TRANSLATOR











MAJČINA DUŠICA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje..

BOKVICA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA

ruza

Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni.[...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

PRESLICA





PRESLICA

Lat: Equisetum arvense l.

Eng: Field horsteail or commonhorsetail

D: Der acker-schachtelhalm, auch zinnkraut, acker-zinnkraut, katezenwedel, pferdeschwanz.

Fr: La prele des champs.

Drugi nazivi: konjski rep, kositerka, njivska preslica, poljska preslica, rastavić, šutkavac, vošće, barska metlica, cinkrot, hvošć, poljski cinkrot, potočna voščejnka.

Preslica je jako rasprostranjen korov koji se teško iskorjenjuje. Ubraja se u red papratnjača. Trajna podzemna stabijika crne je boje i poput niti rasprostranjuje se u dubinu i širinu i jako je otporna.

Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu te je zbog toga zovu konjskim repom.

Opis i stanište:

Raste po livadama, poljima, jarcima, uz rijeke, na vlažnim obroncima planina, na glinenim zemljištima... na pjeskovitim livadama i poljima te duž željezničkih nasipa.

Preslica je trajna višegodišnja uspravna korovska biljka, koja naraste i do 80 cm visine. Na vrhu stabljike su, u obliku klipa, sporangije, koje se nakon sazrijevanja osuše.

Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslije fertilne.

Nema izražen miris, a okus joj je opor i neugodan.

Za lijek se sakuplja cijela biljka!

Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore).

U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus.

Ugibaju nakon rasijavanja spora.

Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.

Nema izražen miris, a okus joj je opor i neugodan.

Ljekovita preslica nije viša od 30 cm, nema šuplju stabljiku, voli vlagu, ali se ne bere na veoma vlažnim mjestima jer su ta rezervirana za neljekovitu barsku preslicu. Bere se po proplancima, daleko od svake ostale preslice, kako bismo bili sigurni da je prava. Naime, tamo gdje ima više preslica znaju se udružiti u neku poluljekovitu poluneljekovitu preslicu. Ako imalo izgleda sumnjivo bolje je ne brati.

I na tržnicama se veoma često prodaje pogrešna preslica. Jedna snaša se naljutila kad je upozorena da prodaje otrovnu preslicu s obrazloženjem da ona poznaje preslicu jer ovakvu prodaje već 30 godina! Kolikom broju ljudi li je ta skršila bubrege! Naime, ova preslica može izazvati krvarenje, pa ako nakon čajnog tretmana preslicom počnete krvariti lijepo ste se počastili pogrešnom biljkom.

"nije svaka preslica iz Božje ljekarne"


PRESLICA - DETALJI



Za lijek se sakuplja cijela biljka!

Preslica se bere u svibnju i srpnju.

Za branje i preradu kao i za uporabu u medicini koriste se sljedeće vrste preslica:

E. arvense, E. maximum, E. hiemale, kod svakog branja preslice pogledamo je li čista ili je napadnuta nametnicima.

Čistu mladu preslicu režemo u dužinu 10-30 cm te slažemo u snopiće koje objesimo na toplom sloju kojeg treba često prevrtati.

Osušenu preslicu usitnimo i spremimo na odgovarajuće mjesto.

Mlada preslica za razliku od starije, prikladnija je za pripremu čaja; mladu treba namakati kraće vrijeme, dok se starija mora, prije kuhanja, duže namakati.

Kod kuhanja čaja od preslice preporučljivo je staviti i žličicu šećera, jer šećer kremičku kiselinu izvlači iz preslice.

Višestruka ljekovitost preslice poznata je od davnina.

Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze.

Preslica je veoma dobra i u liječenju svih oblika malokrvnosti jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, hemoroida i raznih oblika čireva te u liječenju bolesti mokraćnih puteva.

Dobri rezultati se postižu kod liječenja grčeva u mjehuru, bolnog mokrenja, zadržavanja mokraće, upale bubrega s pojavom bjelančevina u mokraći, upale bubrežne nakapnice, krvarenja bubrega, kod hroničnog nadražaja mejhura s pritiskom na mokrenje (kod žena) te kod početne tuberkuloze, bubrega i mjehura.

Pomiješana s drugim biljkama koristi se i u liječenju raznih drugih bolest



Preživljavanje u prirodi:

U proljeće: mlade fertilne, sočne žutosmeđe stabljike preslice beru se i očiste od ovojnica na pršljenovima, vezuju u snopiće i kuhaju kao šparoge.

Ime dobiva po Latinskoj rjieči equus što znači konj i seta što znači struna, zbog sličnosti njezinih grančica s konjskom strunom.

U prošlosti najrasporostranjenija biljka, nekada drvo, iz grupe bescvjetnih biljka, iz koje je, smatra se, nastao crni ugljen.

