TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

TUŠT





TUŠT

Lat: Portulaca oleracea L. sativa

Engleski: Golden purslane, Purslane

Njemački: Portulak

Francuski: Aigremoine eupatoire

Slovenski: Portulaka, tolščak

Srpski: Tušt

Talijanski: Porcellana domestica

Narodni nazivi: Tušanj, tušac, tušnjak, portulak.




TUŠT - DETALJI



OPIS:

Potječe iz Azije gdje se odavno upotrbljava kao hrana.

U južnoj Europi pa i cijelom svijetu proširila se kao korov ili kao uzgajana biljka.

To je jednogodišnja puzava biljka, čija stabljika u visinu naraste 10-20 cm, s najčešće polegnutom stabljikom koja je sočna, mesnata, okrugla svijetlozelene do crvenkaste boje.

Listovi su debeli, mesnati i sočni, dužine do 2 cm, obrnuto jajasti, često loptasti, sjedeći, sjajni i glatki, svijetlozeleni.

Cvjetovi tušta su sitni i žuti, zvjezdastog oblika koji a rastvaraju se samo u sunčanim prijepodnevnim satima.

Vrijeme cvatnje: Lipanj - kolovoz

Miris i okus: Bez naročitog mirisa, ugodnog gorkog-kiselkasto-slanog okusa.

Stanište: Raste u vrtovima, vinogradima, na putevima kroz polja, livadama i rubovima šume.

Međutim može ga se naći također i na veoma lošem zemljištu samo neka je drenirano i da ne leži voda.

Ne smetaju mu visoke ljetne, niti niske zimske temperature. Veoma je prilagodljiv i brzo raste.

Još jedna velika osobina postoji kod njega, a to je što ga više režeš , bereš ili trgaš to bolje raste i više ga ima. To bi bilo nešto kao kod guštera regeneracija.

Može se i uzgajati kao i svaka druga biljka, odnosno salata ili zelje.

Branje i prerada: Bere se svježa biljka, te sjeme koje se može dosušiti i samljeti grubo kao začin, a fino kao brašno.

Svježi listovi su ukusni za jelo, pripremljeni kao salata.

Ljekoviti sadržaj: voda 92 - 95 %, bjelančevina 0,3 - 0,4 %, masti 1,3 - 2,2 %, Omega 3 kiseline, te vitamini C 20 – 50 mg, karotin 1,5 - 5 mg, nešto probavljivih ugljikohidrata, dosta željeza, kalcija i fosfora.

Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje.

Tušt je odličan izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E.

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: Šest puta više vitamina E od špinata, sedam puta više beta-karotena nego mrkva, 25 mg vitamina C po šalici (20% preporučenog dnevnog unosa), magnezij, kalcij, željezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan.

U sebi ima još i fenilalanin, triptofan i biofenole koji su djelotvorni u vezivanju slobodnih radikala u organizmu i time štite od mnogobrojnih bolesti.



TUŠT



Ljekovitost biljke:

U našim južnim krajevima uz more i na otocima tušt je ljeti omiljen u salatama. Tušt je samonikla biljka blagog kiselkasto-slanog okusa, aromatičan, a koristi se na razne načine, od pripreme svježih sirovih salata do kiseljenja u octu.

U Njemačkoj i Engleskoj tušt se tradicionalno koristi ukiseljen za zimnicu. Kao pikantan začin dodaje se raznim jelima i to uvijek svjež, jer sušenjem gubi svoju vrijednost.

Od tušta se pripremaju razna variva a la špinat, a dodajemo ga i svježim zelenim salatama, proljetnim juhama, umacima od rajčice, te svježem kravljem siru.

U nekim krajevima pupoljci tušta kisele se kao i kapari.

Ljekovitost tušta koristi se za:

- u dijetnoj prehrani kod oboljenja probavnog sustava,

- u liječenju raznih parazita u crijevima,

- za snižavanje povišene tjelesne temperature,

- kao blago sredstvo za čišćenje tj. za pražnjenje crijeva,

- za pojačavanje mokrenja,

- kod svih oboljenja u kojima je potrebno jačati cijeli organizam,

- kod svih takozvanih vrućih bolesti (jetra),

- smatra se da sastojci u tuštu utječu na stezanje krvnih žila i time na povišenje krvnog tlaka, djelujući slično kao adrenalin.

Zbog sluzave tvari koju sadrži, preporuča ga se protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora.

U narodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djeluje antibakterijski, kao čistač krvi i diuretik, a navodno pomaže i kod kašlja, temperature, upale desni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenja živaca.

Dakle, po svemu rečenom i viđenom radi se o jednom, velikom i važnom Božjem daru što nam je tu na dohvat ruke i to svaki dan.

