TRANSLATOR














ANIS
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Anis (pimpinella anisum l.).lat; pimpinella anisum l. Eng; anise, D; anis. Fr; l’anis vert, Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Povijest i pučka medicina: anis se u prošlosti koristio protiv ugriza otrovnih životinja, edema, nadutosti i proljeva. Vjerovalo se da pospješuje izlučivanje mlijeka i uklanja loš zadah iz usta. Dim zapaljenog anisa udisao se za ublažavanje glavobolje. Smrvljen i pomiješan s ružinim uljem upotrebljavao se kao kapi za uho. Vjerovalo se da pranje u uvarku od anisa daje vječnu mladost i snagu.[...]

Nastavi dalje...

KOMORAČ
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Komorač (foeniculum vulgare mill.). Eng: fennel, D: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima.[...]

Nastavi dalje...

KORIJANDER
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Korijandar (coriandrum sativum l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke.Povijest i pučka medicina: Korijandar se od davnine koristi u pripravcima za uklanjanje probavnih smetnji i nadutosti. Upotrebljavao se i u klasičnim, dobro poznatim ljekovitim pripravcima: aqua carminativa i spiritus aromaticus. Opis: jednogodišnja zeljasta biljka visine do 80cm. s razgrananom stabljikom na vrhu. Donji listovi su veliki i okrugli, a gornji sitni, perasto razdijeljeni i duguljasti. Cvjetovi su sitni i bijeli i tvore cvatove. Plod je duguljast i okrugao. Danas za lijek uzimamo kultivirani korijandar. Vrijeme cvatnje: 6-7 mjesec. Miris i okus: miris po stjenicama, a okus svježe mlade biljke aromatično gorak.. [...]

Nastavi dalje...

MAJČINA DUŠICA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae ( labiatae ) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
LJEKOVITE BILJKE

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
LJEKOVITE BILJKE

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

ANĐELIKA





ANĐELIKA

Latinski naziv: Angelica archangelica L., Angelica sylvestris L. Angelica anomala var. chinensis

Obitelj: Štitarke (Apiaceae, Umbelliferae)

Hrvatski naziv: Ljekovita anđelika, angelika, kravujac, anđelov korijen, siriš, trubaljka, zubača, korijen sv. Duha

Drugi nazivi: anđelikin korijen, kravojac, korijen svetog duha, vrtna angelika, ljekovita angelika, anđelika, anđelov korijen, kravojac, siriš, trubaljka, zubača

Podrijetlo: Bliski Istok, Europa

Upotreba: Kulinarstvo, ljekovito bilje

Dijelovi za upotrebu: Korijen i list u medicinske svrhe, sjemenke i stabljike u kulinarstvu

Opis:

Anđelika je jedna od najstarijih poznatijih ljekovitih biljaka.

Anđelika (Angelica archangelica) svoje ime ne duguje izgledu:

Premda je lijepa, robusna i visoka biljka, ime ne duguje izgledu, nego djelovanju. To je snažna aromatična dvogodišnja biljka visoka do dva metra. Prizemni listovi su dvostruko do trostruko perasti, s jajasto suličastim, pilastim odsječcima. Peteljka lista je okrugla i šuplja.

Stabljika je snažna, uspravna, uzdužno žljebasta, crveno-ljubičasto nahukana, razgranana u gornjem dijelu.

Žućkasti ili zelenkasti cvjetovi skupljeni su u kuglaste sastavljene štice sa 20 do 40 traka.

Plodovi su plosnati, široko ovalni, sa širokim suhokožičastim rubom, a dugi su pet do osam milimetara.

Stanište:

Raste u blizini izvora voda, potoka, rijeka, bara i na močvarnim mjestima te na livadama i šumskim čistinama dolina i brda. Angeliku možemo naći i u vrtovima uzgajivača.

Korijen vadimo druge godine u kasnu jesen ili treće godine u proljeće.

