TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke.[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil.Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

KOMORAČ
LJEKOVITO BILJE

cvijet
komorač (foeniculum vulgare mill.)., eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima.[...]

Nastavi dalje...

KIM
LJEKOVITO BILJE

cvijet
Kim (carum carvi l.). Obitelj: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Obitelj: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
LJEKOVITO BILJE

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
LJEKOVITO BILJE

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja.Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

BAZGA U CVATU





Crna bazga: Sambucus nigra l.

Crvena bazga: Sambucus racemosa l.

Eng: Elder, elderberry, black elder, european elder, common elder, elder bush

D: Der schwarze holunder

Fr: Le sureau noir

Obitelj: caprifoliaceae, kozokrvnice, familija sambuceacae

Ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, crna bazga, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika.

Farmakopejski naziv: sambuci flos


BAZGA - DETALJI



Povijest:

Sambucus dolazi od Grčkog sambyx , naziv za crvenu boju olovnog spoja minija , na koju naliči crveni sok plodova.

Racemosus znači grozdast, oblik cvjetova i plodova. Ebulus je Rimsko ime ove vrste bazge.

Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila za zaštitu od zlih sila, ali i saveznica vještica.

Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana sa podzemnim svijetom; svirala napravljena od bazge (zove) mogu po narodnom praznovjerju prenositi poruke s onog svijeta, odnosno da netko preko nje oglašava donji svijet, te da njenu krošnju nastanjuju duhovi.

Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume.

Vino od bazgovih bobica ( koje je uistinu dosta jako ) smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je sticao moć da vidi vile i s njima komunicira.

Do kraja 19 stoljeća vinu od bazgovih bobica bilo je mjesto na Londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima (i noćima) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.

Postoji vjerovanje koje govori o rezanju grančice bazge na devet jednakih dijelova i nosila nanizana oko vrata kao niska, to je trebalo štititi od epilepsije.

Onaj tko bi namjerno oštetio grm bazge, vjerovalo se da će doživjeti tešku sudbinu.

Narodnih vjerovanja je mnogo: o tome je nešto već pisano na temu o drveću i mitologiji.

Nekada se korijen bazge kuhao u vinu i upotrebljavao za liječenje vodene bolesti i zmijskog ujeda. Za vanjsku primjenu upotrebljavali su se listovi za pripravljanje obloga kod upala, opeklina, ugriza psa i čireva.

Cvjetovi su se upotrebljavali za pojačano izlučivanje mlijeka, ublažavanje bolova i kao sredstvo za pojačano znojenje.

Bobice bazge upotrebljavale su se kao diuretik i antidijaroik.

Kora se koristila protiv žutice, vodene bolesti i kao sredstvo za pospješivanje menstruacije.

Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija.

U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti refleks.

Onaj komu su lopovi što ukrali morao je u osvit zore lijevom rukom savijati bazgovu granu prema suncu govoreći: »Bazgo, ja ću tebe savijati sve dok mi lopov ukradeno ne vrati!« - Helmut Hiller



BAZGA



OPIS:

Bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe.

Bazga je također jestiva, odnosno neki njezini dijelovi.

Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje.

Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži.

Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Bazga je predivan cvijet. Širok, poput dlana otvoren, skriva stotine sitnih cvjetova intenzivne bjeline što leže na grmu koji može narasti i do nekoliko metara visine u područjima šuma, šumskih rubova i vlažnijih, suncem osvijetljenih staništa.

Cvjetovi su dvospolni mirisni ( jak i intenzivni miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvjetovi bazge vrlo su vrijedni budući da sadrže eterična ulja. Mogu se koristiti kao dodatak različitim tijestima (posebno su zanimljive palačinke s bazginim cvjetovima), u spravljanju čaja, sokova i sirupa. Cvjetni pupovi se mogu ukiseliti te koristiti na sličan način kao kapare.

Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni.

Plodovi su bobe veličine 3-6 mm. Sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok.

Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja.

Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti.

Često se sama zasijava sjemenom.

Iako se najviše govori o ljekovitosti bazgina cvijeta, bolji će poznavaoci ljekovitog bilja isticati njen plod, ali i s oprezom uvijek napominjati kako se može, ali samo znalac, okoristiti i korom i listom i plodom.

Dok se u proljeće beru cvjetovi, a plodovi i kora sakuplja ujesen, lišće možemo brati tijekom cijelog perioda vegetacije, ali samo ono posve razvijeno.