O ljekovitosti preslice pisali su još Dioskurid i Plinije.



Terapija:

U totalnoj terapiji (terapiji gladovanja) dr. Breussa, preslica se preporučuje za liječenje bubrega i pripremu vrućih obloga za liječenje jetre.

Preslicu rado rabe travari Kine i cijelog svijeta.

Preslica je u prošlosti predstavljala nezaobilaznu biljku u liječenju bolesti pluća, urinarnog trakta, bolesti kože, rana, protiv upala i infekcija.

Kneipp: "ne možemo dovoljno naglasiti koliko ta poznata ljekovita biljka odlično i svestrano djeluje.

Tek je Kneipp spasio preslicu potpunog zaborava; i on hvali mnogobrojnu ljekovitost te biljke. Preslica je zaista jedinstvena ljekovita biljka te se o njoj ne bi trebalo uvijek govoriti kao o dosadnom korovu.

Kneipp je uspio liječiti i tuberkulozu kože (lupus) duljim čajnim kurama od preslice zajedno s kupkama od preslice. Primjena preslice pripada terapeutskim mjerama čak i kod gnojenja kostiju (Univ. prof. dr F. Eckstein, Freiburg — dr med. S. Flamm, Bad W6rishofen).

Katkada nešto pretjerani Plinije Sekund je tvrdio da je dovoljno preslicu uzeti samo u ruku pa da se smiri krvarenje rane na tijelu. Preslica je hvaljena u svim bilinarskim knjigama, no početkom novog vijeka o toj se vrijednoj ljekovitoj biljci čulo sve manje.



Ostalo o preslici:

Preslica ne samo da čisti posuđe, zbog čega je sve domaćice mnogo cijene kao sredstvo za čišćenje, nego liječi i unutarnja i vanjska oštećenja ljudskog tijela.

Zbog kremičke kiseline, koja sadrži silicij (10 %) i kalcij, danas se preslica najčešće koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom.

Silicij je sastavni dio kostiju, hrskavica i vezivnog tkiva te njegova uloga u liječenju pučkim načinom kod zarašćivanja kostiju kod prijeloma, povrede ligamenata, i danas nam je poznata.

Kako razina silicija u kostima, vezivnom tkivu, ligamentima, arterijama i koži s godinama života opada, to je nadomjestak preko preslice, jedan od prirodnih načina preventivnog djelovanja u starijoj dobi, a za mlađe preslica je važna kao hrana za nokte, kosu, kožu i mišićno tkivo.

Teško oboljelo i već neotporno plućno tkivo, ne samo da će se učvrstiti dodavanjem kremične kiseline, nego će doći (po Kuhnu) do ožiljkastog ograničenja dijelova pluća, tzv. kaverna. Uz to će se uskoro pojaviti i daljnji faktori ljekovitosti: većinom bez apetita, više ili manje oslabljeni bolesnik s temperaturom koja stalno pada i raste, ponovo će dobiti apetit, njegova će se tjelesna snaga i njegova težina povisiti a prestat će i karakteristično noćno znojenje te stalno povišena temperatura.

Kontrole ispljuvka jasno pokazuju smanjenje tuberkuloznih bacila A nastupa, iako polagano, ali ipak osjetno ozdravljenje. I upravo taj osjetan preokret uzrokuje kod bolesnika i duševnu promjenu.

Duševna potištenost i beznadnost zamjenjene su uvjerenošću u ozdravljenje a to znači daljnji ljekoviti faktor. Preslicom se ne liječe samo tuberkulozna oboljenja pluća; ona donosi osjetno poboljšanje i kod tuberkuloznih fistula, otečenih žlijezda i kod tzv. hladnih apscesa.

MLADA PRESLICA



Kemijski sastav:

Biljka sadrži oko 10 posto silicija, a dvije trećine tog silicija je silicijeva kiselina.

Ostali spojevi su različiti silikati koji su topivi u vodi.

Flavonoidi su jedni od aktivnih spojeva u biljci. Europski oblici uglavnom sadrže spojeve kvercetina, a Azijski spojeve luteolina. Od drugih spojeva, karakteristični su derivati kavene kiseline te neuobičajene kiseline poput ekvizetolične.

Zanimljivo, biljka sadrži vrlo malene količine alkaloida nikotina, inače karakteristična za duhan.

Zapadna pučka medicina danas rabi preslicu u liječenju mnogih bolesti, jer je znanstveno potvrđena njena ljekovitost.

Tako, na primjer, u Americi važi kao biljka kojom se liječi rak kostiju.

U španjolskoj razni tumori.

A u ostalim dijelovima svijeta zadržala je svoja stoljetna svojstva.

Pa se tako u Turskoj rabi za liječenje sušice, hemeroida i bolesti pluća.

