ČESTOSLAVICA
ČESTOSLAVICA
Latinski naziv: Veronica officinalis
Drugi nazivi: Čestoslavica zmijina, dupčac, pozemljuša, razgon, razlog, vidac.
Srp: Razgon,
Slov: Jetičnik jetičnik, ranilist, razlog, stravna trava, verolima, veronik, veronka, vernika.
OPIS:
Opis biljke: iz trajnog podzemnog dijela tjeraju povaljene, gotovo odrvenjele stabljike koje su proviđene dlakama. Krajevi stabljike dižu se oko 20 do 30 cm iznad zemlje.
Listovi stoje nasuprotno, s kratkom drškom, obrnuto su jajasti sivo-zeleni, sitno nazubljeni i mekano dlakavi.
Cvjetni grozdovi stoje u pazuhu lista i imaju male blijedoplave cvjetove.
Plod je obrnuto trokutasta čahura. Biljka u cvatu ima slabo aromatičan miris, dok je osušena potpuno bez mirisa. Okus je balzamičan, malo gorak i stežući.
(Veronica officinalis L.)
Čestoslavica (Veronica officinalis L.) pripada obitelji strupnikovki (familiae scrophulariaceae), a ljekarnički joj je naziv Herba Veronicae.
Inače, to je trajnica s korijenom koji puže.
Sadrži gorke tvar, tanine i nešto eteričnih ulja.
Vrijeme cvatnje: svibanj i lipanj.
Stanište:
Raširena je gotovo na svim područjima Europe, a uspijeva u svijetlim šumama, neplodnim zemljištima u nizini kao i u planinskim područjima, daje prednost suhim staništima. Osobito dobro uspijeva na paljevinama i u okolini mjesta gdje se pali ugljen.
ČESTOSLAVICA
Ljekovita primjena i djelovanje:
Čaj liječi ponajprije dišne organe. Jača prsa i oslabjela pluća, smanjuje kašalj, upotrebljavamo ga za znojenje. Liječi tuberkulozu i mokraćne organe, čisti bubrege i mjehur te jetru, slezenu i krv; na taj način jača organizam i smanjuje različite tegobe.
Pomaže kod smetnji u želucu, crijevima i drugim probavnim organima. Kneipp ga preporuča protiv gihta i reume. Djelotvoran je kod liječenja ekcema i drugih kožnih bolesti, osobito onih s dosadnim svrbežom, jer pročišćava krv što je osnovni uvjet za otklanjanje svrbeža. Općenito, pomaže kod želučanih tegoba, snizuje kolesterol u krvi, kod bolesti jetre i žučnog mjehura. Kao kupka pomaže kod kožnih bolesti.
Čak i u slučajevima žutice, pijeska u mokraći, kostobolnih i reumatskih bolova u udovima znatno pomaže.
Čestoslavica pomaže kod želučanih tegoba, bolesti jetre i žučnog mjehura, a snizuje i kolesterol u krvi.
Ona jača memoriju i pomaže protiv vrtoglavice, deluje umirujuće. Otklanja i pojave "blokade memorije".
Ljekovita primjena:
Ljekovita čestoslavica raste po cijeloj Europi, ali je kod nas nema u većim količinama. Najviše ćemo je naći u svijetlim šumama i šumarcima, po šumskim čistinama i proplancima, od nižih do viših gorskih predjela.
Ljekovita je cijela cvatuća biljka, bez korijena, pa ju pri skupljanju treba rezati, a ne čupati, kako bi se biljka obnavljala.
Suši se u hladu i na propuhu.
Čestoslavica liječi reumatska oboljenja i giht, visoki kolesterol, čisti krvne žile od naslaga uslijed visokog kolesterola; liječi katar crijeva i želuca, proljev, čir na želucu, plućne tegobe, jetru, pojačava protok žuči i rad bubrega; djeluje protiv neuroze izazvane psihičkim poremećajima, pojačava pamćenje i otklanja vrtoglavicu; liječi upaljene i teško zacjeljive rane te neke kronične kožne bolesti.
Iz starih bilinarskih knjiga i iz iskustva pučke medicine: u knjizi o bilju Hieronymus Bock se vrlo pohvalno izrazio o čestoslavici kao o ljekovitoj biljci koja liječi mnoge bolesti.
U mitologiji:
Kada su svojedobno Rimljani zauzeli zemlju, koju su nastanjivali Germani, saznali su od starosjedilaca za ljekovitu biljku, čestoslavicu, koju su Germani iznad svega cijenili.
Nazivana je "temeljnim lijekom za sve ozljede" i još ju danas u narodu nazivaju "lijekom za sve".
I Rimljani su se, što sam čitala u jednom starom bilinaru, uvjerili u njezinu veliku ljekovitu moć. Kada su htjeli iskazati posebnu čast nekom znancu ili prijatelju, govorili su da ima toliko dobrih osobina kao visoko cijenjena čestoslavica.