Postoji i ovo upozorenje, a to uvijek iznova znači onu latinsku: "Nimis maxima." – Što znači - ničega previše jer neumjerena uporaba ima negativan učinak na organizam. Oksalna kiselina opterećuje bubrege, glikozidi deluju na srce, ne ga gnojiti sa umjetnim gnojem jer apsorbira nitrate.

U pučkoj medicini:

U pučkoj medicini tušt se preporučuje za:

- čišćenje krvi kao i kod izljeva krvi,

- za ublažavanje bolesti želuca i jetre,

- liječenje bolesti bubrega i mokraćnog mjehura,

- kao protusredstvo kod velikih seksualnih potreba,

- za liječenje opeklina na koži pomoću svježih listova

Postoji velika vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji "korov" na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama.

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje.

Koristan je i kod kožnih bolesti - pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima.

Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje juha i variva.

Povoljno djeluje na srce i krvne žile i ublažava grčeve u mišićima.

Ima i protuiupalna svojstva, poboljšava cirkulaciju i tako sprječava nastanak ugrušaka u arterijama.

Pomaže u regulaciji razine kolesterola u krvi i smanjuje krvni tlak, a sluzi iz tušta djeluju umirujuće na infekcije i upale u crijevima.

Preporuča se kod žgaravice, gastritisa i zatvora.



TUŠT



Naročito se preporučuje:

Može se i kuhati kao zelje ili u zelenom stanju kao salata ili pak kiseliti ga kao i ostalo povrće, jedino se ne može sušiti jer mu je list i grana veoma mesnat i pun tečnosti.

Jermeni ovu biljku, a i Rusi, zovu Tandjur, ne tanđur ako ste mislili, jer nemam ruska slova da bih je pravilno napisala na žalost. Ja sam je dugo nazivala istim imenom dok nisam saznala da se kod nas ta ista biljka ne naziva tušt, u pojedinim krajevima tušanj, tušac, portuljak, u nekim mjestima ga zovu vrlo simpatičnim imenom, - debeli Janko.

Čupaju ga, satiru, tko god može, verujem ne znajući da uništavaju jednu vrlo zdravu i nadasve korisnu i jestivu samoniklu biljku.

Koristila se još u vreme starih Grka i Rimljana za prehranu.

Koristi se u ljudskoj prehrani nadzemni, mladi, sočni dio biljke koji se kod raznih naroda različito i priprema.

U Portugalu je koriste za pripremanje juhe, Turci ju koriste za spravljanje salata i nadjeva za pitu, Grci ju prže i kombinirju sa peršunom, češnjakom, origanom, maslinovim uljem i neizbježnim feta sirom za spravljanje ukusne salate, dok je, već pomenuti Jermeni, spremaju kao svježu salatu sa ili bez češnjaka uz obavezan vinski ocat, ali ju i konzerviraju tj. ostavljaju u teglama kao zimnicu.

Englezi i Nijemci ju također koriste za pripremu svježe salate, ali i kao varivo i zamjena za špinat.



TUŠT



Recepti:

Salata od tušta se sprema veoma jednostavno uz korišćenje isključivo vinskog sirćeta i poželjno je, maslinovog ulja, sa veoma malo ili nimalo soli.

Za zimsku upotrebu ostavljaju se svježe očišćene i oprane stabljike poredane u čistu teglicu zalijevene rastvorom koji se sastoji od svježe, po ukusu nešto kiselije i slanije vode, sa dodatkom sjeckanog češnjaka.

Salata od tušta:

Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu. Dodajte nasjeckani češnjak i polijte maslinovim uljem i octom (vinskim), posolite i popaprite. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Pesto od tušta:

Potrebno (za dvije manje teglice):

250 g svježeg tušta (listova)

100 g parmezana

50 g tvrdog sira

20 g oraha

1 žličica soka od limuna

1 češanja češnjaka

1 dl maslinovog ulja

Priprema: Listove tušta oprati i ošušiti. Sve navedene sastojke staviti u blender i izmiksati u kremastu smjesu. Poslužiti na prepečenom kruhu, uz tjesteninu i salatu od rajčica i sl.

U salatama sa svježim povrćem odlično ide uz krastavce, luk i rajčicu, uz ostale zelene salate i radič, uz kuhani krupir i grašak, češnjak, od voća s dinjama i breskvama. Odličan je prilog jelima od mesa ili ribljim jelima.

TUŠT



NUSPOJAVE:

KONTRAINDIKACIJE: Oksalna kiselina opterećuje bubrege, glikozidi deluju na srce, ne ga gnojiti sa umjetnim gnojem jer apsorbira nitrate.

Trudnice i osobe s akutnim digestivnim komplikacijama savjetuje se izbjegavati tušt u bilo kojem obliku.

molimo pročitati izjavu