TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA.[...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

TRNINA





TRNINA

Lat: Prunus spinosa L.

Eng: Blackthorn (biljka) sloe (plod)

D: Der Schlehdorn, Schlehendorn, Schlehe, Heckendorn, Schwarzdorn

OPIS:

Trnina ili crni trn (Prunus spinosa) ponekad i nazivana trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je izmedu jednog do pet metara a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine.

Trnina je uglavnom poznata kao ljekovita biljka za koju malo ljudi zna da je i još jedna vrsta divljeg jestivog voća. Iako je njena prehrambena uporaba ograničena, u mnogim se europskim kuhinjama još uvijek upotrebljava, a kod nas je neopravdano pala u zaborav. Činjenica je da trpko-kiseli okus ploda trnine u svježem stanju nije za svačije nepce, ali nakon nekoliko mrazeva okus postaje prihvatljiviji, a i brojne su mogućnosti prerade ovog zdravog voća.

- Nekada su ljudi od osušenih plodova radili brašno, a od njih se dobiva i vrlo ukusan čaj

- U Rusiji od plodova trnine proizvode poznato i cijenjeno alkoholno piće - rakiju trnovku.

- U Francuskoj trnine ukiseljene u octu rabe umjesto maslina, naročito su poznati francuski likeri pripremljeni od sjemenki trnina (prunelle)

- Od plodova trnine prave se voćni sokovi, vino, ocat i liker, kompoti, žele,miješane marmelade i konzerviranje zrelih plodova sušenjem

- Listovi trnine u nekim krajevima rabe kao zamjenu za "duhan", te za "ruski čaj".




TRNINA - DETALJI



Opis: Trnina je razgranati grm ili manje drvo iz roda šljiva (Prunus) porodice ruža (Rosaceae). Kao grm raste u visinu 1-3 metra, kao drvo može narasti do 5 metara, rijetko više.

Ljekoviti dijelovi su plodovi, cvjetovi, listovi, kora i korijen.

Plod je koštunica tamnoplave boje, promjera 10-12 mm. Plod dozrijeva od kolovoza do listopada, ali tada je izrazito trpkog okusa. Za konzumaciju u svježem stanju pogodan je nakon pojave nekoliko mrazova, u studenom ili prosincu. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusniji.

Trn se smatra pretkom Šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.

U plodu i kori ima tanina i gorkih tvari, u stabljici i lišću ima kalija, kalcija i flavonskih heteroida, a u plodu ima pektina, jabučne i cijanovodične kiseline, kao i vitamina C, te šećer.

Miris i okus: oba su svojstvena, nalik na gorki badem.

Vrijeme cvatnje: Cvate sitnim cvjetovima u ožujku i travnju, prije listanja, a pojedinačno još u svibnju. Cvate sitnim cvjetovima. Miris cvjetova sličan je gorkom bademu, a i okusa su trpka i pomalo gorka. Ljekovite i djelotvorne tvari sadržane u cvijetu većim dijelom nisu još do kraja istražene, no trebao bi postojati u vrlo malim količinama glikozid koji sadrži cijanovodičnu kiselinu.

Vrijeme sazrijevanja plodova: listopad.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se cvjetovi (Flores Pruni spinosae ili Flores Acaciae) u travnju i svibnju, a kora s korijena i plodovi (Fructus Pruni spinosae) u listopadu i studenom. Plodovi se sabiru zreli, no može se sa sabiranjem pričekati dok plodovi 2 do 3 puta ne promrznu.

Budući da se plodovi beru u kasnu jesen, kada ih s obzirom na vremenske prilike nije moguće sušiti prirodnim putem, treba ih sušiti uz umjerenu umjetnu toplinu, pazeći pri tom da se dobro osuše, a da ne budu spaljeni. Ako se plodovi dobro ne osuše, postaju pljesnivi te se ne smiju više upotrebljavati.




TRNINA



Mala povijest:

Konzumacija trnine ima dugu tradiciju, postoje dokazi da je konzumirana još u mladjem kamenom dobu, a kao voće poznavali su je i u starom Rimu.

Na temelju nekih nalaza sjemenki trnine iz neolitika (najmlađeg razdoblja kamenog doba) zaključuje se kako je uporaba plodova tog divljeg voća za jelo prastara.

Nalazi povijesnih istraživanja pokazali su kako su trnine – kao voće – jeli i stari Rimljani. Primjerice, u Rumunjskoj trnine beru u vrijeme zime – nakon što prezriju, i tada ih suše.

U vrijeme Drugoga svjetskog rata u našim primorskim krajevima osušene trnine služile su za dobivanje brašna.

