|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Pročitaj više...
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Pročitaj više...
LIPA LJEKOVITO BILJE
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN LJEKOVITO BILJE
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN LJEKOVITO BILJE
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN LJEKOVITO BILJE
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ LJEKOVITO BILJE
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...] Nastavi dalje...
Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...] Nastavi dalje...
RUŽA LJEKOVITO BILJE
Ruža Lat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai)D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni. [...] Nastavi dalje..
ROSOPAS LJEKOVITO BILJE
Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...] Nastavi dalje...
|
PLUĆNJAK
Latinski naziv: Pulmonaria officinalis
Engleski - Pulmonaria officinalis
Francuski - La pulmonaire officinale
Njemački - Das Gefleckte Lungenkraut/Echtes Lungenkraut
Druga imena: lisac, lišac, medunika, plučnik, pljučnica, trava od guje, turski svati, velik danak, zajčeki, žigeričnjak
Sinonimi: Pulmonaria Gallorum Gueldenst., Pulmonaria maculosa Hayne, Pulmonaria obscura Dum., Pulmonaria tuberosa Vel.
Plućnjak pripada obitelji oštrolista (Familiae Boraginaceae), a ljekarnički mu je naziv Pulmonariae herba - maculosae.
Plućnjak je trajna dlakava biljka jajastih donjih listova na kratkim peteljkama, te gornjim manjim i sjedećim listovima.
Listovi imaju manje ili više karakterističnih bijelih mrlja. Gornja strana listova je tamnozelene boje išarana svijetlozelenim bjelkastim pjegama, dok je donja strana svijetlozelena.
Cvjetovi su raznih boja, od ružičaste na početku cvatnje do ljubičaste, plave i crvenkaste, a smješteni su na vrhu stabljike te tvore jednostrani paštitac. Cvjetovi se razvijaju na vrhu, do 30 cm visoke stabljike, slično jaglacu, te su u početku crvenkaste, a kasnije ljubičaste boje.
Čitava je biljka gusto pokrivena oštrim dlakama.
Korijen je koso razgranat i valjkast.
Trajna je biljka koja ima prizemne listove s dugom peteljkom, dok su listovi na stabljici sjedeći i manji.
Branje i prerada: sabire se biljka u cvatu bez korijena, odnosno, samo listovi (Herba ili Folia Pulmonariae).
Vrijeme cvatnje je od ožujka do svibnja, obično raste po krčevinama, šumama, šumskim čistinama i slično.
Biljka je bez naročitog mirisa i okusa.
Naziv biljke potječe od naziva organa - pluća, dok u ostalim jezicima ime potječe o latinske riječi istog značenja. Leonhart Fuchs (1501. – 1566.), njemački liječnik i jedan od tri "oca" botanike je dao naziv ovoj biljci.
Carl Linnaeus je nazvao vrstu officinalis zbog medicinskih učinaka ove biljke, a taj naziv se koristi od Srednjeg vijeka zbog djelovanja biljke, odnosno olakšavanja iskašljavanja
Sveta Hildegarda preporučuje za liječenje pluća, plućnjak kuhati u vinu.
PLUĆNJAK
Biljka sadrži alantoin, resin, flavonoidi - kvercentrin, sluz, kemferol, silikat (topivi i netopivi), mineralne tvari - kalcij, željezo, kalcijev karbonat, tanin (7%), eterično ulje, vitamin C, itd.
Ljekovito djelovanje na oboljele plućne organe svodi se na znatniji sadržaj slobodne i vezane kremične kiseline, kao i na soli kalcija, na kalij, aluminij, smolu, smolne kiseline, malo masnog ulja i tanina.
Sluzavih tvari postoji vrlo malo.
Listovi su najbogatiji kreimičnom kiselinom, dok korijen ima vrlo mali sadržaj kremične kiseline pa se kod sabiranja može zanemariti.
PLUĆNJAK - DETALJI
Listovi plućnjaka, zajedno sa drugim biljkama, koriste se za jačanje, a u tu svrhu rabimo svježi sok istisnut iz listova ili cijele biljke.
Plućnjak je sastavni dio svih čajeva i sirupa za bolesti pluća, a pomaže i kod mladih i starijih osoba, kao i kod lakših i težih stanja.