Korijen dobro očistimo i izrežemo po duljini u tanke štapiće koje nanižemo na konac, a možemo i te štapiće usitniti na kockice 3-5 mm.

Sušimo na toplom i prozračnom mjestu ali ne u električnim sušarama jer gube aromu.

Mladice bez cvatova sabiremo prije cvatnje od kolovoza do rujna.

List sabiremo od svibnja do rujna prije cvatnje. Sušimo na prozračnom i sjenovitom mjestu. Sjeme sabiremo u kasnu jesen, od studenog do prosinca. Od ubranih štitova sa zrelim plodovima napravimo snopiće, objesimo na prozračnom toplom mjestu i pažljivo sušimo.

Anđelika cvate od lipnja do kolovoza: listove i cvjetiće berite prije nego što se potpuno rascvatu; ne zaboravite pokupiti i njezine plodove (sjeme) u rujnu; korijen istrgnite krajem jeseni; ljeti ostavite jedan anđelikin podanak, pa sljedećeg proljeća uberite mlade izdanke.

Ova biljka raste samoniklo u nordijskim zemljama, na obroncima Alpa i Pirineja, kao i uz vodotokove koji se spuštaju niz obronke gorja.

Anđelika koja kod nas raste na vlažnim livadama, u svjetlim i vlažnim šumama, u sjenovitim mjestima, pripada drugoj vrsti, šumskoj anđeliki (kravojac), koja je, nažalost, manje mirišljava i siromašnija aktivnim sastojcima.

Kod spremanja treba biti na oprezu, jer se na drogi vrlo rado naseljuju razni nametnici.

Korijen ove biljke od davnina se rabi za liječenje gotovo svih probavnih tegoba, no korisna je i protiv kašlja, prehlade, gripe i bronhitisa. Ostali dijelovi mogu se dodavati jelima kao začin.

Od mladih stabljika pripremaju se kompoti i slatko.

Stabiljke i korijenje također se mogu ušećeriti.

ANĐELIKA



Ljekoviti sadržaj:

Korijen sadrži do 1 % eteričnog ulja, 6 % smole, vosak, gorke tvari, organske kiseline, angelika kiselinu, pektin, šečer. U plodu ima 0,5 % eteričnog ulja, oko 16 % masnog ulja kumarina, felandrena.

Korijen angelike koristi se u srednjem vijeku kao jako protuotrovno sredstvo.

Mala povijest svetosti

Anđelika je u uporabi dulje nego što postoji pisana povijest o njoj, a ljudi je zbog aromatičnog okusa korijena odavno koriste kao hranu, začin i - lijek. Do nebeskih visina uzdignuli su je svećenici i časne sestre u samostanima, gdje je bila jedna od glavnih ljekovitih biljaka, uz miloduh, geranije, hmelj, konopljiku, mažuran i mnoge druge biljke koje smiruju.

U prilično burnom srednjem vijeku bila je prava privilegija imati smiren duh i probavu, a upravo su u toj povlastici uživali staleži svećenstva. Bio im je nužan prijatelj u svakodnevnim poslovima i uobičajenim životnim tegobama. Osim uz anđele, u kršćanstvu se vezuje i uz duha svetoga, jednu od emanacija boga.

A odatle i Francuski i Njemački nazivi herbe du saint-esprit i heiligengeistwürzel. Nije je zaobišla ni slavna sveta Hildegard od Bingena, opisujući njezina i danas priznata svojstva. Slavni aperitivi, poput benediktinera i chartreuse, kao jedan od tajnih sastojaka sadrže korijen anđelike. Njezina klinički odobrena uporaba zadržala se danas u svim zemljama svijeta, a osobito u Europskoj fitoterapijskoj praksi. Kineska medicina poznaje nekoliko njezinih srodnica slična djelovanja.

I anđeli imaju zanimljivu kemiju:

Jedan od sastojaka biljke je eterično ulje, kojeg ima do 1,3 %.

