MAGNOLIJA -Magnolia x soulanqiana
MAGNOLIJA
Latinski: Magnolia L.
Najčešće vrste: Magnolia x soulanqiana, Magnolia stellata, Magnolia grandiflora
Magnolia je veliki rod od oko 210 cvjetnih vrsta u podporodici Magnolioideae porodice Magnoliaceae. Nazvana je prema francuskom botaničaru Pierreu Magnolu.
MAGNOLIJA - Magnolia stellata
Opis:
Magnolia je stari rod.
Evoluirao je prije pojave pčela, a cvjetovi su se razvili radi poticanja polinacije kukcima.
Radi izbjegavanja oštećivanja polinacijskim kukcima, tučak cvjetova magnolije izuzetno je čvrst.
Pronađeni su fosilizirani primjerci vrste Magnolia acuminata stari 20 milijuna godina, kao i biljaka identificiranih kao Magnoliaceae starih 95 milijuna godina.
Magnolije su poznate još od perioda krede, kada prestaje vladavina velikih drvenastih papratnjača, a pojavljuju se prvi rodovi kritosjemenjača.
Rod Magnolia broji više od 80 vrsta listopadnih i trajnozelenih drveća i grmova. Međutim, rijetki znaju kako je magnolija i ljekovita biljka.
Povijest:
Magnolije su poznate još od perioda krede, kada prestaje vladavina velikih drvenastih papratnjača, a pojavljuju se prvi rodovi kritosjemenjača.
Rod Magnolia broji više od 80 vrsta listopadnih i trajnozelenih drveća i grmova. Međutim, rijetki znaju kako je magnolija i ljekovita biljka.*
Na našim prostorima magnolija se ne spominje u priručnicima o ljekovitom bilju, dok Kinezi i Japanci u svojoj tradicionalnoj medicini već dvije tisuće godina koriste ljekovito djelovanje ekstrakta njezine kore (fotografija desno). Uostalom, Azija je i kontinent s kojeg ova biljka potječe.
U drevnoj Kini magnolije su simbolizirale čistoću, ljepotu, ženstvenost i iskrenosti, a obavezno su ih sadili u carskim vrtovima i okolici hramova.
Na našim prostorima magnolija se ne spominje u priručnicima o ljekovitom bilju, dok Kinezi u svojoj tradicionalnoj medicini već dvije tisuće godina koriste ljekovito djelovanje ekstrakta njezine kore.
MAGNOLIJA - Magnolia grandiflora
Magnolia grandiflora:
Magnolia grandiflora (krupnocvetna, velecvjetna), je zimzelena i spororastuća vrsta.
Porijeklom je s jugoistoka SAD. Raste kao stablo, zaobljeno-konusnog oblika, i može narasti 15-24 m u visinu.
Ima velike lepe sjajnozelene kožnate listove, koji su smeđkast sa naličja.
Vrlo krupni (15 do 20cm u promjeru) cvjetovi su krem bijeli i mirisni. Vrijeme cvatnje lipanj i srpanj, ali zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova može cvasti i duže. Prvi cvijetovi se pojavljuju na stablu starom 20-25 godina, sorte "Exmouth" i "Goliath" procvatu već nakon 8-10 godina.
U jesen se pojavljuju vrlo dekorativni plodovi, nalik češeru sa crvenkasto obojenim sjemenim ljuskama. Dobro raste u dubokom, bogatom i dobro dreniranom ilovastom tlu bez primjese vapna, na suncu ili u polusjeni. Ne podnosi niske temperature, pa se češće uzgaja u primorskim krajevima. Dosta je otporna na kratkotrajni mraz.
Za nju odaberite mjesto zaštićeno od jakih vjetrova, npr. uz zid kuće. Saditi treba starije primjerke, visoke 1-2m. Preporučuje se blagoorezivanje, da bi se održao blago zaobljeno-konusni oblik
Magnolia x soulangiana:
Magnolia x soulangiana (Soulangeova magnolija), je najomiljenija i najraširenija vrsta magnolije.
To je križanac između vrsta M. denudata i M. liliflora (oba roditelja su Azijskog porijekla).