Trnina je u prirodi rasprostranjena u gotovo cijeloj Europi i dijelu sjeverne Afrike. Smatra se pretkom današnjih kultiviranih vrsta šljiva. Raste uglavno po pašnjacima ili rubovma šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike.

Uporaba:

Osim kulinarske i ljekovite uporabe, zbog svoje fine strukture drvo trnine upotrebljava se za izradu više klase drški alata, štapova i palica. Drvo trnine izgara sporo s malo dima, uz dosta topline. Zbog oštrih i dugačkih bodlji trnina se sadi u gustu živicu kao živi zid oko vrta ili dvorišta za obranu od prolaska stoke i divljih životinja. Plodovi se mogu korisititi kao izvor prirodne boje za bojenje tkanina u crvenkastu boju koja ispiranjem postaje postojana blijedo plava.

Pogodna je za uzgoj na zemljištima koja klize jer bujnim korijenom sprječava eroziju tla.

PLOD TRNINE:

Kulinarska primjena. Od prezrelih (mrazom "ofurenih") plodova moge se raditi sirupi, džem, miješane marmelade ili voćne pite. Dodaje se u kompote od šljiva, jabuka i krušaka, poboljšava im okus i dodaje im ljekovitu komponentu. Iako je plod najbolje ubirati u studenom i prosincu, sličan efekt može se dobiti tako da se ranije ubrani plodovi ostave nekoliko tjedana u zamrzivaču. Dodaje se kao začin u jela od divljači, posebno u gulaše kojima naglašava okus i daje tamno obojenje.

Ukiseljene trnine delikatesa su posebno cijenjena u Francuskoj, gdje se vrlo često serviraju kao zamjena za masline.

Od sušenih bobica spravlja se ukusan i ljekovit čaj.

Trnina se upotrebljava i kao sirovina za proizvodnju alkoholnih pića. U Velikoj Britaniji proizvodi se sloe gin (koji nije pravi džin), a biljni likeri od trnine proizvode se u Italiji (bargnolino), Francuskoj (épine) i Španjolskoj (patxaran). U Rusiji se od trnine proizvodi delikatesna rakija ternovka. Od ferementiranih plodova proizvodi se i vino.

Ljekovita svojstva:

Narodna medicina odavno poznaje ljekovitost trnine, iako je u današnje vrijeme njezina upotreba zapostavljena. U ljekovite se svrhe prvenstveno se koristio plod, ali i cvijet, list, kora i korijen.

Od plodova se rade pekmez i sok ljekovitog djelovanja. Pekmez se najčešće se koristi kao sredstvo za pospješivanje probave kod osoba s neurednom stolicom, a sok se koristi za ublažavanje problema uzrokovanih bolestima u usnoj šupljini i grlu (upale sluznice usne šupljine i desni, upaljeno ždrijelo).

Čaj od cvjetova pospješuje izlučivanje mokraće, smanjuje intenzitet grčeva probavnog sustava i općenito se upotrebljava za jačanje probavnog sustava.

Čajem su se također ispirali kožni osipi.

Pripravci od korijena (najčešće čaj) nekada su se upotrebljavali za liječenje groznice.

TRNINA - ČAJ



Uzgoj:

Trnina je vrsta koja je u potpunosti prilagođena našoj kontinentalnoj klimi i prisutna u cijeloj Hrvatskoj kao prirodna vrsta.

Može se uzgajati kao špalir ili živa ograda ili kao solitarno manje drvo.

Podnosi većinu vrsta tala, u prirodi raste i na slabije plodnim tlima.

Odgovara joj sunačana pozicija, iako će uspješno rasti i u djelomičnom hladu, na rubu voćnjaka, šume ili parka.

Pogodna je za uzgoj na zemljištima koja klize jer bujnim korijenom sprječava eroziju tla.



Mršavljenje:

Kad se mršavljenju pristupa na posve prirodan naćin onda se u obzir uzimaju namirnice koje sadrže dosta minerala, vitamina, antioksidansa a malo šečera.

Trnina je upravo takvo voće.

Trnina djeluje na mršavljenje jer u svojim plodovima sadrži lagano laksativno svojstvo, a pripravci od cvjetova blago diuretičko djelovanje.

TRNINA - CVAT



Ljekoviti pripravci:

Čaj od cvjetova trnine:

1 žličicu suhih cvjetova preliti sa 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da odstoji pokriveno 5 minuta, procijediti i dva puta dnevno uzimati za čišćenje i izlučivanje vode.

Čaj od plodova trnine:

U litru kipuće vode staviti žlicu zdrobljenih plodova trnine i kuhati tri minute. Nakon toga maknuti sa vatre i ostaviti da se ohladi. Posve ohlađen, čaj ocijediti i piti u više navrata tijekom dana, laganim gutljajima. Čaj od trnine pomaže kod umora i stoga se preporučuje sportašima i starijim osobama.

