|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje...
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
|
VRIJESAK
Lat: Calluna vulgaris L.
Engleski: Common Ling, Heather Ling
Francuski: Callune vulgaire, Fausse bruvere
Njemački: Besen-Heide, Gemeines Heidekraut, Heidekraut
Slovenski: Jesenska vresa
Srpski: Vresak
Talijanski: Brughiera
Obitelj: Metlica
Narodni nazivi: Borovo cviće, bresina, jesenska resa, metlica, res, resa, vres, vresak, vrisak, vriština, zimzeleni vrijesak.
Sinonimi: Calluna erica DC, Calluna sagittaefolia Gray, Erica vulgaris L.
VRIJESAK
To je polugrm visok 40 cm sa drvenastim donjim dijelovima stabljike iz kojih svake godine izrastaju zelene stabljike sa gustim stabljičastim listovima.
Vrijesak se često miješa s Crnjušom (Erica carnea)zbog sličnog izgleda, premda se najlakše mogu razlikovati po obliku listova. Vrijesak ima sitne ovalne listiće poredane nasuprotno na tankim izdancima, dok Crnjuša ima igličaste listove skupljene po četiri u skupinama. Boja listova vrijeska je obično tamno zelena, a u nekih kultivara i svijetlo zelena. Cvjetovi su sitni, zvonoliki i raspoređeni duž stabljike. Dolaze u bijeloj, raznim nijansama ružičaste do ljubičaste i crvene boje. Cvatnja počinje krajem ljeta i traje do kasno u jesen. Dio cvjetova se zadržava i preko zime iako izgube boju i polagano otpadaju, ali još su ukras vrta.
U narodu rado rabljena biljka kao začin jelima te za liječenje raznih bolesti.
Prirodni je: adstrigent, antireumatik, antiseptik, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, kardik, katarik, metabolik
Vrijeme cvatnje: Kolovoz - listopad.
Vrijeme berbe: Bere se u toku mjeseca srpnja i kolovoza.
Miris i okus: Ugodna mirisa i pikantno gorka okusa.
VRIJESAK - ČAJ
Obje vrste mogu se pronaći na planinskim proplancima Lijepe Naše, ali i u čitavoj Europi. Potječe iz Azije i sa sjevernog dijela Europe (Norveška).
Katkada raste u velikoj masi te prekriva velike površine. Najbolje uspijeva na kiselim tlima. Nalazimo ga u svijetlim i suhim šumama. Raste u velikoj masi i ponekad prekriva velike površine uglavnom u svijetlim i suhim šumama.
Vrijesak kao i Crnjuša voli kiselo tlo, pa prilikom sadnje ako vrtna zemlja nije prirodno kisela treba umiješati tresata ili specijalnih supstrata poput onih za azaleje i rododendrone. Za vrijeme cvatnje potrebno je prihranjivanje gnojivom kisele reakcije. Najbolje raste na sunčanim i polusjenovitim mjestima, a za dobar rast i razvoj potrebna joj je ravnomjerna vlažnost, pa voli vlažna, ali dobro drenirana tla.
Čak i u jeseni i zimi ukoliko je sušno potrebno je zalijevanje inače će odbaciti listove i cvjetove.
Vrijesak dobro podnosi niske temperature, pa će uspjevati i u kontinentu, ali samo dok nije u mokrom tlu.
Krajem zime najbolje je biljku dobro orezati. Odstranite odcvjetale grančice sve do lišća ili do mladog izboja. Orezivanjem potiče se rast novih izboja na kojima će se formirati cvjetovi, te se postiže gusti i grmoliki oblik.
Vrijesak se može koristiti pojedinačno ili u skupinama za različita mjesta, u privatnim ili na javnim površinama, na gredicama, u kamenjarima ili kao pokrivač tla osobito ispod crnogoričnih vrsta koje prirodno stvaraju kiselo tlo. Vrlo je zanimljiv kad se na većoj površini izmiješa više vrsta raznih boja cvjetova i lista. Može se saditi i u teglama na terasama i balkonima.
Dio biljke koji se koristi: Koriste se izdanci gornjih dijelova stabljike (vrške).