To je stablo, koje se grana od tla, može biti visoko 6-7m, vrlo prilagodljivo različitim uvjetima.
Cvate u travnju i svibnju, prije listanja.
Cvjetovi su joj iznutra bijeli, a izvana crvenkasoružičasti.
Tonovi boja, oblika, veličine i vremena cvatnje mijenjaju se ovisno o sorti (kultivaru).
Ova vrsta magnolije ubraja se među najjednostavnije za uzgoj, a i na vjetar je manje osjetljiva od nekih drugih vrsta magnolija.
Magnolia stellata:
Magnolia stellata (zvjezdasta magnolija), potječe iz Japana.
Najprikladnija je za male vrtove i poznata je po sporom tempu rasta.
Može narasti u grm ili drvo zaobljeno - razgranatog oblika, visine 2,5 do 4 m.
Ova vrsta cvate već godinu dana nakon sadnje.
Cvjetovi se pojavljuju već krajem ožujka; mirisni, bijeli, zvjezdastog oblika i promjera 7 - 8 cm.
Otprilike mjesec dana nakon cvatnje otvore se blijedozeleni listovi dugački oko 8 cm.
MAGNOLIJA - DETALJI
Primjena:
Upotreba ekstrakta kore magnolije raširena je danas prvenstveno u kozmetičkoj industriji. Kora magnolije sadrži dva polifenolna spoja: magnolol i honokiol. Ove komponente smanjuju crvenilo kože lica te poboljšavaju hidrataciju i elastična svojstva kože.
Njihova primarna uloga u biljci je zaštita biljke od stresa. Takav antistresni učinak kora magnolije ima i na ljude.
Kora magnolije, točnije magnolol i honokiol reguliraju razinu hormona kortizola, kojega u stresnim situacijama pojačano luči kora nadbubrežne žlijezde.
Pojačano lučenje kortizola može uzrokovati različita nepovoljna stanja u organizmu, primjerice pojavu visokog krvnog tlaka, osteoporozu, dijabetes, pojavu hipotireoze, hormonsku neravnotežu (smanjeno lučenje hormona rasta i spolnih žlijezda) te oslabljenu aktivnost imunološkog sustava.
Dakle, magnolija utječe povoljno na ljudsko raspoloženje pa se ekstrakt njezine kore može koristiti za liječenje anksioznosti, napetosti, nervoze i nesanice.
Honokiol i magnolol pokazuju jače antioksidativno djelovanje od vitamina E. Djeluju povoljno na kardiovaskularni, dišni, probavni i mišićni sustav.
Zbog ovako širokog spektra djelovanja i moderna zapadna medicina sve više uočava opravdanost upotrebe ekstrakta kore magnolije u različitim pripravcima.
Znanstvenici sa Sveučilišta Emory u Atlanti došli su do zaključka kako upravo honokiol djeluje i na proteine koji sudjeluju u nastanku i rastu tumorskih stanica.
Zato, kad sljedeći put budete uživali u svojoj magnoliji, sjetite se kako u vašem vrtu ne raste samo lijek za oči, već i lijek za dušu i tijelo! Riječ je o biljci kojoj treba vjerovati. Uostalom, ostavila je iza sebe i dinosaure.
MAGNOLIJA
Ljekovitost magnolije:
Kora stabla koristi se uglavnom za svoje zdravstvene beneficije. Koru treba skuhati na pari, osušiti, i zatim se skladišti za kasniju uporabu.
Kora ima jako ljekovito djelovanje, ali oprez je potreban - pogotovo na lijekove. Uvijek se treba posavjetovati sa svojim liječnikom prije korištenja magnolija.
Antidepresivni učinci:
Kore od magnolije biljka sadrži aktivne kemikalije nazivom honokiol i magnolol, oni rade zajedno kako bi se regulirati i stabilizirati kemikalije u mozgu koji su povezani sa stresom. Prema nekim studijama, istraživači sa Sveučilišta Nanjing u Kini su primijetili da kora od magnolije sadrži visoku koncentraciju aktivnih kemikalija, ponašajući se kao prirodni antidepresiv.
