TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun...[...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

ČEMPRES



ČEMPRES:

Latinski: Cupressus sempervirens

Ljekarski: Oleum cupressi

Engleski: Cypress pyramidal

Njemački: Zipresse

Talijanski: Cipresso

Francuski: Le cypres

Obitelj: Cupressaceae

Narodni: Čempres - Čipres ili Ćimpres, ponegdje ga zovu i kiparis

Za mnoge narode Sredozemlja, ali i Kine i Japana, bio je znak tuge, smrti i žalosti. U grčkoj mitologiji, čempres je povezan s Hadom, bogom podzemlja i mrtvih.

ČEMPRES - DETALJI



Opis:

Čempresi je ime koje se pridaje porodici stabala roda Cupressus iz porodice Cupressacaeae. Najčešći su obični čempres (lat. Cupressus sempervirens) i arizonski čempres (lat. Cupressus arizonica). U narodu se imenom čempres nazivaju i biljke iz rodova Chamaecyparis, Thuja, Cupressocyparis, no znanstveno imaju druga imena.

To je crnogorično oko 25 m visoko drvo, s gustom krošnjom u obliku piramide. Lišće je tamnozeleno, ljuskavo i zimzeleno. Plod je češer, sličan šišarki.

Čempres raste na alkalnom kiselom i rastresitom zemljištu. Obožava mjesta gdje sunce direktno sija na njega, ali isto tako voli da je to mjesto zaštićeno od vjetra.

U mladosti raste brzo, naraste od 20 do 30 metara. Ima i primjeraka koji mogu narasti do 52 metra visine i preko 3,20 m promjera.

Može doseći starost i preko 1000 godina. U Italiji ima primjeraka koji su stari i preko dva i pol tisućljeća. Ima vrlo razvijen korijenski sustav, koji prodire duboko u zemlju i lako se prilagođava terenu.

Cvjeta u rano proljeće, cvjetovi su mu jednospolni, mikrosporofi li, jajasti u obliku rese, žućkasti, dugi od 4 do 8 mm, raspoređeni po cijeloj krošnji.

Lišće je ljuskasto, čvrsto prileglo uz četverobridne tanke izbojke poredane u četiri reda debljine od 1 mm.

Češeri su mu dugi od 2,5 do 5 cm, u mladosti su zelenkasti, kasnije sivosmeđi ili pepeljasti. Sastavljeni su od 8 do 14 plodnih ljusaka koje sazrijevaju druge, a otvaraju se u rujnu treće godine.

Zbog sadržaja aromatičnih ulja sjemenke su vrlo mirisne.

Poslije ispadanja sjemenki češer ostaje na stablu i nekoliko godina.

Razmnožava se sjemenom, ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak i raste na raznim vrstama tala.

Njegova ljekovita svojstva poznata su još od vremena Asiraca koji su ga koristili kao lijek protiv hemoroida.

Bere se: Lišće, kora i plod (češer).

Češeri se beru dok su mladi i zeleni i suše se u hladu na zračnom mjestu, koristimo ih za spravljanje čajeva, praha za kapsule, teblete i razne rastvarajuće napitke.

Čempres se široko koristi kao dekorativna vrsta pa se uzgaja u parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i alejama i to kao pojedinačno stablo u manjim skupinama ili u drvoredima. Služi i za pošumljavanje opustošenih i ogoljelih krških područja.

ČEMPRES



Sadrži:

U svim dijelovima ima eteričnog ulja ugodna mirisa i dosta tanina.

Ulje, dobiveno od mladih grančica destilacijom (Oleum Cupressi), sadrži furfurol, terpineol, pimen, camphen, te nešto smole, koje ima i u kori stabla.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Kinezi su žvakali njegove češere protiv opadanja zuba, grčki liječnik Galen preporučivao ga je kod unutarnjeg krvarenja.

Čempres je diruetik i antiseptik ali djeluje i antispazmolitično, sa obzirom na ovo njegovo djelovanje koristi se i za umirivanje kašlja.

Odlično lječi sve vrste poremećaja u radu vena. Obično tj najčešće se preporučuje za lječenje hemoroida i varikoznih vena.

Upotrebljava se u iste svrhe kao i bor i ostalo crnogorično drveće. Čempres liječi od hemoroida i vena na nogama, plućnih bolesti i nekih krvarenja.

Tinktura se uzima triput dnevno, po 10 kapi: ujutro, u podne i navečer, radi reguliranja neuredne menstruacije, zaustavljanja krvarenja iz maternice i liječenja od hemoroida koji su visoko u crijevu; protiv krvarenja iz crijeva, koje ne potječe od hemoroida.