Čestoslavica, koja se u narodu zove još i: bobak, bobovnjak, runje, potočnik, razgon, voli suha tla i raste u šumama na iskrčenim mjestima, uz živice, ograde, grmlje, u jarcima, na putevima i šumovitim obroncima.
Ima dlakavu, po tlu poleglu stabljiku s malim pilastim, srebrnkastim, svjetlucavim listovima, koji prelaze u uspravne svjetloplave do ljubičaste grozdaste cvatove. Listovi na dodir lako otpadaju i otuda i ime "muška vjernost".
Inače uz ovu se biljku tek od srednjeg vijeka veže žensko ime Veronika čije postojanje etimolozi različito tumače. Dva su tumačenja ovoga imena "ona koja donosi pobjedu" (grčko-makedonsko žensko ime Berenika) i drugo "vjerna slika". Prvo je povezano s grčkom božicom pobjede (ratnom ali i sportskom, pjesničkom, općenito umjetničkom pobjedom) Nikom, a drugo s osobom Veronikom koja je rupcem obrisala znojno i krvavo Isusovo lice dok je pod teretom križa, šiban i kamenovan koračao prema Kalvariji da ga razapnu.
Kada je Veronika rastvorila rubac na njemu je bio odraz (otisak) Isusovog lica. Neki botaničari u perzijskoj Veronici (Veronica persica) vide odraz lica na plavome cvijetu.
ČESTOSLAVICA
Prirodni liječnik:
Prirodni liječnik Weinmann piše 1762. god.: "Čestoslavica čini pijane ljude trijeznima, a prah te biljke treba da otkloni neplodnost pretilih žena." Sebastian Kneipp je ponovo utvrdio da je čestoslavica zaštitno sredstvo protiv tuberkuloze i protiv uloga, jer ona tijelo oslobađa sluzi. To što neki prirodni liječnici drugih zemalja ne odaju čestoslavici priznanje, vjerojatno je uzrok isključivo u staništu biljke.
Visoko djelovanje čestoslavice na čišćenju krvi, pomoglo je u liječenju gubavosti (lepra).
Čestoslavica je prikladna za liječenje kroničnih ekcema, pogotovo ako je to povezano s neugodnim nadražajem na svrbež. Čajnom kurom se znatno poboljšava u starosti česti svrbež kože.
Čestoslavica se često uzima zajedno s drugim ljekovitim biljkama. Kad se pomiješa sa celerovim korijenom djeluje protiv nervnih slabosti i odlično je sredstvo protiv depresije.
TINKTURA:
Tinktura:
Pune šake sitno nasjeckanog bilja u cvatu stavimo u 1 litru 38-40 % žitne rakije i ostavimo na suncu ili blizu izvora topline.
Reumatičari i kostobolni neka pokušaju s djelotvornom tinkturom od čestoslavice koju mogu sami pripraviti. Tu tinkturu izvana utrljamo, ili pijemo 3 puta na dan po 15 kapi s malo vode ili čaja.
Sitno nasjeckanu svježu čestoslavicu stavimo u bocu, prelijemo rakijom i ostavimo na suncu tri tjedna. Ovom tinkturom masiramo kožu kod kožnih oboljenja. Za liječenje ostalih navedenih bolesti dodajemo 10-20 kapi tinkture u šalicu nekog od navedenih čajeva ili u čaj od same čestoslavice.
Ljekoviti čajevi:
Pijte obavezno svake godine neko vrijeme čaj od svježe ubrane čestoslavice! Ne samo da sprječava ovapnjenje krvnih žila, nego pročišćujući krv, daje tijelu novu gipkost.
Zato vas molim: Uzmite taj savjet k srcu!
• Čestoslavicu uspješno miješamo s raznim drugim biljkama, kao primjerice za prsa: dva dijela čestoslavice, dio divizme, dio plućnjaka, dio trpuca.
• Čaj za jetru: dva dijela čestoslavice, dio lazarkinje, dio plućnjaka, dio maslaćkova korijena.
• Čaj protiv ekcema i bolesti kože te staračke svrbeži: dva dijela čestoslavice, dio bazge, dio divlje maćuhice, dio orahova lišća.
• Kod bolesnoga grla čajem ispiremo ždrijelo.
• Kod svih spomenutih bolesti možemo si pomoći tako što ćemo staviti svježu čestoslavicu na bolesna mjesta.
ČESTOSLAVICA - DETALJI
Pripremanje i upotreba:
ČAJ 1:
2 čajne žličice čestoslavice prelijemo s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedimo. Piju se 3 šalice dnevno, u polaganim gutljajima, kao lijek protiv navedenih bolesti. Kura može trajati duže vremena, bez ikakvih štetnih posljedica.
