvo očisti od zemlje i odrežu se svi korjenčići, zatim se pere i pakira u letvarice, kutije ili mrežaste vreće različitih veličina. Celer za skladištenje se ne pere. Na temperaturi od 0 °C i pri 97 % relativne vlage zraka može se održati do 8 mjeseci. Kraće čuvanje moguće je na isti način kao i čuvanje mrkve.
CELER KORIJEN
Lijekovito djelovanje:
Tradicionalno, celer se upotrebljavao za liječenje niza bolesti. Pobornici ayurvedske medicine koriste ga za saniranje prehlade, gripe, kod zadržavanja vode, loše probave, artritisa te bolesti slezene i jetre.
Celer djeluje na tijeko kao diuretik, a dobar je i kod iskašljavanja. Sjajno je sredstvo protiv nadimanja te služi kao prva pomoć kod astme i probavnih problema. Celer je odličan izvor vitamina K i C, kalija, folne kiseline i vlakana. On također sadrži molibden, mangan, vitamine B1, B2, B6, kalcij, magnezij, fosfor, željezo i triptofan. Ovo povrće također sadrži oko 35 miligrama blagotvornog natrijevog kompleksa; on je vrlo koristan za ublažavanje želučane i podizanje naše kloridne kiseline čime se zauzvrat poboljšava probava.
Ako ste do sada bili uvjereni kako je celer novijeg vijeka, znajte da ste cijelo vrijeme živjeli u zabludi. Naime, ovo povrće ima dugu povijest upotrebe, tijekom koje se pokazao kao istinska drevna ljekovita namirnica.
Stabljika celera je u većini slučajeva sastavljena od 83 posto vode i zdrave količine vlakana. Manje je poznato da celer sadrži brojne mikronutrijente koje prima iz kiše, sunčevih zraka i tla iz kojeg raste.
CELER - SJEME
Kupovanje i čuvanje:
Celer, luk, mrkva i peršin su "četiri mušketira" svake kuhinje. Razlog tome je što se ove biljke koriste u većini jela, kako onih baznih, kao što su temeljci, juhe i umaci, tako i kod raznih drugih, mesnih i povrtnih jela. U nas će prva asocijacija na spomen celera biti bijele aromatične glavice korjenastog povrća. Njegov jednako aromatičan i hrskav srodnik istog naziva, u nas malo poznat i korišten, raste kao nadzemna biljka zelenih stabljika, koje završavaju perastim listovima.
Pri odabiru celerova korijena njegova težina u ruci mora odgovarati njegovoj veličini, a na dodir mora biti čvrst. Ukoliko na vrhu ima ostatke stabljike, oni moraju izgledati svježe, bez tragova sušenja i truljenja. Jednako tako, izbjegavajte kupnju već narezanog i opranog celera u vezici za juhu ili već porcioniranog u dućanima jer stajanjem celer gubi boju i vrijedne nutritivne sastojke. Srednje velike glavice celera kvalitetan su izbor za jednostavnu pripremu.
Za stabljiku celera birajte kompaktan svežanj stabljika svjetlozelene boje sa zelenim listovima koji izgledaju svježe. Svježinu stabljike možete jednostavno utvrditi tako da je na sredini lagano stisnete. Ako je zvuk hrskav, celer je svjež. Zamijetite li da su na bazi celera odvojene vanjske stabljike, vjerojatno je riječ o celeru koji stoji duže vrijeme.
Celerov korijen čuvajte u odjeljku za povrće hladnjaka i do nekoliko tjedana, dok stabljike celera prije stavljanja u hladnjak odvojite od baze i eventualno maknite one oštećene. Isperite ih pod vodom i spremite u plastičnu vrećicu u kojoj mogu stajati 7-10 dana.
U kulinarstvu:
Celer u hladnjaku ne znači da možemo skuhati samo juhu. Salata, rižoto, krem-juha, pire, zapečen kao prilog mesu… sve to celer može.
Celer su cijenili drevni Rimljani i Grci koji su njegovim vijencima kitili boga mora Posejdona. Poznavali su ga i Egipćani i koristili kao lijek. Smatra se da potječe iz južne Europe. Prema nekim zapisima, prvi se uzgojeni celer upotrebljavao u medicinske svrhe i do 17. stoljeća nije se koristio kao hrana. Kad se i počeo koristiti u prehrani, to je bilo samo kao začin.
Zdrav je od korijena do sjemena, lako probavljiv - 100 grama korijena celera sadrži oko 40 kalorija, gotovo dvostruko manje od iste količine krumpira. Dobar je za snižavanje krvnog tlaka, kako celer korjenaš, tako i lišćar, čije su stabljike vrlo ukusne za grickanje.
Zapostavljena namirnica:
Unatoč svim nutritivnim i zdravstvenim kvalitetama, celer je u našim kuhinjama prilično zapostavljen. Korijen često završava u juhi, za njim i lišće, a onda sve skupa završi u košu. Šteta, jer imati u kući glavicu, dvije celera ili stručak svijetlog, aromatičnog lišća može rezultirati pravom gozbom i kad nam se čini da nemamo ništa u hladnjaku.
