ŽUTIKA
ŽUTIKA
Latinski: Berberis vulgare, Berberis vulgaris L.
Engleski: Barberry root bark
Francuski: L’ epine-vinette
Njemački: Sauerdorn gemeiner
Talijanski: Berbero
Obitelj: Berberidaceae
Podrijetlo: Berbera u Sjevernoj Africi
Ljekarski: Berberidis cortex, radix, fructus
Narodni nazivi: Žutika trpka, babkovina, brebenika, česmiga, česmigovina, česmina, divlji šimšir, kiseli trn, mali čevčežac, šimširika, šimširovo drvo, trpka žutika, žuti šipak, žutika, žutica, žutikovina, žutokora.
Opis:
Grane tog grma u mladosti su poput šibe i crvenkaste boje. One kasnije odrvene i dobiju prljavo-sivu koru.
Listovi se djelomično pretvaraju u trodijelno trnje.
Kratki izdanci razvijaju listove koji su smješteni u čupercima, jajasti su i na rubu nazubljeni.
Žuti cvjetovi čine obješene grozdove.
Bobičasti plodovi valjkastog su oblika i svijetlocrvene boje.
Miris i okus: miris grma je slab, kora korijena vrlo gorkog okusa i prilikom žvakanja oboji pljuvačku žuto. Zrele bobe imaju ugodan kiselkast okus.
Vrijeme cvatnje: svijetložuti grozdasti cvjetovi cvatu u svibnju i lipnju.
Zrelost boba: u kolovozu i rujnu. Dok su nezreli plodovi pomalo otrovni, potpuno zrele se bobe mogu bez oklijevanja uživati jer ne sadrže alkaloid.
Stanište: žutika trpka vjerojatno potječe iz zemlje Berbera u Sjevernoj Africi odakle je došla u Španjolsku, što pokazuje i Berberis - latinsko ime te biljke.
Kako stoka na paši izbjegava taj grm radi trnja, ova je biljka vrlo prikladna kao živa ograda, odnosno, živica.
Na donjoj strani listova razvijaju se zimske spore plamenjače ili žitne rđe (Puccinia graminis) pa se žutika kao domaćin te žitne bolesti ne trpi u žitnim područjima i tamo se sistematski iskorjenjuje!
Žutika je obični i vrlo poznati grm koji raste gotovo po čitavoj Europi. Mnogo ga se nalazi i u našim krajevima gdje raste po živicama, šikarama, uz rubove šuma i drugdje. U Hrvatskoj je žutika slabije poznata te se iz tog razloga uglavnom ne bere, dok se u primjerice Francuskoj koristi za pripremu marmelada i džemova. Plodovi se podvrgavaju i procesu kandiranja, a nakon što fermentiraju daju kiselkasti okus koji uz dodatak meda daje osvježavajući napitak. Od korijena i kore koji luče žutu tvar bojaju se tkanine, dok se samo drvo koristi za postupak intarzije – tehnike za dekoraciju najčešće drvenih površina umetanjem ornamenata ili figura od komadića raznobojnog drveta, metala ili slonove kosti. Cvijet i plod su vrlo slični Drijenu (Cornus Mas L.). Razlika je u tome što je Žutika grm, a Drijen drvo.
Klima i stanište: Udomaćen je prvenstveno u južnoj, ali i u srednjoj Europi, od dubodolina do visokih planina, uz rubove šuma i na kamenitim obroncima. Voli potpuno sunčana mjesta.
Tlo: Siromašna vapnenasta tla (biljka odlično podnosi sušu).
Razmnožavanje: Može se uspješno razmnožavati reznicama, kod bujnih vrsta također dijeljenjem korijena.
Njega: Žutiki povremeno štedljivo dodati zrelog komposta i nešto vapnenca, najbolje mljevenih stijena. Kod divljih oblika izostaviti zalijevanje. Dobro podnosi rezidbu. Sorte malog rasta su prikladne za obrubljivanje (ograde). Žutiku rado napada žitna hrđa (Puccinia graminis), gljivica koja uzrokuje velike štete na žitaricama. Zbog toga treba izbjegavati uzgoj žutike u blizini žitnih polja.
ŽUTIKA
Ljekoviti dijelovi i djelotvorne tvari biljke:
To su bobice (Fructus Berber idis) i kora sa korijena (Cortex Berberidis radicis).