BAZGA PLOD



Lijekoviti sastojci:

Ljekovite sastojke naći ćemo u svim dijelovima biljke.

Bazga sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima dosta jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C.

Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline.

Crvena bazga tjera snažno izdanke iz žila i panja. Crvena bazga je češća na čistinama i sječinama i šumskim požarištima, javlja se i u planinskim šumama, najčešće u pojasu miješane bukve i jele.

Traži sunčane položaje iako dobro podnosi i zasjenu.

Ljkoviti sadržaj pupoljka i lista:

Željezo, natrij, kalijev nitrat, šečer emulin, invertin, sambucin

Cvijet; eterična ulja, sluz, holin, saponin, jabučna, valerijanska i vinska kiselina, glikozid sambungrin i antocijan

Kora; tanin, saponin, sambungrin, holin

Plod; tanin, eterična ulja, guma i smola, vitamini A, B, B1, b6, C, C2, E, J, organske kiseline i to jabučne, vinske i valerijanske.

Kora na 100 mg. Antipneumonik - vitamin C2 (euler) oko 9 mg. Vitamin a 9mg. B 18 mg, C 63mg, pektin, Gorke tvari itd.

Crna bazga je otporna na niske temperature, voli vlažna i humozna tla, duboka zemljišta bogata dušikom.

Susrećemo ju u šikarama, živicama, na rubovima šuma, šumskim sječinama a ide do 1200 mnv.

Abdovinu (Sambucus ebulus) nalazimo često u većim skupinama na šumskim čistinama, uz putove, živice bogate humoznim zemljištima. Raste do 2 metra u visinu. Nazivamo ju i divlja bazga.

Cijela biljka ima jako neugodan miris, a posebno cvjetovi koji tjeraju insekte (uši, stjenice, muhe), gorkog je okusa, jedino korijen nema ni okus ni miris.



Primjena i sakupljanje:

Kora se sakuplja u proljeće ili ujesen, ima istu vrijednost kao i cvijet, bere se s debljih grana, upotrebljava se njezin srednji – zeleni sloj.

Prije upotrebe gornja se kožica sastruže i baci.

Lišće se bere kad se potpuno razvije.

Svježe stučene listove stavljati na bolna mjesta kao oblog. Lišće je djelotvorno kao oblog kod hemoroida.

Cvjetovi se beru potkraj proljeća dok se nisu posve rascvali, kada se cvijet trusi – rasipa – nije za uporabu, također kod sušenja cvijet ne smije promijeniti boju.

Plodovi se beru u kasno ljeto.

Od kore, plodova i cvjetova priprema se čaj, sirup i ekstrakt.

Bazga se uzgaja i kao ukrasno drvo, u obliku živica ili malih šumica.

Služi kao diuretik – sredstvo za pojačano izlučivanje urina, te kao laksativ, ali i kao diuretik i laksativ istovremeno.

Bazga se pokazala dobra u liječenju i ublažavanju HIV-a, naročito plodovi crne bazge.



BAZGA - Ukusan i ljekovit čaj



Recepti:

1*

Doza za pripravljanje čaja je otprilike 2,5 grama; 2 čajne žlice - na 1 šalicu kipuće vode. Po mogućnosti čaj piti vruć, više puta tijekom dana po 1-2 šalice.

Čaj pospješuje znojenje i pojačava bronhijalnu sekreciju. Naročito je djelotvorna kod prehlada za pospješivanje pojačanog znojenja. Zaslađuje se medom ili sirupom od višnji.

Na isti način se spravlja čaj od smjese 4 grama cvijeta bazge i po 3 grama cvijeta lipe i kamilice.

2*

Za jače izlučivanje mokraće uzima se po 30 grama cvjeta bazge, ploda peršina i kleke (juniperus), te 10 grama morača. Tri žlice ove mješavine politi s pola litre kipuće vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Pije se tri puta dnevno po jedna čaša prije jela.

3*

Za lakše iskašljavanje sluzi uzima se po 30 grama cvjeta bazge i podbjela, te po 20 grama cvjeta bijelog sljeza i morača. Tri žlice ove mješavine politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i nakon dva sata piti toplo svakih dva sata po jednu veliku žlicu.