Uzima se dvaput dnevno po 30-60 kapi uz malo vode, prije objeda i večere. Vodeni ekstrakt od 50 g češera, močenih 2-3 sata u 1 litri vode (bez kuhanjal), služi za klistiranje u slučaju hemoroida.

Listovi pripremljeni kao čaj liječe od plućnih bolesti i čestog mokrenja.

Uporni kašalj poslije gripe prestat će budemo li inhalirali tekućinu koja se priprema tako da se velika žlica čempresova ulja pomiješa s 3 žlice alkohola, pa se 1 žličica te mješavine ulije u lonac kipuće vode.

Čempres nadmašuje po ljekovitosti i biljku Hamamelis virginiana. Hemoroidi od njega splašnjavaju i podvlače se ako su ispali iz crijeva, bolovi i krvarenje prestaju.

Krvarenje iz maternice, bilo sklerotično bilo zbog promjena u njenom mišićnom ili vezivnom tkivu, čempres također zaustavlja.

Može se koristiti i za spravljanje gelova ali i maza za spoljnu (vanjsku ) upotrebu.

ULJE OD ČEŠERA ČEMPRESA



Recepti od Čempresa:

Recept od Čempresa za lječenje hemoroida i varikoznih vena (razne bolesti vena):

Jednu žličicu dobro usitnjenih češera stavite u jednu čajnu šalicu kipuće vode, pričekati da odstoji 20 minuta i piti. Najbolje je piti dnevno od 3 do 5 šalica čaja prije obroka, ili između obroka.

Ako ste kupili kapi ili si napravili kapi, stavite od 30 do 50 kapi napitka u malo vode i pijte dva do tri puta dnevno.

Kao vodena iscrpina 50 g na litru vode za ispiranje — klistiranje čmara protiv šuljeva (ne kuhati nego kvasiti u mlačnoj vodi 2—3 sata).

Recepti od Čempresa za vanjsku upotrebu gelovi i maze:

Pomiješajte 2 do 5 kapi napitka za rastvaranje od čempresa u osnovno ulje, sa tom smjesom mažite (utrljavanjem) oboljelo mjesto.



Sama napravi anticelulitnu kremu:

U polumasnu kremu (tzv. ''belobaza'' ili bazno ulje lješnjaka) koju možeš kupiti u ljekarni, nakapaj nekoliko kapi eteričnog ulja cimeta, ružmarina, lavande, komorača, čempresa, mirte ili ananasa (sami odredimo koja ćemo ulja upotrijebiti – ali osnovno je cimet).

Količina mješavine: na cca 50 grama kreme cca 10 kapi ulja tj. ili jednog ili više vrsta ulja tj. od svakog dodati koju kap tako da sveukupno opet imamo cca 10 kapi. Jačinu kombinacije s cimetom najbolje ćeš odrediti jačinom mirisa. Izaberi ulja po vlastitom mirisu, jer će ti tako najbolje djelovati u organizmu.

Namaži se kremom, lagano utrljaj i pusti da upije (postupak možeš ponoviti i dva puta)

Zamotaj namazane dijelove s providnom (najlonskom) folijom, uzmi hulahopke (kojima je otišla očica), a najbolje je da su malo jače, tj. da imaju u sebi više elastina koji će te malo jače stisnuti, odreži pete (da budu kao tajice), a ako imaš vrlo tanke pamučne onda je još bolje. Takve hulahopke obučeš na zamotane dijelove nogu, a preko toga obučeš trenirku; na taj način, najjeftinijom i najučinkovitijom metodom djeluješ tamo gdje si najosjetljivija - djelujući na celulit fizičkom i termičkom aktivnošću, a tako zamotana, primijeni bilo koju fizičku aktivnost (pospremanje stana, peglanje, brzo hodanje do trgovine ili slično, trčanje ili samo vježbanje, najmanje sat vremena)

Svaka je tjelesna aktivnost dragocjena jer potiče sagorijevanje masnih nakupina i dotok hranjivih tvari do svake stanice, jer glavni sastojci krema protiv celulita su i kofein i teofilin koji u ovom obliku potiču razgradnju masnoća i dreniranje, odnosno toniziraju i hidratiziraju kožu takvim tretmanima pokrećemo cirkulaciju i optok limfe, izlučivanjem viška tekućine, a s njom i raznih toksina, a sama najjeftinije možeš napraviti takvu učinkovitu kremu, te uz odabir sporta koji voliš, i uz kretanje učiniti najbolje za sebe

Svakako važan je i dostatan unos tekućine (bar oko 2 litre dnevno), koja omogućuje lakšu eliminaciju otpadnih tvari i toksina iz organizma.