Korijen je zdrav i ukusan i kad je sirov - nareže se na štapiće, pokapa limunovim sokom i začini. Na primjer, preljevom od jogurta i senfa ili samoborske muštarde. Ne mora biti sirov ako ukućani nisu ljubitelji jako hrskavog povrća: može se, veoma tanko narezan, kuhati na pari šest, sedam minuta. Lijepo izgleda, proziran je i mirisan. Može se dodati u salatu ili wok zajedno s brokulom kuhanom na pari.
Bez celera je rižoto siromašniji, može biti glavni glumac krem-juhe, lako se pretvara u pire u kombinaciji s krumpirom i parmezanom. Voli se peći zajedno s krumpirom i pastrnjakom u pećnici, zapečen s maslacem i krušnim mrvicama prilog je mesu, a uz salatu samostalan obrok. Zar nije šteta samo ga iskuhati u juhi i baciti?
CELER - VARIJANTE
Čistač organizma i afrodizijak:
Celer slovi kao čistač organizma - ima diuretsko djelovanje, pomaže pri iskašljavanju. Odličan je kao sredstvo protiv nadimanja i probavnih teškoća. Sadrži, među ostalim, vitamine K, C, vitamine B skupine, kalij, folnu kiselinu i vlakna, kao sve korjenasto povrće.
Stari su gastronomski majstori o celeru pisali kao o povrću afrodizijačkih svojstava. No to im nije bilo dovoljno pa su preporučivali da se salate na bazi celera još pospu i jezgrama oraha. Te predaje možda nije loše spomenuti kad nekoga želimo nagovoriti da se otvori prema novim okusima. Dobra priča zlata vrijedi.
Manje je više:
Kad se kupuje korijen celera, prvo pravilo glasi - manje je više. Velike kugle u sredini su često šuplje i spužvaste. Kad se kupuje celer lišćar, bolji je onaj svjetliji, čije su stabljike i vrhovi veoma aromatični. Zato se dodaje salatama, na primjer kuhanoj piletini začinjenoj preljevom od jogurta, uz malo limunova soka, sjeckanih kapara i na četvrt narezanih kuhanih jaja. Može se i puniti mekšom gorgonzolom pomiješanom s malo jogurta ili soka od grejpa.
Celerov korijen brzo oksidira pa ga nakon guljenja treba potopiti u vodu s limunovim sokom ili samo nakapati sokom. Nakon toga, s njim se može raditi zaista svašta. Evo dva brza i fina prijedloga.
Recepti:
Celer, jabuke i sir:
1 kisela oguljena jabuka - naribana.
1 veća mrkva - naribana.
1/2 kugle korijena celera - naribana kao mrkva.
1/2 čašice zrnastog sira ( dukat ).
1 žlica maslinovog ulja.
1 žlica sjeckanog lista peršina.
1 dl jogurta.
Zapečeni celer:
oko 750 g celerova korijena
200 g krem-sira
1 jaje
1 dl kiselog vrhnja
100 g naribanog sira
glavica lagano preprženog, sjeckanog luka (po želji)
sol i papar
Tanko narezani korijen celera prekrije se mješavinom krem-sira, jaja, vrhnja, naribanog sira, luka, soli i papra. Povrće se zapeče u pećnici dok ne požuti, oko 30 minuta na 180 °C.
sušeni za juhu:
1 srednja glavica celera
Odvojiti list, oprati ga te sitno isjeckati, poslagati na širokom pladnju, ostaviti da se osuši.
Korijen oguliti, izrezati na sitne kockice, poslagati na široki pladanj, osušiti. (ako imate električnu sušaru, još bolje)
CELER SOK
LIJEČENJE SOKOVIMA:
Sok za artritis: Da biste brže liječili artritis pomoći će vam mješavina soka od celera i peršina.
Sok za nesanicu: Kod nesanice pomoći će vam sok od zelene salate i celera.
Sok za astmu:Kod astme se preporučuje mješavina soka od celera i papaje ili celera, endivije i mrkve.
Sok kod mokrenja u krevet: Kod mokrenja u krevet pijte sok pripremljen od mješavine celera i peršina.
Sok za visok krvni tlak: Da biste liječili visok krvni tlak pijte sok od mrkve, peršina i celera ili limete i sirutke u prahu ili sok od grožđa i mrkve.
Sok za poboljšanje memorije:Za poboljšanje memorije preporučuje se mješavina soka od celera, mrkve, riže i suhih šljiva.
Sok za giht: Sok za liječenje gihta napravit ćete od celera i peršina.
Sok za impotenciju: Za liječenje impotencije napravite sok od celera i žlice pšeničnih klica.
Sok za pretilost: Da biste se riješili prekomjerne tjelesne težine pijte sok napravljen od repe, peršina i celera.
Sok za čir na želudcu: Kod čira na želudcu dobar je sok od celera ili sok od mješavine špinata i grejpa.
Kontraindikacije:
Posebno upozorenje:
Za vrijeme trudnoće može dovesti do neželjenih smetnji.
Stimulira rad bubrega i njegove funkcije, stoga kod oboljelih bubrega treba posebno paziti.
Za dijabetičare je najbolje da ga uzimaju kuhanog, a oprez je potreban jer sadrži ugljikohidrate.
Postoje osobe alergične na celer.