Na Haitiju je koriste protiv bjelančevina u mokraći, kod kamenaca žuči, mjehura i bubrega, kod dijareje, otežanog mokrenja, tuberkuloze, te vodenih bolesti.

U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega.

A u Kanadi za rane i bolna mjesta.

Arapska pučka medicina rabi preslicu za liječenje mokraćnih organa i kanala.



Ljekovito djelovanje:

Dijelovi biljke koji se koriste:

U medicini se koristi zeleni, sterilni oblik biljke, a smeđi, fertilni se ne koristi. Ljekovit je cijeli nadzemni dio (zelen) biljke.

Višestruka ljekovitost preslice poznata je od davnina.

Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze.

Preslica je veoma dobra i u liječenju svih oblika malokrvnosti jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Preslica samljevena u prah pomaže u zaustavljanju krvi iz nosa.

Eto pomoći narkomanima koji su snifanjem zločestih trava sebi uništili krvne stijenke. Kako usnifati prah preslice kod krvarenja iz nosa oni dobro znaju. Koji ne znaju neka se kod njih propitaju.

U tu svrhu sabere se svježa preslica, zgnječi se i svježa položi na ranu, ili se suha preslica zdrobi u prah i posipa na ranu.

To u prvom redu smiruje krvarenje, stišće ranu i liječi je, a vrućina i upala na rani nestaje.

Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, hemoroida i raznih oblika čireva te u liječenju bolesti mokraćnih puteva.

Dobri rezultati se postižu kod liječenja grčeva u mjehuru, bolnog mokrenja, zadržavanja mokraće, upale bubrega s pojavom bjelančevina u mokraći, upale bubrežne nakapnice, krvarenja bubrega, kod hroničnog nadražaja mejhura s pritiskom na mokrenje (kod žena) te kod početne tuberkuloze bubrega i mjehura.

Pomiješana s drugim biljkama koristi se i u liječenju raznih drugih bolesti.

Preslica djeluje i preventivno protiv nastajanja bubrežnih kamenaca.

Noviji rezultati istraživanja opravdavaju pretpostavku da se duljom upotrebom čaja od preslice sprečava rast zloćudnih oteklina (tumori) koji konačno odumiru.

Ljekovito djelovanje:

- kod povreda i bolesti kostiju i vezivnog tkiva

- kod zaustavljanja gotovo svih vrsta krvarenja

- protiv upala

- kod liječenja edema, urinarnih putova, mjehura i bubrega

- kod liječenja gonoreje

- kod problema s prostatom

- kod noćnog ili nekontroliranog mokrenja djece

- kod kožnih oboljenja

- kod liječenja gihta i reume

- u liječenju raka i to raka kostiju, a nakon dužeg pijenja čaja od preslice nestaju i neki oblici tumora

- kod svih problema ili bolesti koje su posljedica loše izmjene tvari

- u liječenju celulita



Način primjene i doze:

Vodeni pripravci:

Premda se većina čajeva zelenih dijelova biljaka spravlja kao infuz, odnosno potapanjem biljnog materijala kipućom vodom, od poljske preslice spravlja se isključivo dekokt, odnosno pripravak dobiven kuhanjem u vodi. Razlog tome je u silicijem bogatoj strukturi biljnog materijala, koji se tek kuhanjem otapa u vodi.

Dva do četiri grama droge kuha se pet minuta u 250 mL ključale vode, a zatim se makne s vatre i ostavi stajati još 10 do 15 minuta. Procijedi se i doza popije uvijek svježa i topla, između obroka. Takva doza spravlja se tri puta dnevno. To znači da dnevna doza iznosi 6 do 12 grama biljke na dan.

Prema nekim autorima, može se spravljati macerat biljke u mlakoj vodi - 8 grama biljke ostavi se stajati u 6 do 8 dcl mlake vode preko noći (10 do 12 sati). Takva otopina procijedi se i razdijeli u tri manje doze koje se uzimaju između obroka.

Tinktura:

Spravlja se u visokopostotnom etanolu, obično 70-postotnom. 2 mL takve tinkture uzima se tri puta dnevno u 1 do 2 dcl vode.

Suhi ekstrakti:

Normirani su na količinu biljke iz koje se dobiva suhi ekstrakt. Primjerice, na zapadnoeuropskom tržištu postoje kapsule sa 250 mg suhog ekstrakta dobivenog sušenjem tinkture biljke. Kod nas takvi pripravci nisu uobičajeni.

SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na tržištu jedan je od najboljih pripravka zbog visoke razine silicijevih spojeva i flavonoida. Uzima se u dozi od 3 ml u 100 - 200 ml vode, dva do tri puta dnevno.

Terapija drugih bolesti, kao što je osteoporoza, traje nekoliko mjeseci, nakon koje se napravi stanka od nekoliko tjedana. Prije terapije obvezno se konzultirajte s fitoaromaterapeutom i liječnikom.