Bobice se sabiru u kolovozu i rujnu, a kora s korijena u kasnoj jeseni (studeni) ili u rano proljeće (ožujak).
Svježe bobe suše se na zraku ili na suncu. Za vlažna vremena mogu se bobe oprezno sušiti u pećnici kod vrlo umjerene topline.
Bobice se sabiru bez peteljke te nakon sušenja moraju zadržati svoju prirodnu crvenu boju.
Ako se bobice beru s peteljkom, tada se nakon sušenja peteljke odstrane rešetanjem. lako rjeđe, sabire se i čitav korijen (Radix Berberidis) inače vrlo tvrd i drven pa ga je vrlo teško rezati u oblike u kojima, iako rijetko, dolazi u promet.
Osim toga se sabire i kora s grana (Corlex Berberidis) i to tako da se guli s mladih grana i suši bilo u hladu ili na suncu.
Korijen se zbog tvrdoće upotrebljava u tokariji, a kora za dobivanje žute boje.
Kod sabiranja manjih količina oguljena se kora s korijenom nakon sakupljanja naniže na konac i suši u hladu.
Kora:
Ako se bobe beru s peteljkom, tada se nakon sušenja peteljke odstrane rešetanjem. Iako rjeđe, sabire se i čitav korijen inače vrlo tvrd i drven pa ga je vrlo teško rezati. Osim toga sabire se i kora i to tako da se guli s mladih grana i suši bilo u hladu ili na suncu. Korijen se zbog tvrdoće upotrebljava u tokariji, a kora za dobivanje žute boje. Kod sabiranja manjih količina oguljena se kora s korijenom nakon skupljanja naniže na konac i suši u hladu.
Bobice:
Zrele bobice sadrže samo voćne kiseline ali ne i vinsku i citronsku kiselinu, nadalje pektoze, gurnu i jednu još ne pobliže istraženu aromatičnu kiselinu. U kori korijena otkriven je čitav niz alkaloida, u prvom redu berberin i alkaloidi berbamin, oksiakantin i oksiakantin-vinetin. Daljnje djelotvorne tvari u kori korijena su palmatin, jatrorizin, kolumbanin, šećer, škrob i hemiceluloza. Alkaloidu berberinu pripisuje se čitav niz ljekovitih djelovanja.
ŽUTIKA
Pomaže u liječenju:
- pospješuje izlučivanje žuči.
- poboljšava optok krvi uz istovremeno sniženje krvnog tlaka.
- otklanja zastoj funkcije žuči, žutice, oteknuće jetre i ostale bolesti jetre.
- preporuča se kod proljeva, a naročito kod karakterističnih proljeva tuberkuloznih plućnih bolesnika.
- pospješuje aktivnost bubrega, ali se ne smije primijeniti kod grozničave upale bubrega.
- pomaže u liječenju upale žučne kesice povezane s jakim bolovima u leđima.
- pomaže u liječenju hemoroida.
- pomaže kod kronične vodene bolesti.
- pomaže kod bolnog zadržavanja mokraće i bolova u mokraćnim kanalima.
ŽUTIKA - DETALJI
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Zrele bobice sadrže samo voćne kiseline, ali ne i vinsku i citronsku kiselinu, nadalje pektoze i jednu još ne pobliže istraženu aromatičnu kiselinu, berberin, berberamin, berberubin, oksiakantin-vinetin, palmatin, jatrorhizin, kolumbamin, dekstrozu, levulozu i gumu.
U kori korijena otkriven je čitav niz alkaloida, u prvom redu berberin i alkaloidi berbamin, oksiakantin i oksiakantin-vinetin.
Daljnje djelotvorne tvari u kori korijena su palmatin, jatrorizin, kolumbanin, šećer, škrob i hemiceluloza.
Ljekovito djelovanje:
Alkaloidu berberinu pripisuje se čitav niz ljekovitih djelovanja.
Tako mu se pripisuje pospješenje izlučivanja žuči, a uslijed funkcije proširenja žila i poboljšanje optoka krvi uz istovremeno sniženje krvnog tlaka.
Otklanja se nadalje zastoj funkcije žuči, žutice, oteknuće jetre i ostale bolesti jetre.
S druge strane žutika se preporuča kod proljeva, a naročito kod karakterističnih proljeva tuberkuloznih plućnih bolesnika.