4*

Protiv "velikog kašlja" uzima se po 20 grama cvjeta bazge, rosulje, lista pitomog kestena, bokvice i majčine dušice. Tri velike žlice smjese politi s 400 grama kipuće vode, poklopiti i poslije dva sata piti toplo na svaka dva sata po jednu veliku žlicu.

5*

Za liječenje konjunktivitisa koristi pet dekagrama suhog bazginog cvijeta koji se potopi u hladnu vodu – u količini 1 litre vode, ostavi tako desetak minuta, zatim se postepeno zagrijava i kad provrije, izmakne se i ostavi poklopljeno petnaestak minuta i zatim procijedi.

Na oči treba stavljati oblog od mlakog čaja. Inače, ovako pripremljen čaj može se i inhalirati ukoliko je upaljeno grlo ili su oštećene glasnice.

6*

Protiv upale krajnika sok od bazge se koristi u mnogim kulturama, upravo zbog njenog protuvirusnog djelovanja, a ujedno pomaže kod gripe.

7*

Za preznojavanje kod vrućice dovoljan je i mlačan čaj od bazgina cvijeta jer sadrži tvari koje pospješuju znojenje:

Dvije čajne žličice cvijeta preliju se s 1/7 litre vrele vode, poklope i nakon desetak minuta procijedi i pije tijekom dana gutljaj po gutljaj.

Tonik od Bazgovog cvijeta:

8*

Staviti 2 kg. Šećera i 2 narezana limuna u tavu s 2 litre vode.

Zagrijavati dok se šećer ne otopi, rashladiti i preliti preko 25 cvjetova. Pokriti sve i ostaviti stajati 2 dana, procijediti i razrijediti s vodom u omjeru 1:3

9*

Marmelada od bobica:

Potrebno je 2 kg. Koje treba zgnječiti ili bolje propasirati te kuhati u malo vode uz dodatak pola kile šećera. Kada veći dio tekućine ispari smjesu spremiti u staklenke. Marmelada je ukusna i zdrava, naravno!

Pjenušac od Bazge:

10*

Potrebno je 20 velikih cvjetova bazge, 1,4 kg. Meda, 1 litre kvalitetnog vinskog octa i 3 na ploške narezana limuna, sve staviti u 15 litara vode.

Sve zajedno se ostavi na suncu par dana.

Nakon četvrtog dana bi trebalo provrijeti.

Tada se procijedi a tekućina ne smije doći u dodir s metalom, puni se u sterilizirane boce (flaše). Boce se poslože uspravno u tamnim i hladnim prostorijama, ponekad se nakratko otvore da se smanji pritisak.

Nakon otprilike 42 dana - 6 tjedana – može se konzumirati. Ukoliko je prekiselo (ispalo prekiselo) još uvijek se može koristiti kao aromatizirani ocat….

BAZGA - POHANI CVIJET



Bazgino vino:

11*

(postoji više recepata, ja nudim originalni ali malo zahtjevniji postupak):

Potrebno je 1 litra cvjetova bazge

2,25 kg. Šećera,

1,35 kg. Grožđica,

1 paketić kvasca,

13,3 l vode.

Cvatove bazge koji su ubrani po suhom i sunčanom vremenu odvojiti od peteljki, staviti u plastično vjedro posipati šećerom i zaliti vodom.

Dodati aktivirani kvasac, vinari znaju kako se to radi.

Vjedro pokriti polivinilskom folijom i ostaviti stajati 9 dana na miru, u toploj prostoriji. Nakon toga procijediti mošt, dodati mu grožđice i uliti u odgovarajuću hrastovu bačvicu.

U hladnom i tamnom podrumu lagano vrenje (tiho vrenje) će trajati šest mjeseci.

Tada vino preliti u čistu posudu, profiltrirati i puniti u boce.

Nudi se u svečanim prigodama, njegova svijetložuta boja i delikatan okus to zaslužuju!

12*

Čaj od bazge za jače mokrenje, neredovitu stolicu i bolesti živaca:

Uzme se 4 grama plodova bazge i 1 dcl. Vode, plodove kratko prokuhati i poklopiti. Ostaviti stajati poklopljeno pola sata i procijediti; pije se 1 – 2 šalice dnevno.

13*

Sirup od bazge za jesensko čišćenje krvi: potrebno je 1 kg. Svježih plodova bazge i 4 žlice meda;

Bobe zgnječiti (propasirati) i ostaviti poklopljene 4 dana da provrije. Kad se sok razbistri procijediti i zasladiti medom. Uzima se 3 puta dnevno po 1 žlica sirupa prije jela.