Uzgoj:

Guste živice od čempresa nisu samo ukras, već i zaštita i obrana od vjetrova, ali i obilježje nekih događanja u obitelji, mjestu ili narodu.

Razmnožava se sjemenom, ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak i raste na raznim vrstama tala.

Čemprese u pravilu ne bismo trebali saditi u vrijeme njihove vegetacije, što znači da je napovoljnije vrijeme sadnje rano proljeće ili kasna jesen. Ukoliko želite, da čempresi brzo zatvore sklop i međusobno srastu, preporučujemo vam sadnju s razmakom od 40 do 60 centimetara. Pri tome valja znati da sve ovisi, naravno, od veličine čempresa koje sadite. Također je vrlo važna ravnomjerna priprema podloge za sadnju, čime se postiže ravnomjeran rast. Različite visine čempresa u živici su najčešće posljedica neujednačene podloge.

1. ) iskopamo rupe, odnosno kanal/jarak koji mora biti za barem 10-20 cm veći i dublji od posude (teglice) u kojoj se nalazi sadnica čempresa.

2.) Čemprese izvadimo iz posuda i postavljamo ih ur upe, odnosno jarak, zasipamo ih nešto ''kvalitetnijom zemljom'', te pažljivo utisnemo zemlju oko sadnice (pri tome pazimo da ne oštetimo ili potrgamo korjenje).

3.) Nakon završetka sadnje, sadnice dobro zalijemo vodom kako bi se zemlja spojila s spletom korjenja. Ne zaboravimo naše potrebe za tekućinom.

4.) Nakon tri dana bez zalijevanja, možemo početi s redovitim zalijevanjem, bez pretjerivanja Zemlja mora biti vlažna (ne mokra), kako bismo omogućili razvoj korjenja (ukoliko je zemlja previše mokra korjenje se ne razvija jer do njega ne dopire dovoljno zraka).

5.) Nakon, otprilike, dva tjedna, dodajemo naše specijalno gnojivo, za svaku sadnicu pojedinu čempresa približno ''šačicu'' gnojiva (gnojivo se ne koristi u jesenskom periodu). Najbolje je, da se pojedina sadnica, svaka 3 dana zalije sa cca 3-4 litre vode i to kroz razdoblje od 15 dana, dakle, ukupno pet puta. Na zalijevanje ne smijemo zaboraviti niti u zimskim mjesecima. I još nešto: ne koristite svježi stajski gnoj, puno je bolji i primjereniji zreli kompost. Čempresima, pa tako i ovim našima, šteti sol kojom se u zimskom periodu posipavaju ceste. Čempresi, također, ne podnose ''zalijevanje'' od strane vaših ili susjedovih kućnih ljubimaca.

6.) Tijekom prve godine nakon sadnje preporučujemo zalijevanje u razmacima od 3 do 4 tjedna sa cca 5-6 litara vode na sadnicu. Zalijevajte i zimi (kad su vanjske temperature iznad ledišta).

Kad čempresi dosegnu željenu visinu, jednostavno ih prikratite na način da odrežete vrhove. To se radi krajem mjeseca rujna ili kasnije, kada čempresi završavaju svoj rast. Time postižemo ubrzano širenje čempresa i popunjavanje ''rupa'' između pojedinih sadnica. Tako ćete dobiti smaragdno zelenu živicu, koja će vam pružati zaštitu od neugodnih pogleda i buke.

ČEMPRES (ČEŠERI)



Ulje:

Način dobivanja: destilacija vodenom parom grančica

Glavne kemijske sastavnice: alfa-pinen, delta-3-karen, d-limonen, terpinolene, cedren, kadinen, cedrol, terpineol-4

Djelovanje: limfotonik, venotonik.

Indikacije: proširene vene, hemeroidi, popucale kapilare, edemi, tretiranje celulita, tuberkuloza pluća, adenom prostate, upala prostate.

Kontraindikacije: mastoze.

Proizvod je u EU registriran kao prirodni začinski ekstrakt za hranu.

Eterično ulje čempresa posebno je ugodno koristiti za vrijeme zimskih mjeseci. Njegova svježa, biljna, pomalo zimzelena aroma, osvježava i donosi osjećaje sigurnosti i stabilnosti. Čempres je jedno od najčešće korištenih ulja za zdravlje krvožilnog sustava, te je ujedno pogodan za njegu masne i problematične kože.

Čempres (Cupressus sempervirens L., Cupressaceae) je poznat kao limfotonik i venotonik (povoljno djeluje na vene) te se najčešće koristi kod problema s venama, hemoroidima i kod otečenih nogu. Djeluje također na adenom prostate i kod upala prostate. Posjeduje skromnu antibakterijsku aktivnost, no aktivno je protiv roda Mycobacterium.