Zaštita jetre:
Prema japanskom Pharmological, magnolija može ublažiti masne naslaga u jetri koji proizlaze iz alkoholne bolesti jetre. Prekomjerna konzumacija alkohola može izazvati masne naslage u jetri, što jetru ćini neučinkovitom u detoksikaciji krvnih stanica. Magnolol i honokiol djeluju zajedno tako što troše masne naslage. Sveobuhvatno popravljaju nastale štete.
Alzheimerova bolest:
Alzheimerova bolest je poremećaj koji utječe na mozak, što rezultira demencijom i gubitak motoričkih i kognitivnih sposobnosti. Acetilkolin, kemijski spoj koji se prirodno nalazi u neurotransmiteru u središnjem živčanom sustavu, obično se potroši kod onih koji pate od degenerativnih bolesti. Antioksidansi - uključujući honokiol i magnolol - u magnolijinoj kori se zna da povećanje razine acetilkolina u mozgu, prema nekim istraživačima.
To može pomoći usporiti, a možda i odbraniti od Alzheimera.
Kontrola težine:
Magnolija može koristiti onima na režimu kontrole težine. Kada je osoba pod stalnim stresom, razina kortizola, hormona koji povećava razinu šećera u krvi i abdominalne masnoće, te smeče u krvotoku.
Kortizol je prirodni hormon koji se oslobađa nadbubrežna žlijezda, kada osoba doživljava "borbu ili bijeg". Međutim, high-stres lifestyle će natjerati tijelo na stalno oslobađanje hormona, što uzrokuje povećan postotak tjelesne masnoće.
Magnolijin čaj ima anksidantna svojstva, omogućujući osobi da se opusti difuzno.
Teoretski, smanjen stres će smanjiti razinu kortizola, pridonoseći vitkiji struk.
Antioksidans:
Magnolija je bogata antioksidansima koji neutraliziraju slobodne radikale u tijelu koji može oštetiti stanice. Slobodni radikali su definirani kao molekule sans elektrona, što je agent slobodnih radikala. Oni kradu elektrone iz susjednih molekula, u konačnici rezultira oštećenjem stanica.
Magnolijini antioksidansi mogu priuštiti da se izgubi jedan elektron bez pretvarajući slobodnih radikala, zaustavljajući proces slobodnih radikala.
Na našim prostorima magnolija se ne spominje u priručnicima o ljekovitom bilju, dok Kinezi i Japanci u svojoj tradicionalnoj medicini već dvije tisuće godina koriste ljekovito djelovanje ekstrakta njezine kore. Protiv stresa, tumora, oboljenja kože… Zaista rijetki znaju kako je magnolija i ljekovita biljka.
Ljekovitost magnolije koristi se za poboljšanje probave, kod menstrualnih tegoba, kao i problema oboljenja jetre. Kora magnolije sadrži dva polifenolna jedinjenja: magnolol i honokiol.
Ove komponente smanjuju crvenilo kože lica i poboljšavaju hidrataciju i elastična svojstva kože.
MAGNOLIJA
Sadnja i razmnožavanje:
Magnolije treba saditi na polu sjenovitim mjestima iako izdrži i na sunčanoj strani.
Zemlja treba biti rahla, i bogata i ne previše propusna tako da biljka uvijek ima malo vlage u zemlji.
Vapnenasta tla ne voli, jer ako je vapnenasto tlo onda ima svjetlije lišće.
Sadi se u proljeće kada više ne bude opasnosti od niskih temperatura i mrazova.
Biljku ne saditi previše duboko zbog toga što magnolija ima plitko-površinsko korjenje.
Prvih par zima dok je biljka mlada treba malo zaštiti korijenje.
Biljka ne voli orezivanje, uklonite ako morate samo suhe grane i one koje su oštećene od težine snijega i sl.
Ukoliko želite ipak malo formirati stablo radite dok je mlado jer kasnije će to biti veći problem, to činite tijekom zime kada biljka dođe u stanje mirovanja.
MAGNOLIJA
Oprez:
Nuspojave mi nisu poznate.