Zapadna pučka medicina plućnjak koristi kod liječenja krvi, krvarenja, bolesti mjehura, pluća, bronhitisa, proljeva, groznice, angine, kašlja, hemoroida, hrapavog grla, promuklosti, prehlade, gripe, za izazivanje znojenja, liječenje rana, akni, bolesti očiju, kožnih bolesti, kod pomanjkanja vitamina C, te za izazivanje znojenja.
Listovi plućnjaka, zajedno sa drugim biljkama, koriste se za jačanje, a u tu svrhu rabimo svježi sok istisnut iz listova ili cijele biljke. Plućnjak je sastavni dio svih čajeva i sirupa za bolesti pluća, a pomaže i kod mladih i starijih osoba, kao i kod lakših i težih stanja.
Kombinacija ljekovitog bilja za liječenje plućnih oboljenja je: stolisnik, preslica, podbijel, bokvica, kadulja, list bijelog sljeza i plućnjak.
PLUĆNJAK
- akutna i kronična upala bronhija,
- emfizem
- upala dušnika
- upala ždrijela
- teško disanje
- "katar" pluća kod pušača kao i sve druge vrste katara dišnih putova, preležana upala pluća i gripa, plućna tuberkuloza, upalna stanja..
- suhi, krvavi, magareći kašalj, kašalj s gustim ispljuvkom kojeg je teško izbaciti i koji je neugodna mirisa, osobito kod starijih osoba, razna kašljucanja
Pastiri su ranije marljivo sabirali plućnjak, sušili ga, fino ga smrvili, dodali mu nešto soli i miješali u piće kod kašlja i teškog disanja krava, konja i ovaca.
Iz bijelog pepela sagorjelog plućnjaka pravili bi lužinu koja im je služila za ispiranje rana i čireva kod domaćih životinja.
Kod antičkih botaničara i liječnika plućnjak nije bio imenovan. Pod imenom "pulmonaria" smatran je u najstarijim bilinarskim knjigama plućni lišaj - Lobaria pulmonaria (L.) - Hoffm. kojega je pučka medicina upotrebljavala za liječenje plućnih bolesti.
Iako taj lišaj nema nikakve ljekovitosti, vjerojatno ga je narod upotrebljavao za liječenje zbog oblika i građe tog lišaja koji raste po drveću i panjevima, na sjenovitim položajima, a razvija dosta veliku smeđu steljku mjehuraste građe poput građe pluća.
Pa i stara je nauka o signaturi dala svijetlim mrljama listu plućnjaka sličnost plućnim krilima radi čega je i upotreba te biljke bila prikladna protiv plućnih bolesti.
PLUĆNJAK
Čaj - (za spomenuta oboljenja)
Priprema: 1 – 2 žlice Plučnjaka potopiti u 2 dcl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 15 – 20 minuta, potom procjediti. Zasladiti po ukusu, ali ga je najbolje piti nezaslađenog. Piti 3 šalice čaja dnevno
Čajna mješavina za bolesti pluća i bronha:
- 200 g osušenog plućnjaka
- 200 g listova bokvice
- 100 g listova koprive
- 100 g poljske preslice
Od te se mješavine uzme vrhom puna čajna žlica za 1 šalicu, a priprema se odmah ujutro količina od 3 šalice u obliku čajnog oparka; nakon što se čaj ocijedi i ohladi da se može topao piti, dodaju se 3 čajne žlice meda. Taj ljekoviti čaj pije se tokom dana u gutljajima.
Osušeni plućnjak smrvi se u prah, te se 1 jedaća žlica praha pomiješa u čaši mlakog mlijeka. Ovo je piće za one koji imaju slaba pluća ili koji boluju na plućima, a uzima se 2 do 3 puta dnevno.
Napomena: varijacije plućnjaka, uvjetovane staništem, kao npr. biljke s jasno-bijelim mrljama i grubim dlakama na listu, odnosno, biljke bez mrlje i s mekanim dlakama na listu, imaju istu ljekovitost.
Kontraindikacije: Osobe s osjetljivim želucem, čirom na želucu, bolestima jetre, žuči i sa žučnim kamencima ili s drugim akutnim komplikacijama, ne bi smjele uzimati plućnjak ni u kojem obliku.
|