Djelovanje žutike jednako je vrijedno ljekovitom djelovanju droge Radix Colombo uvezene iz Istočne Afrike (droga potječe od biljke Jatrorrhiza palmata Miers), čiju su jednaku vrijednost potvrdili značajni farmakolozi nakon temeljitih istraživanja.
Berberin osim toga pospješuje aktivnost bubrega ali se ne smije primijeniti kod grozničave upale bubrega.
Daljnje mogućnosti liječenja su upale žučne kesice povezane s jakim bolovima u leđima, hemoroidi, kronična vodena bolest, bolno zadržavanje mokraće i bolovi u mokraćnim kanalima.
Onima koji uživaju opijum ili morfij kora žutike može donijeti ozdravljenje. Terapija za odvikavanje sadrži čaj od kore žutike, ali se poduzima samo pod liječničkom kontrolom.
ŽUTIKA
Primjena u pučkoj medicini:
Pučka medicina posvetila je grmu žutike cjelokupnu pažnju i naučila ga cijeniti.
Već spomenute mogućnosti liječenja proizašle su prvobitno iz pučke medicine, a daljnje su mogućnosti liječenja: sa šećerom ukuhani sok od žutike uziman žlicom sprečava povraćanje uzrokovano trudnoćom.
Voćni ocat pripremljen iz boba žutike, uziman čajnom žlicom, blago je sredstvo za otvaranje.
Žutika je osobito prikladna kao lijek u slučaju otečene jetre sa žuticom i otečene slezene poslije malarije, jer steže tkivo slezene i tako istiskuje uzročnike malarije u krv, gdje ih leukociti progutaju irazgrade, a kinin ubija. Još se bolji pokazao atebrin i plasmochin.
Uvarak od lišća liječi od škorbuta i vodene bolesti. U slučaju upale bubrega s groznicom taj se lijek ne smije uzimati. Alkaloid berberin, koji se nalazi u svim dijelovima biljke, podražuje centar za disanje i centre krvotoka, usporava puls i suzuje krvne žile djelujući na njihove živce.
Zbog toga se primjenjuje i za zaustavljanje krvarenja iz maternice izvan menstruacije, ali je u tom slučaju prijeko potrebna kontrola liječnika. U tu se svrhu priprema infuzum od 20 g kore prelivene s 1 I ključale vode, što se poklopi i nakon 7-8 sati procijedi. Piju se 2-3 šalice dnevno, prije jela.
ŽUTIKA
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Bobice se jedu sirove sa šećerom, ili kao slatko ili pekmez. Kroz povijest su korištene za pripremu želea i kiseljenje.
Sve je ljekovito, pa i sok koji osvježuje u grozničavim stanjima kao limun.
Ocat od boba spriječava truljenje i dezinficira, što koristi u slučaju tifusa i sličnih crijevnih bolesti.
Čaj se priprema tako da se 8 g korijena kuha 5 min. u 2,5 dl mješavine od pola vode i pola vina, a zatim se, nakon 10 min. procijedi. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. Pospješuje mokrenje, olakšava protok žuči i liječi od žutice, sprečava stvaranje pijeska i kamenaca ili omogućuje njihovo izlučivanje iz bubrega, žučnog i mokraćnog mjehura, liječi od gihta, popravlja probavu poremećenu zbog slabog izlučivanja želučanih sokova, zaustavlja povraćanje trudnica, običan i krvavi proljev, jača tek.
Čaj od kore priprema se tako da se kratko prekuha pola ili cijela čajna žlica osušene kore od korijena.
Čaj se ostavi pet minuta da odstoji i pije se bez šećera u gutljajima 1 do 2 šalice dnevno.
Svježi sok zrelih bobica od žutike ili čisti, odnosno sa šećerom lagano ukuhani sok (sirup), primjenjuje se protiv skorbuta i bolesti pluća, jetre i crijeva. Alkoholni ekstrakt služi kod kroničnih bolesti tih vrsta.
Svježi sok jača zubno meso, utvrđuje klimave zube i brzo otklanja krvarenje zubnog mesa.
NUSPOJAVE:
OPREZ! Ne smije se koristiti u trudnoći! Pripravci od žutike djeluju na maternicu, te ih ne valja uzimati u trudnoći.
NAPOMENA. PLODOVI - (BOBICE) JESTIVI SU KAD SAZRIJU, A SVJEŽI LIST I CVIJET SU OTROVNI.