Esencijalno ulje grančica i listova sadrži uglavnom monoterpene (45-50% ?-pinena i 25-50% ?-3-karena), seskviterpenola cedrola, te malo diterpenola i diterpenskih kiselina. Ulje dobiveno iz drveta iznimno je rijetko na tržištu.

Indiciran je kod: proširenih vena, popucanih kapilara i tretiranju hematoma, prvo ulje odabira kod hemeroida. Kako harmonizira protok krvi nezaobilaz je u tretiranju menstrualnih bolova i povećanog krvarenja, isto tako i u tretiranju problema menopauze naročito naglih napavala vrućine – valunzi, te kod tretiranja PMS zbog svog hormonalnog djelovanja.

Kod muškaraca inidiciran je u tretiranju adenoma prostate i upale prostate.

Kako pomaže cirkulaciju krvi indiciran je i kod tretiranja reumatskih oboljena, edema nogu i zastoja limfe.

Zbog svog osvježavajućeg i umirujućeg mirisa koristimo ga i u tretiranju nervnih napetosti izazvanih stresom, te tuberkoloze pluća i napada astme. Nekoliko kapi čempresa u mirisnoj lampici osvježiti će prostor, ali i djelovati umirujuće.

Kako je čempres simbol dugovječnosti, snage koristimo ga kod ljudi koji se nalaze na životnim prekretnicama kako bi se mogli nositi se sa promjenama u sebi i oko sebe, također se koristi kod stanja duboke tuge i žalosti, jer ima sposobnost čišćenja i otpuštanja mentalno stavova i emocija za koje smo se vezali, a koje nam onemogućuju da kranemo dalje.

Čempres je vrlo suptilno ulje koje će nas na lagan i profinjen način voditi kroz promjene dajući nam osjećaj sigurnosti, stabilnosti i svevremenosti.

Dio biljke iz kojeg se dobiva ulje: - iglice, mlade grančice i češer

Utjecaji na razum i emocije: - Smiruje, opušta i blago uspavljuje, smanjuje nervnu napetost i stres

Utjecaj koji ima na tijelo: - Djeluje snažno adstrigentno, antiseptično, diuretično i tonizirajuće, antireumatski, olakšava tegobe disanja, izuzetnoučinkovito djeluje kod astme, bronhitisa, hripavca i spastičnog kašlja, olakšava probleme s cirkulacijom te pomaže u tretiranju proširenih vena, celulita, hemeroida, menstruacijskih problema, krvarenja desni, pomaže u menopauzi, pomaže kod prekomjernog znojenja, djeluje dezodorirajuće, jača imunološki sustav

Energetski utjecaj: - Podržava u donošenju i provođenju velikih životnih odluka, daje snagu i utjehu prilikom gubitka voljene osobe

OGRADA OD ČEMPRESA



Povijest:

Drvo čempresa je izdržljivo i kvalitetno te se od davnina smatra ''neuništivim'' i koristi za izradu sarkofaga i lijesova.

Najpoznatiji predmet izrađen od čempresovine (osim navodno Noine arke) svakako su bila vrata bazilike sv. Petra u Rimu, koja su trajala od vremena cara Konstantina pa sve do pape Eugena IV, dakle oko 800 godina.

Listovi su bogati smolom pa se njihovom destilacijom dobiva čempresovo ulje s primjenom u farmaceutskoj industriji.

Latinski naziv ovaj rod duguje mladiću Kyparissosu iz grčke mitologije kojega je bog Apolon pretvorio u drvo čempresa.

Za mnoge narode Sredozemlja, ali i Kine i Japana, bio je znak tuge, smrti i žalosti. Prema legendi i Nojeva lađa bila je izgrađena od čempresovog drva, ali i križ na kojem je bio razapet Isus.

Kao vječno drvo sadili su ga u prošlosti na grobovima ljudi koji su slavu stekli za života. I danas se sadi na mnogim grobljima kao ukras, dajući im svojim izgledom, veličanstvenom krošnjom pitomiji i ljepši izgled.

Kod nas je raširen kao dekorativna vrsta. Ukras je mnogih parkova, nasada, groblja, vrtova, aleja i drvoreda u mnogim našim naseljenim mjestima i gradovima.



Oprez:

Važno - Čempres nikako ne bi trebale koristiti dojilje i trudnice.

Oprez: Kontraindicirano kod mastoza. Ne koristiti oralno jer ulje se za većinu indikacija ionako može koristiti lokalnom dermalnom aplikacijom.



molimo pročitati izjavu