Ako taj procijeđeni čaj prokuhamo sa 1 žlicom meda, dobijemo lijek za upalu pluća i bronhija, koji omekšava sluz i olakšava iskašljavanje.

Piju se 2-3 šalice dnevno, svakih pola sata po jedna žlica.

Protiv osipa kod djece se daje 1 šalice tog čaja dnevno, tako da se količina razdjeli na četiri dijela.

Protv pretjeranog debljanja:

6 gr. cvijeta trnine, 6 gr. cvijeta preslice (Equsetum arvense). Prouha se 5 minuta u 1 l vode. Piju se dnevno 2-3 šalice u tijeku mjesec dana.

Protiv pretjeranog debljanja II:

1 žlica meda, zakuha se sa 2,5 dl vode, pa se prelije preko:

5 gr. cvijeta trnine, 5 gr. ruzmarina (Rosmarinus officinalis) 5 gr. krkavine (Rhamnus frangula), 5 gr kadulje (Salvia officinalis), 2 gr. pelina (Artemisia absinthium), zatim se ostavi da odstoji poklopljeno 25 minuta i procijedi. Piju se 1-2 šalice dnevno u tijeku mjesec dana.

Bobice kuhane u crnom vinu liječe od dizenterije, a ako se namoče u vino ili konjak i ostave da stoji 10 dana, liječe bolesti bubrega i mokraćnih organa.

Protiv žutice se uzme 5 gr. istucane unutarnje kore korijena ili 50 gr. svježe, kuha u 2,5 dl bijelog vina, dok ne ukuha za trećinu. To se podijeli na tri dijela i pije prije obroka ujutro, u podne i navečer.

Prašak od samljevenih suhih cvjetova uklanja bolove oko srca i pritisak oko jetre. Uzima se, na vrhu noža ujutro i navečer, pola sata prije jela.

Plodovi prerađeni u ukusan pekmez pospješuju stolicu. Taj se pekmez preporučuje naročito djeci koja pate od neredovite stolice ili začepljenosti. Uvarak od korijena trnine uzima se kod groznice.

Primjena u pučkoj medicini: istiješteni sok plodova trnine hladi upaljeni želudac i izvanredno djeluje protiv žutice.

OCAT:

Ocat je vrlo fin, odličan je za sve vrste salata. Trnine su čest dodatak jelima u francuskoj kuhinji. Pročitala sam da kod nas samo oni restorani koji teže posebnostima i različitosti od drugih ugostitelja, imaju ovo na svojem meniu.

1 - Očistimo bobice trnine, odstranivši im peteljke. Dobro ih operemo u hladnoj vodi i prosušimo na zraku prethodno ih obrisavši papirnatim ubusima.

2 - Tako pripremljene bobice stavimo u staklenku, dodamo papar u zrnu i korijander i zalijemo pripremljenom tekućinom - u voćni ocat dodamo med i miješamo dok se med ne otopi.

3 - Staklenku zatvorimo i odložimo na tamno mjesto da se "kiseli" mjesec dana.

4 - Nakon mjesec dana, ocat procijedimo, a plodove trnine služimo kao dodatak ribama i mesnim narescima - umjesto maslina. Plodovi pripremljeni u octu izgube opor okus i mogu se konzumirati. A ocat je aromatiziran i zaista poseban.

TRNINA - SUŠENJE



Narodne priće vezane uz Trninu

CRNI TRN (trnina)

Crni trn (Prunus spinosa) je gusti grm s trnovitim ograncima i sitnim bijelim cvjetićima, koristi se u narodnoj medicini za liječenje groznice, kožnih osipa i vodene bolesti. Jača želudac i spriječava stvaranje kamenca. Vjeruje se da je crni trn sveto drvo za vile, koje se oko njega okupljaju svakog 11. studenog na dan svoje najznačajnije godišnje svečanosti.

Trnu 1 a, trnina, trnjinica, trninica. (Prunus sjlvestr.-Varaž. nar. pj.)

"Oj trnina, trnina, moja ženska gizdava,

Kupil sem joj peŽicu, neće je nositi."

"Belo lice kak šipek rožice,

Crne oćl kakti trninice,

Sladka usta kakti jagodice".

-Kajkav. nar pj.

Jes´ išao niz to polje?

Jes´ vidio trnjinice?

Ovake su oči moje!

-Vuk. nar. pj.

NUSPOJAVE:

Kontraindikacije: Male ili gotovo neznatne.

molimo pročitati izjavu