Za anđeosku biljku vezuju se i tipični sastojci poput B-felandrena, D-3-karena, ali i cijeli niz laktona i visok sadržaj kumarina, relativno rijetkih spojeva u eteričnim uljima dobivenih destilacijom vodenom parom.

Sastav ulja može varirati ovisno o organu iz kojeg se dobiva, a najčešće se destiliraju korijen i sjemenke.

U drugim ljekovitim ekstraktima, poput tinkture i dekokta, sadržaj tih kumarina, kao što su ostenol, ostol, umbeliferon, još je viši nego u eteričnom ulju. Kumarini su spojevi s mnogim zanimljivim biološkim svojstvima.

Premda na zlu glasu kao mišomori, odnosno otrovi za glodavce i lijekovi protiv zgrušavanja krvi, ova klasa kumarina koja se nalazi u anđelici nije otrovna, nego djeluje smirujuće, spazmolitički, potiče probavu (stomahici), odnosno lučenje probavnih sokova želuca i gušterače. Te se stoga koristi kod dispepsije (loše probave), osjećaja stajanja u želucu, bolnih grčeva i nadutosti.

Kumarini zajedno s drugim kemijskim spojevima djeluju i blago sedativno, olakšavajući san i smanjujući osjećaj napetosti.



ANĐELIKA - Angelica archangelica L.



Ukradena zaboravu:

Drevna uporaba anđelike, toliko hvaljena kroz stoljeća, polako je zaboravljena. Danas se njezin korijen iznimno rijetko koristi, a zamijenile su je biljke poput artičoke, gorkog pelina, paprene metvice, stolisnika i Njemačke kamilice. Šteta, jer kombinacija djelovanja anđelike je nezamjenjiva. Jedan od razloga zaborava leži možda u okusu čaja (dekokta) koji podsjeća na koncentriranu juhu od celera, no to nije razlog za njezino izbjegavanje.

Ljekovita droga je korijen anđelike (angelicae radix), od kojeg se spravljaju tinkture u 60 i 70-postotnom etanolu, uz omjer droge i otapala 1:5 (w/v).

Tinkture se koriste u dozi od 20 kapi dva do tri puta dnevno u malo vode. Netom prije ili netom poslije obroka.

Dekokt se spravlja kuhanjem jedne jušne žlice u 2 dcl. vode tijekom deset minuta. Spravlja se svjež dva puta dnevno i pije, poput tinkture, netom prije ili nakon obroka.

Postoji niz ljekovitih pripravaka koji sadrže anđeliku.

Na Europskom tržištu uglavnom se nalaze smjese anđelike s drugim biljkama, a jedan od takvih pripravaka je iberogast. Eterično ulje anđelike (angelicae oleum) danas se vrlo rijetko koristi. Nekoć se primjenjivao izvana kod reumatskih i probavnih tegoba, bilo u drugim uljima, poput macerata gospine trave, bilo u alkoholnim otopinama (spiritus angelicae compositus).

Njemačka komisija E opisuje upotrebu eteričnog ulja anđelike, a najčešće se koriste tri, četiri kapi dva do tri puta dnevno. Ipak, ostavite tu upotrebu profesionalcima! Upotreba eteričnog ulja nije bez rizika.

ANĐELIKA



Imaju li anđeli rizike?

Pomalo šaljivo pitanje za duhovne sfere, no biljka anđela ipak nije potpuno bezopasna. Sadržaj furanokumarina daje biljci fototoksično djelovanje. Fototoksičnost je pojava da naizgled bezopasni spojevi pod utjecajem UV zraka dobiju sposobnost da se vežu na našu DNA uzrokujući oštećenje stanica.

Premda se takvo svojstvo koristi i u liječenje psorijaze, ono je nezgodna nuspojava, pogotovo pri upotrebi eteričnog ulja na koži. Stoga se uvijek posavjetujte s profesionalcima, a i izbjegavajte nanošenje eteričnog ulja na koži.



