ŠPAROGA
ŠPAROGA
Lat: Asparagus officinalis L.
Eng: Asparagus
Njemački: Gemüsespargel, Gemeiner Spargel
Francuski: L’asperge
Opis biljke:
Šparoga je biljka trajnica visine do jednog metra, razgranate i glatke stabljike. Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće. Podzemni dio jaki je podanak. Lisne proširene grančice, tanke su, konačaste, duge 15-30 mm, široke 0,1-0,3 mm. Jedan do dva cvijeta drže se zajedno.
Cvate od svibnja do lipnja. Bez naročitog je mirisa, a gorkog je okusa. Raste na sunčanim kamenitim obroncima, u šikarama, na rubovima šuma, u grmlju itd.
Beru se mladi izdanci šparoge, te korijen i plod-sjeme koji su također ljekoviti.
Premda je ta kultura u nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.
ŠPAROGA
U Kini su šparogu poznavali još 3000. god. pr. n . e, kao i Egipćani, Grci i stari Rimljani, znajući za njezinu ljekovitost i hranjivost. I danas je šparoga cijenjena i kao ljekovita biljka, ali i kao izvrstan gastronomski specijalitet. Vrsta šparoge Asparagus lucidus, u staroj Kini upotrebljavala se za liječenje suhog kašlja, jačanje pluća, za liječenje oteklina na koži, kao i čireva, te za ublažavanje temperature i bolova u nogama.
Kupelj od šparoge pripremljena za gosta, bila je znak najveće pažnje prema gostu. Ljekovitost kupelji od šparoge bila je poznata i Egipćanima koji su inače šparogu poznavali i cijenili kao svetu biljku, te su je uz celer ostavljali u grobnicama kao darove za mrtve. Freske sa šparogama u Pompejima dokazuju da se šparoga dosta cijenila.
Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja. Šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi mogle nesmetano rasti. Bez sunca ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina.
Novija znanstvena istraživanja ukazuju na jako antioksidativno i antikancerogeno djelovanje te se preporučuje u terapiji kod raka mjehura, limfe, pluća, kože, ističući djelotvornost gluatationa i histona. U primorskom kraju poznati su tradicionalni obiteljski pohodi u berbu šparoga. Šparoga je omiljeni kulinarski specijalitet u rano proljeće bogat mineralima i vitaminima.
Zbog svoje ljekovitosti šparoga se preporuča u mnogim situacijama. Za čišćenje organizma naročito bubrega, mjehura, mokraćnih kanala, crijeva, jetre i krvi i potiče mokrenje; mokraća nakon konzumiranja šparoge ima jak miris kao i zelenu boju od asparagina.
Šparoga pročišćava i obnavlja (eritrocite) krv pogotovo kod žutice i oboljenja jetre. U narodu postoji uvjerenje da šparoga potiče potenciju. Usitnjeno sjeme šparoge tj. prašak ima antibiotičko djelovanje.
U Ajuverdskoj medicini šparogu nazivaju Shatavari, što bi u prijevodu značilo zamjenjuje stotinu muževa, i preporučuju je za spokoj i mir, rad mozga, dobru memoriju i smirenu duhovnost. Kineska medicina naglašava vrijednost šparoge u izazivanju uzvišenih osjećaja u ljubavi te prema prijateljima, te za snižavanje krvnog tlaka. U Indiji je koriste za poticanje plodnosti, za ublažavanje menstrualnih grčeva, za povećanu mliječnost u dojilja.
ŠPAROGA - DETALJI
Energetska i nutritivna vrijednost:
Bjelančevina 1,7%, ugljikohidrata 2,6% i masti 0,1%, mineralnih sastojaka oko 600mg od čega više od trećine kalija. Zatim fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod, vitamin C 23mg %, dosta karotina, te vitamin B kompleks, vitamin PP1, folne kiseline, asparagin, eterično ulje, šećer, koniferin, arzen, arginin, resin, jantarne kiseline, glutation, histon, vanilin, tirozin i metil-merkaptan, a u mladoj biljci i holin, a u starijoj odrvenjeloj dosta celuloze.
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane šparoge se nalaze u skupini s ostalim vrstama povrća. Za tu skupinu namirnica preporučuje se 3–5 serviranja dnevno. Kao jedinica serviranja uzima se 5 šparoga srednje veličine, što iznosi približno 93 g.
Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol i ojačava oslabljene kapilare i krvni tlak te jača krvne žile.
Ljekovito djelovanje:
Ljekovito djelovanje:
Preporučljivo je uzimati šparoge:
- kod reumatskih oboljenja i gihta
- vodenih bolesti i edema
- za bolji rad srca
- za bolje pamćenje
- za izbacivanje pijeska i kamenaca iz bubrega i mjehura, kao preventivno protiv stvaranja kamenaca
- u liječenju plućnih oboljenja i kašlja
- kod raznih bolova u kukovima
- kod probavnih smetnji
Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti. Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.
Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.
Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti. Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom. U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a. Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.
Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.
Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila. Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.
Šparoge i rak:
Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisne za prevenciju i liječenje karcinoma.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.
Šparoge također sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.
Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.
Kupovanje i čuvanje:
Šparoge možete kupiti na tržnici - divlje u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ukoliko ih nećete odmah pripremati, odvežite ih i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka namijenjenom za čuvanje povrća.
Šparoge možete kupiti i konzervirane u delikatesnim prodavaonicama, u kiselom ili slanom naljevu. Kada ih otvorite, dobro ih je odmah potrošiti.
IZ KULINARSTVA:
Dostupnost: od ožujka do srpnja
Čuvanje u hladnjaku: da
Trajnost: 7 dana u hladnjaku
Priprema: odrezati ili otkinuti dio tvrdog dna
Juha (za izlučivanje bjelančevina i mokraće): - 30 dg šparoge, 20 dg mrkve, 1 glavica luka, 2 žlice peršina, malo maslinovog ulja. Sastojke usitniti i kuhati, pred kraj kuhanja dodati peršin. Procijedimo i izmiksano povrće vratiti u juhu, te dodati malo ulja. Jesti 2-3 puta na dan. Kod spremanja juhe koristimo odrvenjele dijelove šparoge koje vezane u snopiće dodajemo raznim juhama od povrća.
Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kod pitomih šparoga odrežite drvenasti nejestivi dio, a zatim donju polovicu ogulite nožićem za štedljivo guljenje. Šparoge nakon čišćenja operite u tekućoj vodi. Divlje šparoge stavite u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina.
Vrškove pitomih šparoga možete kuhati u tavi s malo kipuće slane vode ili ih možete vezati u stručak i uspravno kuhati u dubljem loncu s malo vode tako da vam se donji dijelovi kuhaju, a vrškovi pare. Ukoliko donje dijelove ne vežete, možete vrškove prekriti folijom do polovice šparoga i kuhati u loncu 6–10 minuta.
Kuhane tople šparoge poslužuju se s malo maslinova ulja ili maslaca ili pak hladne s nekim od salatnih preljeva ili hladnih umaka. Mogu se koristiti kao dodatak juhama, fini nadjev prhkim pitama i palačinkama, prilog mesnim i ribljim jelima te kao dio miješanih i složenih salata. U nas su svakako najpoznatije fritaje, šparoge u kombinaciji s jajima, kojima možete dodati i šunku, pršut, parmezan ili račiće. U kombinaciji s morskim plodovima šparoge će biti prava delicija.
Budući da su bogate nutrijentima, a siromašne kalorijama - jedna šalica kuhanih šparoga osigurava svega 43 kalorije, šparoge je poželjno uvrstiti u ''najzdraviji način prehrane''.
ŠPAROGA
Način pripreme:
Čaj za izlučivanje tekućine:
- Korijen šparoge, sjeme komorača, sjeme ili korijen celera, te list i sjeme peršina ili korijen i list.
Od jednakih dijelova napraviti čajnu mješavinu i 1 čajnu žličicu preliti šalicom kipuće vode, poklopiti i nakon dva sata procijediti. Piti 1-3 šalice na dan prije jela.
Čaj za srčana oboljenja: 60 g šparoge, 6 dl vode, 2 žlice meda
Mekani dio šparoge isjeckati na centimetar dužine i staviti močiti u vodu 8 sati. U isto vrijeme u 2 dl mlake vode umiješati 2 žlice meda odkadulje ili ružmarina. Nakon 8 sati procijediti šparoge i izmiješati oba pripravka te uzimati svakih sat vremena po jednu žlicu.
Čaj za detoksikaciju: 15g korijena šparoge, 1/2 l vode
Priprema: korijen šparoge isjeckati što sitnije te preliti vrućom vodom, poklopiti i pustiti da odstoji preko noći. Sutradan procijediti. Uporaba: piti po 1 dl u gutljajima u toku dana, pet puta.
NAPOMENA: ako se korijen šparoge kuha u vinu, učinak je jači.
Uzgoj šparoge:
Želite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta. Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati puno vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.
Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.
Šparoga se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.
Šparoga se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 - 5 dana. Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.
NUSPOJAVE:
Kontraindikacije:
Šparogu ni kao hranu ni kao lijek NE uzimaju osobe sa upalom bubrega, zglobova, s oboljenjima srca i živaca, kod nesanice i idiosinkrazije.
Kod nekih osoba već samo mirisanje šparoge izaziva reakciju popraćenu suzenjem i kihanjem, a prevelika osjetljivost na šparogu manifestira se osipom i kod samog dodira te u tim slučajevima valja izbjegavati kontakt s biljkom.
GROG