ČAJNA MJEŠAVINA 1:
2 dijela čestoslavice, 2 dijela maslačkova korijena i 1 dio lazarkinje: 2 čajne žličice te mješavine prelijemo s 1/4 litre hladne vode, polako se zagrijava do vrenja i nakon 10 minuta se procijedi. Piju se 3 šalice dnevno, kao izvanredan lijek kod žutice i bolesti jetre i slezene. Pije se 3 tjedna i načini stanka od tjedan dana te se po potrebi kura ponovi.
ČAJNA MJEŠAVINA 2:
U jednakim dijelovima čestoslavica, plućnjak, uski trputac i podbjel: 2 čajne žličice te mješavine prelijemo s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedimo. Ovaj je čaj, s dodatkom malo meda, čudotvorni lijek kod bronhijalne astme.
ČAJNA MJEŠAVINA 3:
U jednakim dijelovima čestoslavica, metvica, kičica, preslica i neven: 2 čajne žličice te mješavine prelijemo s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta se procijedi. Čaj se pije mlak, 3 šalice dnevno, u polaganim gutljajima, kao izvanredan lijek kod zadebljanja izlaza želuca te bubrežnih i žučnih smetnji.
Čaj za hrapav glas:
Za liječenje hrapavog glasa pije se mješavina čaja od divlje maćuhice, čestoslavice, lovora i poljske preslice. Čaj od ove mješavine se pije i njime grglja. Pije se tri puta na dan za vrijeme obroka po jedna šalica.
Čaj za multiplu skleroza:
Čajevi čestoslavica, bazga,imela, vrkuta, rusomača. Žlicu mješavine prelit s pola litre kipuće vode, procijedit nakon deset minuta. Litru čaja piti tokom dana duže vrijeme.
Čaj za glaukom:
Čajevi ljekovita čestoslavica, kopriva, neven. Jednu žlicu mješavine prelit s litrom kipuće vode, neka se hladi osam minuta. Procijedit, čaj piti tokom dana svježe pripremljen.
SOK:
SOK:
Oboljela se mjesta mažu po nekoliko puta dnevno, a istovremeno se sok i pije, po 2-3 žlice dnevno, kao lijek za kožne bolesti.
ČESTOSLAVICA
NUSPOJAVE:
Meni nisu poznate.
Srodnici čestoslavice su:
1. VERONICA BECCABUNGA L. — čestoslavica potočna.
Narodni nazivi: bobak, bobovnjak, bobunjak, razgon, trava od razgona.
Opis biljke: čestoslavica potočna je trajna vodena biljka koja raste na mokrim i vlažnim mjestima, visoka je do 50 cm s okruglom stabljikom. Listovi su usko pilasti, jajoliki, široko-eliptični i goli. Azurno-modri cvjetovi stoje u kosim grozdovima.
Vrijeme cvatnje: od ožujka do lipnja, ovisno o staništu biljke.
Ljekoviti dio biljke: sabire se biljka u cvatu.
Ljekovito djelovanje: čestoslavica potočna bila je ranije u pučkoj medicini dosta upotrebljavana protiv kamenca u mjehuru, plućnih bolesti i krvarenja zubnog mesa. U srednjem vijeku bila je vrlo cijenjena. Svježi sok biljke je sredstvo za otvaranje i izlučivanje mokraće, a u proljeće se uzima po čajnu žlicu kao terapija za čišćenje krvi. Osobe, osjetljive na želudac, uzimaju razrijeđen sok s kuhanim ohlađenim mlijekom. Za pripremu "proljetne salate" uzimaju se mladi nježni listovi potočne čestoslavice, ili pomiješani s koprivom, dragušcem, dobričicom, listovima bazge i listovima maslačka.
2. VERONICA CHAMAEDRYS L. čestoslavica zmijina.
Sinonimi: Veronica rigida Turr.
Narodni nazivi: drač divje čele, trbušac, trov od zmije, vrednikov jetičnik, zmijina trava.
Čestoslavica zmijina može se upotrijebiti kao i čestoslavica, ali je slabija u svom ljekovitom djelovanju.
Istu ljekovitost kao i čestoslavica.
3. VERONICA ALPINA L. čestoslavica alpska, koja je u alpskim područjima Austrije vrlo cijenjena ljekovita biljka. Biljka je visoka svega 2-15 cm, jako je obrasla dlakama i ima tamnoplave listove. Uspijeva u planinskom području južne i srednje Evrope i sjevernije do Grenlanda.
Primjena u liječenju životinja: sve opisane vrste čestoslavice upotrebljavaju se često u liječenju domaćih životinja: oteklina i šuge. Recept "čajna mješavina za prsne i plućne bolesti" primjenjuje se i kod oboljelih domaćih životinja.
