TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D: Wermutkraut, Fr: Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje...[...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica.[...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje.[...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

LINCURA





LINCURA - Encijan

Lat: Gentiana Lutea var. Symphyandra L.

Eng: Great Yellow Gentian

D: Der Gelbe Enzian

Fr: La gentiane jaune

Lincura se naziva i drugim imenima, primjerice encijan, gencijana, gorčica, košutnik, sirištara žuta, sirištara i srčanik, licijan, ravan, ravet, vladisavka.

U našim krajevima lincura se zove i srdačica ili trava od srca.

Naše za tu biljku uobičajeno ime "gencijana" dolazi od latinskog naziva Gentiana kome trag ide od poznavaoca bilja, ilirskog kralja Gentisa koji je živio u starom vijeku i koji je lincuru preporučivao kao biljku za liječenje kuge.




LINCURA - DETALJI



OPIS:

Lincura u biti jača cijeli organizam, potiče rad žlijezde, jača mišiće, daje snagu, oživljava od nesvjestice, pomaže kod klonulosti, slabašnosti, kod preležane teške bolesti, te kod iznemoglosti ili kolapsa (uzima se u obliku vina, rakije, praška, tinkture, čaja). Od lincure se pripremaju razna pića i likeri.

Lincura je zapravo (neugledna???), trajna biljka, visine i do 1,5 metra, s jakom i šupljom uspravnom stabljikom na kojoj su smješteni nasuprotni, u dnu stabljike sjedeći, široki, a prema vrhu duguljasti listovi, s podzemnim debelim, i jako razgranatim korijenom. Za korijen kažu da može doživjeti i 60 godina. Cvjetovi su dvospolni, rastu u pazušcu listova, i žute su boje, a razvijaju se nakon 6-8 godina vegetacije biljke. Plod je višesjemeni tobolac.

Lincure ima više vrsta, ali žuta lincura je od davnina poznata kao ljekovita biljka.

Vrijeme cvatnje: Lipanj-kolovoz

Miris i okus: Oštrog je i odbojnog mirisa i jakog gorkog okusa i to posebno korijen.

Ljekoviti dio biljke: za lijek se u jesen ili rano proljeće sabire korijen od starijih biljaka.

Stanište: Kod nas je najviše ima u velikom mnoštvu na vapnenačkom gorju, planinskim pašnjacima ili pored grmlja. Brdskim proplancima i viših planinskih dolina i obroncima, a raste i među kamenjem, te na planinskoj zemlji crnici. Raste i na škriljastim i granitnim zemljištima. Za potrebe prerade lincura se u novije vrijeme uzgaja u vrtovima, ali i na livadama kao industrijsko bilje. Zbog neracionalnog sabiranja biljka je sve rjeđa na našim ranije bogatim nalazištima pa je radi toga pod zaštitom i njezino je sabiranje zasada zabranjeno.

Branje i prerada: Ako ste u prilici brati ovu zakonom zaštićenu biljku tada otkopajte korijen tako da jedan dio korijena ostane kako bi se biljka mogla dalje razvijati. No, umjesto uzgoja svakako bi bilo rentabilnije da se tako vrijedna droga, kao što je korijen lincure, sabire planski i pod nadzorom te da se prilikom sabiranja, odnosno iskapanja korijena, korijenove glave vraćaju u zemlju radi daljnjeg razmnožavanja. Na taj bi se način prirodna nalazišta sačuvala tim više što su naša prirodna nalazišta bila mnogobrojna i uvijek dobro zastupana tom biljkom.

Ljekoviti sadržaj: Eterična ulja, genciopikrin, gencianoza, genciobiza, kiselina gentisin, mineralne soli, sluz, pektin, masne tvari, šećer, tanin, pepeo, lkaloidne gentanine, zatim biljna vlakna, biljne masti, eterična ulja, mineralne soli, pektin.

LINCURA



KORIJEN:

Svježi korijen ima neugodan, oštar, gotovo odvratan miris, dok je miris osušenog korjena aromatičan. Korijen treba brzo sušiti. Radi što bržeg sušenja dobro je korijen rezati po dužini, nanizati ga na špagu i objesiti na prozračno mjesto. Nizanje korijena može se vršiti samo kod onih količina koje se pripremaju za kućnu upotrebu no, ako se radi o većim količinama, tada se korijen obično suši prirodnim putem na prozračnom mjestu, kao npr. tavanu i to u vrlo tankom sloju.

Korijen je zanimljiv jer sadrži heterozide gorkog okusa, koji su njeni glavni ljekoviti sastojci. Neki među njima smatraju se najgorčim supstancama. Lincura se ubraja u tzv. droge s gorkim tvarima (amara), jer gorka tvar koju sadrži u najvećem je dijelu zastupana u sastavu ljekovitih i djelotvornih tvari.