Vrijeme sabiranja i nalazište: Biljke se obično beru za vrijeme cvatnje (kolovoz i rujan). Beru se cvjetovi koji se skidaju sa cvatućih stabljika ili pak se beru vrhovi stabljika zajedno sa cvjetovima. Potom se cvjetovi i stabljike suše na sjenovitom prozračnom prostoru. Što se nalazišta tiče, vrijes se obično može naći na većim površinama gdje raste veći broj biljaka ove vrste. Voli kisela tla a može se naći u relativno suhim i svijetlim šumama, a ponekad zna rasti i po livadama.
Sastav: Sadrži arbutin, hidrokinon, a cvjetni dijelovi sadrže različite fermente, glikozide, tanine, saponine te mineralne materije, cimol, korvakrol, treslovina, fumarske kiseline, kalij, kalcij, željezo, fosfor, natrij.
Vrijesak također ima ljekovita svojstva i pripravci od njega koriste se u liječenju raznih tegoba: artritisa, bolesti bubrega, mjehura, ekcema, gihta, nesanice, napetog živčanog sustava, niskog tlaka, bolesti prostate itd.
Odlično je sredstvo za izbacivanje bubrežnog kamenca.
Čisti krv, pospješuje znojenje.
VRIJESAK
- Ljekoviti pripravci vrijeska ponajprije se koriste za:
- jače izlučivanje mokraće kod tegoba s bubregom,
- mjehurom, infekcija, kamenaca u mjehuru,
- infekcije mokraćnih putova,
- cistitisa, a i drugih komplikacija s mokraćnim organima,
- liječenje sluzi i katara bronha,
- želuca, crijeva i mjehura,
- čišćenje krvi,
- liječenje reumatskih tegoba,
- liječenje kožnih bolesti naročito ekcema,
- osipa, kožnih nečistoća te za ispiranje i obloge,
- tegobe s prostatom naročito infekcija i uvećane prostate,
- za bolji rad srca,
- liječenje nesanice i to naročito dugotrajne jer je vrijesak lagani opijat,
- liječenje poremećenog metabolizma,
- te protiv crijevnih nametnika kao što su amebe i gliste.
Vrijesak se može koristiti i kao začin u brojnim jelima, kao što su mahune, svježi sir, sir sa salamom, sir sa lukom, prgice, ali i u brojnim drugim jelima.
U jesen vrijesak je dobar začin i dobar napitak, tim vrjedniji jer u to doba godine baš i nema nekog aromatičnog svježeg bilja.
VRIJESAK
Vrijesak daje obilnu pčelinju pašu. Med, tamnožute boje, teško se vrca i slabije je kvalitete. Pčelari ga rabe za prezimljivanje pčela.
Klasifikacijska oznaka za prinos meda je - 2.
Med od vrijeska je izuzetno ljekovit, intenzivnog mirisa, tamnožute boje, kod reumatičnih oboljenja, bolesti mokraćnih putova i bubrega.
Djeca ga vole više od drugih medova. Pomaže kod svih vrsta kašlja. Naročito je dobar u kombinaciji sa vrijeskovim čajem kod kašlja pušača i iskašljavanja sluzi iz dišnih organa. Kristalizira za 8-10 mjeseci u sitne kristaliće.
Čaj:
Obično se priprema čaj od vrijesa, tako da se oko 2 čajne žličice posušenih cvjetova ove biljke doda u četvrtinu litre vrele vode, te se ostavi oko 15 minuta. Nakon toga, čaj se procijedi te se može piti. Najčešće se preporučaju dvije do tri šalice tijekom dana.
Za liječenje podrigivanja, napuhivanja, proljeva:
- napravite čaj od vrijeska odnosno cvjetova vrijeska tako što će te 20 grama cvjetova vrijeska staviti u litru vode koja kuha, skinuti sa temperature ostaviti da odstoji 10 minuta procjediti i piti 2-4 šalice dnevno.
Tinktura alkoholna za navedena oboljenja:
Priprema: Priprema se prema važećim propisima farmakopeje!
Uporaba: Uzimati tri puta 10-15 kapi s malo vode ili čaja.
VRIJESAK
Važna napomena trudnice ne smiju koristiti ljekove od vrijeska.
|