Sok:

Iz samljevene preslice cijeđenjem istisnuti sok. Uzimati tri puta na dan po jednu do dvije jušne žlice čistog soka, ili s vodom.



ČAJ OD PRESLICE



Čaj:

Usitnjenu preslicu najprije namakati 3-4 sata. Kuhati 10-15 minuta. Poklopiti da odstoji 1-2 sata i procijediti. Piti 2-3 šalice čaja dnevno.

Napomena: Preporuča se prekid u tretmanu čajem nakon dva ili tri tjedna u trajanju od dva tjedna.

Čaj 2:

Po 1 jušnu žlicu preslice i smrdljive koprive (galeopsis dubia) kuhati u 4dl vode dok ne ishlapi pola vode, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti.

Piti po šalicu čaja ujutro natašte i navečer prije spavanja, kod raznih unutarnjih krvarenja.

Čaj od preslice povećava broj leukocita, pa se preporučuje za jačanje imuniteta.

U vanjskoj primjeni ekstrakt preslice rabi se za tretman kožnih oboljenja, rana koje teško zacjeljuju, za jačanje vezivnih tkiva, te za liječenje vena, i to u obliku ispiranja, raznih aplikacija - obloga, te kao kupelji ruku, nogu, čmara itd.

Prašak:

Fino mljevenu ili u avanu istucanu preslicu uzimati u obliku praška dva puta na dan, i to ujutro natašte koliko stane na vrh noža, s čajem ili medom, te navečer.

Uporaba praška se preporučuje osobama koje imaju manjak minerala u organizmu.

Homoterapija:

Homeopatski pripravak od preslice equsetium, rabi se za liječenje cistitisa, i nekontroliranog mokrenja, te tuberkuloze.

Za umorne noge:

I na kraju jedan dobar savjet pučke medicine za umornost nogu. Ako nakon duljeg pješačenja ili nakon dnevnog rada nastaju bolovi u nogama ili ako su čak noge ranjave, uzima se topla kupelj za noge pripremljena od uvarka preslice.

Uzmite 4 vrhom pune žlice preslice na jednu litru vode, 1—2 puta prokuhajte, ostavite l/2 sata da odstoji, nakon čega je pomoću finog sita ulijte u pripremljenu kupelj za noge. Razne soli za kupelji nogu kao i ostale dodatke za kupelji ne treba u ovom slučaju primjenjivati. Ova kupelj za noge treba trajati oko 20 minuta, nakon čega se noge radi daljnjeg osvježenja urone u hladnu vodu te istrljaju da budu suhe. Djelovanje će biti jače ako se noge na kraju natrljaju tinkturom brđanke, (Tinctura Arnicae), namažu jelenjim lojem i na kraju dignu u povišeni položaj.

Ovaj postupak ponovite 2 do 3 puta tjedno; uskoro ćete utvrditi da je nestalo težine i umornosti nogu i da noge nisu ranjave.

Primjena u liječenju životinja:

Sve navedene bolesti, ukoliko se pojave kod domaćih životinja, isto se tako uspješno liječe preslicom, pri čemu se količine preslice odgovarajući povećavaju.

Svježu preslicu krave ne smiju imati u hrani, dok je konjima preslica veoma tečna.

Preslica je kako kažu seljaci »konjima kruh - kravama smrt«, pri čemu kod svih životinja nastupajuće pojave otrovanja dolaze največim dijelom od močvarne preslice, ako se nalazi u krmi ili ako je stoka pojede na paši, ona vjerojatno sudjeluje u stvaranju otrovnog alkaloida ekvizetina — koja nagoni na povraćanje i kljenut. Veće količine mogu kod čovjeka i životinje prouzročiti smrt.

PRESLICA - SUHA DROGA



Kontraindikacije i nuspojave:

Mnogo je strahova vezano uz uporabu poljske preslice. Neki autori izriču velik strah zbog mogućeg iritativnog djelovanja na bubrege, a neki navode kako poljska preslica izaziva manjak nekih vitamina B kompleksa. Moderna klinička fitoterapija smatra poljsku preslicu posve sigurnom biljkom. Kao i svaka druga biljka koja djeluje diuretički, ne smije se koristiti kod glomerulonefritisa i težih oštećenja bubrega. Najvjerojatnije je pogoršanje stanja tijekom uzimanja poljske preslice u takvim bolestima nagnalo autore, sasvim pogrešno, da općenito upozoravaju o "iritativnom" djelovanju na bubrege.

Katkad dolazi do opasne zamjene poljske preslice s vrstom Equisetum palustre.

Premda je znalci lako razlikuju od poljske preslice, ipak treba paziti od koga kupujete biljku. Navedena vrsta otrovna je zbog sadržaja alkaloida kao što su palustrin i spermidin.

molimo pročitati izjavu