Sastojci korjena nalaze se u velikom broju lijekova koji se proizvode u ljekarnama i farmaceutskoj industriji, ali je, takođe, izuzetno važan i u narodnoj medicini. U ljekarnama se uglavnom proizvodi ekstrakt od lincure, miješani gorki čajevi, ali i drugi preparati gorkog okusa.

Inače se korijen priprema za sušenje nakon jesenskog branja tako da se očisti od zemlje, nareže na štapiće i suši na toplom i prozračnom mjestu, najbolje u električnoj sušari, ako ju imate. Štapiće rabimo za dobivanje rakije travarice od lincure.

LINCURA



Savjet Kneippa:

Lincura je zaštitni znak na grbu malog istarskog mjesta Lanišća koje je nekad živjelo od uzgoja lincure. Danas ovoj zakonom zaštićenoj ljekovitoj biljci prijeti odumiranje poradi niza propusta kako u njenoj zaštiti tako i u neznanju da se dio korijena lincure može izvaditi a dio ostaviti u zemlji, tako da biljka dalje vegetira.

Poznato je da su lincuru kao lijek koristili i Iliri. Gencijus je bio ilirski vladar koji je preporučivao ljekovitost lincure za jačanje organizma, protiv kuge i ostalih tegoba, te je zbog toga i po njemu dobila ime. Kneipp je obožavao lincuru te se zauzimao da je svatko posadi u svojem vrtu. Stari napisi o lincuri govore sljedeće: "kad ne valja jetra ili želudac, treba piti prah lincure u vinu, pa će se jetra očistiti, usmrtiti gliste, potjerati mokraću, umiriti grčeve u trbuhu i ojačati želudac". "Onaj tko ima i najmanji vrt, trebalo bi u njemu imati lincuru, kadulju i pelin, pa će tada imati istovremeno i ljekarnu u kući."

Taj savjet Kneippa trebalo bi mnogo više slijediti. Korijen lincure vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za želudac. Kneipp naročito hvali ekstrakt lincure kojeg treba uzimati dnevno kroz dulje vrijeme i to 20 do 30 kapi na pet jedaćih žlica vode. To pospješuje probavu, otklanja pritisak u želucu, mučninu, a otklanja brzo i napadaje nesvjestice.

Ljekovitost:

Lincura pridonosi poboljšanju sastava krvi kroz povećanje crvenih i bijelih krvnih zrnaca u ispravnom omjeru. Lincura otklanja slabokrvnost i bljedoću, srčane i živčane slabosti i dobro je sredstvo protiv groznice. Kod nedovoljnog stvaranja želučanog soka, kod slabog pražnjenja želuca, kod kiselog podrigivanja, žgaravice, kod kronične začepljenosti, lincura je velika pomoć i pridonosi skorom ozdravljenju tih bolesnih stanja.

Pomaže kod tegoba:

- sa želucem (potiče želudac na rad i gibanje, jača ga, liječi mlohavost želuca, spušten i napet želudac, mučnine, lijenost želuca, dispepsije, slabog lučenja želučanog soka, loš apetit, prehlađen želudac, katar želuca, grčeve, razne infekcije, slabo pražnjenje želuca, žgaravice, podrigivanja, nadutosti, nadimanja, kronični zatvor: za liječenje ovih tegoba rabimo čaj, prašak i tinkturu od lincure, i to u pravilu uvijek prije jela)

- kod bolesti jetre i žuči (izvrsno pomaže kod žutice, insuficijencije jetre, slabog rada žuči, za jače lučenje žuči, groznice itd)

- kod srčanih bolesti ( slabosti srca, aritmija, djeluje kao srčani tonik itd)

- kod bolesti crijeva (amebe, razni nametnici i paraziti, katar crijeva, razne infekcije, proljevi, dizenterije, dijareje, grčevi, vjetrovi itd)

- kod bolesti krvi (anemija, malokrvnost, slabokrvnost, bljedoća, slabost organizma, slabašnosti, ženske tegobe, a povećava i broj crvenih i bijelih krvnih zrnca; pije se čaj od korijena lincure ili se rabi tinktura od lincure)

- kod kožnih bolesti (razne kožne nečistoće, povrede, ranice, rane koje posipamo s praškom od lincure, osipi)

- Lincuru treba uzeti i kod napada mučnine i nesvestice, kao i za lečenje malokrvnosti i bledila.

- U slučaju upale vena, kao oblog preporučuje se koren lincure pomešan sa rakijom.