14*

Čaj od bazge za čišćenje jetre i reguliranje funkcije mokraćnih organa:

Potrebno je 2 grama lišća i dcl. Vode. Kipućom vodom prelije se lišće i poklopi, odstajalo nakon pola sata i procijeđeno, pije se šalica čaja ujutro i pola sata prije večere.

15*

Protiv tegoba reume - kupke od korijena bazge – 1 kg. Korijena bazge, 5 litara vode;

Usitnjeni korijen bazge kuha se na laganoj vatri 2 sata, procijedi i u toj tekućini namaču se i polijevaju oboljele noge.

Kao mikocid kod gljivičnih bolesti prstiju i nogu, za liječenje bradavica savjetuje se stavljanje obloga od kaše ploda bazge. Korijen je uz to laksativ kojim se potiče pražnjenje crijeva a uz to i diuretik.



Recepti:

Pohani cvjetovi bazge:

Napravi se smjesa od jedne šalice ječmenog brašna, šalice finog pšeničnog brašna 850, malo soli decilitar piva ili mineralne vode, pa se doda toliko vode da se dobije smjesa kao za palačinke. Manje, nepotpuno rascvale cvjetove bazge umačemo u tu smjesu i pržimo na vrućem ulju dok ne porumene.

Peteljke se ostavljaju da za njih možete uhvatiti i okrenuti cvijet kad se na jednoj strani isprži.

Na isti način mogu se pohati i cvjetovi bagrema.

Pržene cvjetove slažite u zdjelu, posipajte smjesom vanilije, cimeta, lješnjaka, badema ili pšeničnih klica.

Nije nužno dodavati šećer



U kozmetici:

Ulje od bazge kao kozmetičko sredstvo:

Potrebno je 250 mml. Slatkog bademovog ulja koje se lagano zagrije ali ne smije zavrijeti, dodaju se cvjetovi bazge te se sve zajedno na sasvim laganoj – tihoj vatri ostave otprilike pola sata.

Nakon toga se ulje procijedi i stavi u staklenku.

Koristi se za tijelo ili za kupanje, kožu će učiniti glatkom.

Rezime:

Bazga (naročito crna) sadrži dva sastojka koji aktivno djeluju protiv virusa gripe. Pored toga, ti sastojci sprečavaju virus u napadu na staničje dišnog sustava. Patentirani Izraelski lijek "sambucol" koji je izrađen na osnovi crne bazge uspješno djeluje protiv različitih vrsta virusa.

Taj lijek, a i sami sastojci bazge djeluju na jačanje imuniteta, preliminarna istraživanja su pokazala da ovaj lijek odnosno aktivni sastojci u određenoj mjeri djeluju i na viruse npr. - Epstein-barrova virusa, virusa herpesa pa čak i HIV-a.

Danas se taj lijek može pronaći i izvan Izraela. No, ako se i ne može do tog lijeka, tu je uvijek pri ruci bazga, uvijek može pomoći čaj pripravljen od same svježe biljke (ili osušenih dijelova biljke.)

Bazgu povezujemo najviše s bolestima respiratornog sustava. Bronhitis, astma, kašalj, gušenje u prsima, početni stadiji upale pluća, upale i infekcije grla... samo su neke od bolesti i stanja kojima pomaže njena ljekovitost.

Koristi se kao biljni lijek za poticanje imunološkog sustava, a kao i većina bobičastih ljekovitih biljaka, izvor je antioksidansa.

Bazga je blagi laksativ pa ju je preporučeno uzimati kod crijevnih i probavnih poremećaja, a ugodna je okusa, što posebno cijene djeca. Njena diuretička svojstva gode radu naših bubrega i urinarnog trakta.



Oprez:

Izuzetno je ljekovita biljka, ali ujedno je i otrovna jer sadrži toksine koji su smješteni u kori, listovima, mladicama i nezrelim plodovima. Stoga oprez!

Veća količina od propisane izaziva glavobolju, mučninu i povraćanje !!!

Nuspojave, interakcije i kontraindikacije: nisu poznate. Ukoliko se uzimaju u propisanim dozama.

Bazgu ne smiju uzimati osobe sa žučnim komplikacijama, osobe slabog želuca i aktivnog čira na želucu.

Ne pijte rakiju od bazge!



molimo pročitati izjavu