|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thyus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...] Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje...
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
TROSKOT DODATAK PRIPRAVKA
Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...] Nastavi dalje...
|
ZLATNICA
Latinski: Solidago virga-aurea
Obitelj: Compositae
Ljekarnički naziv: Herba solidaginis virga-aureae
Engleski: Goldenrod
Njemački: Goldrute gemeine
Talijanski: Erba pagana, Verga d’ oro
Francuski: Solidage verge d’ or
Ostali nazivi: ČELEBI-GRANA, štapika, navadna zlatna rozga, zlatnica velika, zlatošipka, zlatni prut, štapika, drijemavica, zlatna ratvica
Zlatnica je cvjetnica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Vrlo je prilagodljiva, tako da se već udomaćila i zaposjela velika staništa.
ZLATNICA - DETALJI
Zeljasta trajnica s debelim i kvrgavo odebljalim podankom i stabljikama visokim i do 1 m. Listovi su cjeloviti, donji s peteljkom, gornji su sjedeći. Listovi su na naličju svjetlozeleni. Sitni, zlatnožuti cvjetovi čine na vrhu stabljike glavičaste cvatove, slično metlici.
Zlatnica je šumska biljka, raste diljem Europe pa isto tako i kod nas, prvenstveno po bukovim i miješanim šumama, te po čistinama i šumskim prosjecima. Zlatnica je cvjetnica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Vrlo je prilagodljiva, tako da se već udomaćila i zaposjela velika staništa.
Cvate od kolovoza do listopada; cvjetovi su žuti, sitni, združeni u male glavice i potom u razgranjeni metličasti cvat.
U ljetno vrijeme (od srpnja, tijekom kolovoza) sigurno ste na livadama opazili nakupine zlatastog cvijeća koje se izdiže oko metar visine (ponekad procvate i u lipnju -2014g.).
Toliko je žuto, da ne možete ne primijetiti. To je zlatnica, ukrasna i ljekovita biljka. Uberite mlade vrhove ove biljke i probajte njen čaj...
Njeno širenje je vrlo invazivno. Međutim, invazija zlatnice donijela niz dobrih stvari. Zlatnica je medonosna i peludonosna biljka koja pčelama u vrijeme sušnog perioda ljeta, u kasno ljeto i ranu jesen daje izdašne količine nektara i peludi. Pčele ju rado posjećuju.
ZLATNICA
Tu ljekovitu biljku u narodu poznatu i kao zlatnu ratvicu ili štap Sv. Petra nalazimo na šumskim obroncima, uz vodene jarke, na proplancima i krčevinama. Gusta kao grm, stabljika sa zlatnožutim, zvjezdolikim cvjetovima izraste do visine od oko 80 cm.
U ljekovite svrhe, zlatnicu počinjemo sabirati u početku cvatnje, prije nego što se cvjetovi potpuno otvore. Sabiru se samo gornji nadzemni dijelovi biljke, jer su donji dijelovi drvenasti i sadrže malu količinu ljekovitih tvari. Sakupljene vrhove sušiti na prozračnom mjestu.
Osušene cvjetiće zlatnice možete koristiti za bojanje tkanine. Dovoljno je cvjetiće prokuhati i procijediti vodu. Ta voda se koristi za bojanje prirodnih tkanina.
Bere se: Cvijet s grančicom potkraj ljeta.
Ljekoviti su samo nadzemni dijelovi; beremo ih u vrijeme cvatnje te sušimo u hladu i na propuhu.
Zlatošipka je omiljena cvjetnica pčelara jer počinje s cvatom u vrijeme najveće oskudice i nepovoljnog vremena u pčelarskoj sezoni. Pčelarstvo Sjeverne Amerike i Kanade ne može se ni zamisliti bez te biljke. Druga blagodat zlatnice je njena izrazita ljekovitost.
Ljekovitost:
Cijela biljka zlatnice sadrži ljekovite tvari, a najviše ljekovitih tvari sadrže cvjetovi i listovi u vrijeme cvatnje.
Sve vrste zlatnice sličnog su kemijskog sastava i ljekovitog djelovanja.
Zlatnica u narodnoj medicini i danas slovi kao odlično sredstvo koje liječi:
- Bolesti bubrega
- Bolesti mjehura
- Bolesti jetre
- Kožne bolesti, vanjske rane od uboda i ujeda, posjekotine i duboke i tvrde čireve po tijelu
- Klimavost zubi
- Bronhitis, astmu, grlobolju i upalu dušnika
- Skorbut, popraćen truljenjem zubnog mesa
- Reuma, i artritis, krvožilne bolesti
Osobina biljke je da isušuje i odstranjuje vodu iz organizma, a cvjetovi i listovi djeluju osvježavajuće pa se zlatošipka preporučuje kod svih težih oboljenja mjehura i bubrega.
Osim toga, zlatnicu je kao ljekovitu biljku istražila i službena medicina te priznala njezino ljekovito djelovanje. Zbog toga zlatnicu sadrže mnogi gotovi ljekoviti pripravci, kao npr. čajevi, praškovi, kreme, masti.