- Omečine, tj. zgnječenja na tijelu mažu se svježim sokom iz korijena lincure ili se posipaju lincurinim prahom ili se pripremi razrijeđeni oblog lincurine tinkture.

OSTALO:

Rabi se i u veterini u tretmanu crva, nametnika itd.

U kuhinji se koristi kao začin, te za dobivanje dobre travarice, "vode života".

Primjenjuje u likerskoj industriji za proizvodnju gorkih napitaka (amara).

U Kini je tradicionalni lijek za liječenje reumatskih tegoba, artritisa.

A u Americi je traženi lijek za liječenje anoreksije i lošeg apetita.



LINCURA - SUHI KORIJEN



UZGOJ:

Lincura se razmnožava sjemenom koje se polaže u zemlju u jesen, i to u dobro pripremljeno tlo, sa dosta vlage i po mogućnosti obogaćeno vapnencom. U početku biljka vrlo sporo raste, zbog čega je neophodno, da se tijekom ljetnjeg perioda tek izniknula lincura dobro zalijeva i čuva od jakog sunca.

Druge godine biljka se rasađuje u dublje jamice, na razmaku 50x50 cm. Mora se često zalijevati, a zemljište pljeviti od korova. Korijen se vadi polako, a pupoljci iz rizoma vračaju u zemlju, potom se opere pod mlazom vode, izreže na komadiće dugačke pola centimetra i suši na mjestu koje ima dobru ventilaciju.

Osušen korijen lincure je žute ili crvenosmeđe boje. Korijen, iskopan iz duboke vrtne zemlje, može biti dug do 1 metar i težak do 4 kg.

RECEPTI:

Čaj:

1 čajnu žličicu praha lincure ili 1 čajnu žličicu grubo usitnjenog korijena lincure preliti s 2 dl vruće vode, poklopiti, nakon pola sata procijediti i piti 2-3 šalice čaja na dan nezaslađeno kod probavnih tegoba, a zaslađeno kod ostalih tegoba.

Napomena: lincuru se nikad ne smije kuhati, ali se može namakati 4-8 sati u vodi (količinu preporučenu za pripremu čaja) i potom piti.

Lincura je tzv. gorko sredstvo pa ga treba uzimati najmanje 1 sat prije jela. Lincuru uzet nakon jela djeluje izričito nepovoljno na probavu.

Nadalje, izričito osjetljive osobe kod kojih postoji sklonost krvarenja iz nosa ili krvarenju želuca, ne trebaju uzimati lincuru u bilo kojem obliku.

Prašak: Osušeni korijen lincure usitnimo u prah i koristimo za posipanje raznih rana, pripremu čaja, kao začin itd. U terapiji se preporučuje uzimanje 1g praška lincure s malo vode ili čaja jedan dan prije jela, i to do 3 puta na dan.

Kao lijek protiv kiselog podrigivanja, žgaravice, nadutog stomaka, spravlja se rasol od:

1 gr. lincure, 2,5 dcl. hladne vode

Ostaviti da stoji namočeno 4 sata. Jedan sat prije jela treba popiti 1 šalicu tog rasola. Protiv hladnih nogu pije se jedna šalica tog rasola ujutro, a druga u toku dana.

Protiv glista se uzima prašak od mljevenog korijena, tri puta dnvno koliko stane na vrh noža.

Lincura se može namočiti u vino ili rakiju i ostaviti da stoji najmanje 14 dana. Pije se po čašica prije jela, kao aperitiv.

Vino od lincure: Usitnjen korijen od lincure, u količini 30 do 50 grama treba potopiti u litri bijelog vina. Ostaviti da tako stoji deset sati, a zatim procijediti i piti po žličicu, tri puta dnevno, pola sata pre jela.

Tinktura: Pravi se tako što se deset grama lincure prelije sa sto mililitara 70 % medicinskog alkohola, koji inače predstavlja izuzetan antiseptik.

Preparate od lincure isključivo treba uzimati pola do sat vremena prije jela. Ukoliko se uzimaju neposredno pijre obroka ili nakon jela, mogu izazvati probleme u probavi.

Napomena:

Svi lijekovi od lincure se piju prije jela.

Lincura se ne kuha!

LINCURA



Kontraindikacije:

Kod akutnog čira na želucu ili na dvanaestercu ne smije se uzimati lincura u bilo kojem obliku, kao i kod visokog tlaka, a ne smiju je uzimati ni trudnice.

Konzumiranje većih količina zbog prevelike gorčine, može dovesti do reakcije želuca, do mučnina i povraćanja, ili može škoditi organizmu.

molimo pročitati izjavu