|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]
Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...] Nastavi dalje...
Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja.Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...] Nastavi dalje...
RUŽA DODATAK PRIPRAVKA
Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni.[...] Nastavi dalje..
ROSOPAS DODATAK PRIPRAVKA
Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...] Nastavi dalje...
|
ZDRAVAC
Lat: Geranium macrorrhizum L.
Narodna imena: Ždralica, priboj, Bugarska geranija, purpurna geranija, pastirska iglica
U Bugarskoj ulje izvađeno iz ove biljke, zove se (Zdravets).
Dugovječna mirisna zeljasta planinska biljka. Ima do 1 m dugačke, kao prst debele rizome koji puze skoro po površini zemlje. Cvijet je crvenkasto-ljubičast, oblikom podsjeća na rodin ili ždralov kljun. Zdravac ima pet okruglastih latica koje su aromatičnog mirisa ako se protrljaju.
Cvjeta od travnja do lipnja. Sadrži eterično ulja, tanina i flavonskih heterozida.
Zdravac je niska, neupadljiva zeljasta biljka skromnog cvijeta i jakog mirisa. On je biljka koja sama svojim imenom simbolizira zdravlje.
Stanište: Zdravac raste kao višegodišnja biljka uglavnomu u planinskim dijelovima, a može se uzgajati i u vrtovima i cvijetnjacima kao ukrasna biljka. Raste kao samonikla biljka, najčešće u šumskim suhim ili isušenim predjelima na sunčanim ili sjenovitim dijelovima. Tolerira vruće i vlažno ljeto zbog debljine rizoma.
Ova biljka nije otrovna a raste svuda u prirodi.
ZDRAVAC - DETALJI
Koliko je biljka zdravac (Geranium macrorrhizum) korisna i ljekovita govori već sam njen naziv, ali i činjenica da je tradicionalno, uz drijen i grabež, obavezni dodatak vode kojom se umivaju ukućani na Đurđevo.
Od ove biljke su se nekada pleli i vjenčići koji su krasili djevojački vrat tokom ovog velikog proljetnog blagdana, uz obaveznu pjesmu "Zdravče, venče, cveće mirišljavo".
I momci su se tada kitili ovom biljkom - "da budu zdravi kao zdravac". U narodu se vjeruje da najveću snagu ima zdravac ubran u petak pred praznik, koji se u narodu naziva biljni. U nekim krajevima ovu biljku zovu i priboj ali i ždralica, jer plod biljke podsjeća na kljun ždrala.
Zdravac (pitomi zdravac) ili lat. Geranium macrorrhizum Svjetska zdravstvena organizacija: "Zdravlje predstavlja tjelesno, duševno, socijalno i ekonomsko blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti". U svakidašnjem životu pojam zdravlja ipak se vrlo često veže samo uz odsustvo bolesti.
ZDRAVAC
Bere se cijela biljka u cvatu. Eterično ulje se prilikom sušenja biljke brzo gubi pa je zato najbolje upotrebljavati svežu biljku.
U ljekovite svrhe koristi se cijela biljka no ipak najviše korjen u kojem se nalazi i najveća koncentracija tanina.
Zdravac sadrži:
Tanine, pektin, holin, flavonske heterozide i eterična ulja izrazitog mirisa. Glavni sastojak eteričnog ulja je sesquiterpene keton germacrone.
Tipična taninska droga, naročito rizom, gdje ima najviše oporih spojeva. Koristi se kao stomahik i narodni je lijek za liječenje upala sluznice organa za probavu te svih oboljenja probavnih organa.
Ova biljka je u narodnoj medicini od davnina poznata po svojoj ljekovitosti. Ljekovita je cijela biljka, a bere se u vrijeme cvjetanja.
Nadzemni dio biljke se u fitoterapiji koristi za lečenje upalnih procesa na koži, infekcije usne šupljine, protiv zadaha iz usta i u terapiji oboljenja sluzokože organa za probavu.
Zbog sadržaja tanina u značajnim količinama upotrebljava se za zaustavljanje krvarenja iz nosa, rana i hemoroida. Smiruje nervozu srca, oporavlja i jača organizam, podstiče rad bubrega i izbacivanje toksina.
-Zdravac je djelotvoran i u slučaju nesanice.
-U narodnoj medicini, u mješavini sa očajnicom koristi se za liječenje ženskog i muškog steriliteta.
OBNAVLJA KRV Zbog crvenkaste boje cvjetova i plodova u 17. vijeku se vjerovalo da je zdravac koristan za obnavljanje krvi.
Korijen zdravca vadi se u proljeće i jesen a tradicionalno se upotrebljava za liječenje kožnih oboljenja kao što su posjekotine, opekline, ekcemi.
Zatim za ispiranje upaljene sluzokože usta.
ZDRAVAC
Destilacijom vodenom parom iz nadzemnog dijela biljke dobija se eterično ulje ugodnog mirisa koje se koristi u kozmetici.
Upotreba:
Zbog ugodnog mirisa zdravac se često koristi za spravljenje kozmetičkih preparata.
Pojava bolesti, iako neželjeni događaj, zdravu obitelj još više učvršćuje i potiče pojedinca i članove da pojačaju napore u čuvanju zdravlja kako za sebe tako i druge članove obitelji.
ZDRAVAC
Čaj: - 10 g. osušene biljke zdravac preliti sa 200 ml. kipuče vode, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procijediti i piti jednu šalicu natašte, a drugu tijekom dana.
Za ispiranje usta - pomiješati po 25 g. zdravca, nane, kamilice i iđirota. Dvije žličice dobivene mješavine preliti sa 200 ml. kipuče vode, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procijediti i ispirati usta.
Protiv proljeva Mješavina 1: - pomiješati po 20 g. zdravca, virka, smilja, petrovca i vranilovke.
Tri žličice ove mješavine preliti sa pola litre hladne vode. Ostaviti preko noći, a ujutru zagrijati u poklopljenoj posudi da zakipi.
Kada se ohladi, procijediti i piti tijekom dana umjesto vode.
Mješavina 2: - pomješati po 30 g. rizoma zdravca, kantariona i žive trave i 10 g. majčine dušice.
Tri žlice mješavine preliti sa pola litre hladne vode. Ostaviti preko noći, a ujutru zagrijati u poklopljenoj posudi da zakipi.
Kada se ohladi, procijediti i piti tijekom dana umesto vode.
ZDRAVAC
Upozorenje: Zbog visokog sadržaja tanina, prevelika količina zdravca može izazvati želučne tegobe, pa treba biti oprezan prilikom konzumiranja čajeva od ove trave.
Ova biljka nije otrovna a raste svuda u prirodi.
|