ZLATNICA
Zlatnica se najviše ističe kao ljekovito sredstvo protiv oboljenja bubrega. Također, sve psihičke smetnja odražavaju se na bubrezima. Zbog toga se nakon psihičkog šoka često ošteti bubreg. Zlatnica se pokazala kao biljka koja najbolje djeluje na osjećajni život čovjeka. Kod razočarenja i ostalih psihičkih opterećenja treba piti čaj od zlatnice. U teškim emotivnim situacijama možemo osjetiti umirujuće djelovanje ove biljke. Već i sam pogled na zlatnicu u prirodi djeluje umirujuće...
Zato nakon psihičkog šoka bilo zbog iznenadne smrti dragog rođaka ili nekog nesretnog slučaja bubrezi najviše stradaju. Zlatnica se pokazala kao ljekovita biljka koja najbolje utječe na čuvstveni život čovjeka, stoga svakako valja u depresiji i ostalim psihičkim opterećenjima piti čaj od zlatnice. Kao ruku koja miluje i gladi osjećamo umirujuće djelovanje te biljke u teškim psihičkim stresovima. I sam pogled na zlatnicu u prirodi djeluje na nas umirujuće. Moramo biti zahvalni što u našoj blizini postoji biljka koja nam donosi utjehu.
Sastav: Sadrži arbutin, hidrokinon, a cvjetni dijelovi sadrže različite fermente, glikozide, tanine, saponine te mineralne materije, cimol, korvakrol, treslovina, fumarske kiseline, kalij, kalcij, željezo, fosfor, natrij.
Čaj od zlatnice je izvrsno sredstvo kad s metabolizmom vode nešto nije u redu. Prvenstveno kada su u pitanju bubrezi.
Kad djeci izbiju zubi ili kad obole od hripavca, dobivaju često proljev.
U tom slučaju koristi čaj od 100 g cvjetne grane, poparene litrom kipuće vode. Pošto odstoji poklopljen cijelu noć, ocijedi se i pije umjesto vode tijekom dana.
Zaslađuje se medom.
ZLATNICA
Slijedeći način pripreme čaja je da se biljka kuha u vodi 10 minuta, ostavi poklopljeno 12 sati, procijedi se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. Pije se do 200 g na dan.
Stariji mogu piti čaj od 30 g biljke na 100 g vode, i to po 2-3 šalice na dan, ili po 2 kavene žličice tinkture na dan, osobito kod astme na bazi uremije, u slučaju gušenja, kad je krv puna otrova vlastitog organizma. ( zbog bolesti bubrega ).
Za liječenje bolesnih bubrega najbolja je mješavina od 70 g lišća breze / Betula alba / i po 20 g zlatnice i bosiljka /Ocymum basilicum /. Tri velike žlice mješavine popare se s 1/2 l kipuće vode, pa se to ostavi poklopljeno da odstoji 3 sata. Zatim se procijedi, i pije 3 puta dnevno po šalicu prije jela.
Dobro je i 50 g korijena steže /Potentilla tormentilla/ kuhati 1 sata, na kraju tridesete minute dodati 50 g zlatnice i još 5 minuta kuhati, ostaviti poklopljeno 15 minuta, procijediti i piti triput na dan po 1 šalicu.
Pri teškom mokrenju i uremiji pomaže mješavina od po 20 g zlatnice, korijena selena / Levisticum officinale/, sapunjače /Saponaria off. / i brezova lišća : 5 velikih žlica mješavine treba kipiti 10 minuta u 1 litri vode, ostavi se poklopljeno preko noći, a drugi dan se pije umjesto vode, Može se zasladiti samo 1 kavenom žličicom sirupa od ribizla ili kiselih višanja.
Radi liječenja od reume i upale zglobova uzme se po 20 g zlatnice, lišća breze, izopa /Hysoppus off. /, trava-ive /Teucrium montanum/ i paprenog lisca /Polygonum hydropiper/, pa se 5 velikih žlica te mješavine drugi dan piju umjesto vode.
Rane se ispiru i oblažu odvarom od po 25 g zlatnice, petrovca /Agrimonia eupatoria/, kadulje, rusomače /Capsella bursa pastoris/ i tzv. zmijske trave /Sanguisorba minor/ a prokuhano 15 minuta u 1 litri vode pije se pošto odstoji 8 sati.
3 velike žlice zlatnice prelijemo 1 litrom vrele vode i nakon 5 minuta procijedimo. Taj čaj popijemo tijekom dana vrlo topao i to na gutljaje, kao lijek protiv navedenih bolesti.
ZLATNICA - ČAJ
6 pregršti cvjetova zlatnice stavi se u 1 litru bijeloga vina i ostavi 3-4 tjedna; potom se procijedi i uzima dnevno po 1/4 litre, kao lijek protiv svih navedenih bolesti.
1 žlica zlatnice kuha se u 1 šalici vode i tim uvarkom grgljamo nekoliko puta dnevno. Time uspješno liječimo upalu dušnika, skorbut, klimave zube, gušenje u grlu i difteriju.
nasjeckani i dobro zgnječeni listovi zlatnice stavljaju se kao oblozi na rane te mjesta uboda i ujeda; rane vrlo brzo zacjeljuju.
PRIMORSKA - ZLATNICA
Istraživanjem ljekovitog djelovanja zlatnice dokazano je da primjena ljekovitih pripravaka od zlatnice ne uzrokuje štetne nuspojave. Bez štetnih posljedica čaj od zlatnice mogu uzimati i mala djeca. Zlatnicu mogu uzimati i osobe koje pate od alergije, jer zlatnica ne uzrokuje peludnu alergiju.
|