Uzimanje oralnim putem je manje rizično, ali i tu je nužan oprez. Nema razloga da ovo svojstvo eteričnog ulja ocrnjuje biljku. Čajevi (dekokti) su sigurni za upotrebu zbog niske koncentracije kumarina, a pripravci koji sadrže kombinaciju drugih biljaka uz samu anđeliku najčešće su potpuno sigurni za upotrebu u propisanim dozama.

Anđeoska poruka za vas...

ljudi nekoć nisu imali komercijalizirane, i po mom mišljenju i osjećaju pomalo stupidne anđeoske kartice, kojima bi komunicirali s anđelima. Imali su - prirodu.

Otmite neke anđele prirode zaboravu!

Pomagala je našim precima, može pomoći i nama u ovim burnim vremenima, koja na ovim prostorima ne prolaze. U simbolici biljaka anđelika govori o skromnosti. U doba prejedanja, prenatrpanosti i prezaduženosti, što će plaćati i naši unuci, anđelika govori više od svoje kemije.

ANĐELIKA - Zrela



Recepti od anđelike

LIKER

60 g. sjemena ili sjeckanog korjena,

8 g. anisa (fructus anisi), 8 g. sjemena komorača, 6 g. sjemena korijandera.

Sve treba lagano izgnječiti i staviti u 200 g. čistog alkohola ili rakije. Osam dana kasnije, uzeti pola kg. šečera, rastopiti ga u 1-1,5 lit. vode, pomiješati sa odstajanim alkoholnim rastvorom i procijediti. Napitak je zlatnožučkaste boje, a kod pokvarenog ili prehlađenog želuca pomaže bolje i brže od bilo kakvih tableta.

OPARAK

(Opći zamor, aerofagija, nadutost, povraćanje, astma živčanog podrijetla, migrene, bolne menstruacije): stavite 10 do 20 prstoveti naribanog korijena ili svježih izdanaka u litru vode (jedna šalica na dan). Čaj i oparak od sjemenki imaju vrlo jako djelovanje: ne stavljajte više od 5 prstoveti u litru vode (jedna šalica na dan).

VINO

(Za jačanje i probavu): stavite jednu pregršt korijenja ili sjemenki pomiješanih s isjeckanim lišćem u litru crnoga vina i ostavite da se namače 48 sati u prostoriji s umjerenom temperaturom (likerska čašica na dan prije ručka).

KUPELJI NOGU, RUKU ILI TIJELA

(Reuma): stavite pregršt korijena (ili sjemenki pomiješanih s listovima) na 20 litara vode (jedna kupelj na dan, ne više od 3 minute).

ANĐELIKA - Sjeme



u Hrvatskoj:

Kod nas je poznata s planinskih travnjaka zapadne Hrvatske, osobito s područja oko Priboja i kod Plitvičkih jezera. Zbog velike se upotrebe dosta uzgaja.

Razmnožavanje biljke vrši se uglavnom sadnjom dijelova podanka, jer sjemenke zadržavaju klijavost vrlo kratko vrijeme. Uspijeva samo na vlažnom tlu i na zasjenjenim mjestima.

Trebalo bi je uzgajati u svakom vrtu, jer se mladi listovi, izdanci i podzemni dijelovi mogu na razne načine iskoristiti u kuhinji, kao dodatak juhi i povrću, za izradu poslastica, za priređivanje likera, itd.

Nadam se da ćete zastati i poslušati prirodu.



ANĐELIKA - Mlada biljka bez cvijeta



NUSPOJAVE

Nisu zabilježeni štetni učinci, no anđeliku ne treba uzimati tijekom trudnoće i dojenja, kod povišenog šećera ili uz pripravke za sprječavanje zgrušavanja krvi. Korijen ne berite sami jer ga se lako može zamijeniti štetnom biljkom.

Fotosenzibilizirajuća svojstva (zbog fumarokumarina) čine biljku osjetljivom na svjetlost. Pri intenzivnom sunčevu zračenju ili predoziranju korijena anđelike može se pojaviti kožni osip nalik na alergiju.

molimo pročitati izjavu!