|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...] Nastavi dalje...
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...] Nastavi dalje...
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]
Nastavi dalje...
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]
Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]
Nastavi dalje...
Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...] Nastavi dalje...
|
Hrvatsko ime: TRANDOVILJE
Latinski: Althaea Rosea
Engleski: Common Hollyhock, Hollyhock
Njemački: Die Stockrose, Gewohnliche Stockrose Pappelrose - Schwarze Malve - Stockmalve - Stockrose - Winterrose
Francuski: La rose trémiere, Passe rose
Slovenski: rožlin, rdeči slez
Srpski: vrtni slez, Ttalijanski Malvarosa, Malvone roseo, Rosone
Obitelj: Malvaceae (sljezovi)
Ostali nazivi: crveni sljez, carev cvijet, ružičasti bijeli sljez, pitomi sljez, trandavilje, trandofil
Antipiretik, antiinflamatorik, antiseptik, adstrigent, diuretik, akspektorans, emolient, febrifug, laksativ, resolvens.
Višegodišnja ukrasna biljka visine i do 3 metra, s jakom uspravnom četinjastom, dlakavom stabljikom i listovima koji su srcoliki, ovalni do jajasti, na rubovima nazubljeni.
Listovi su na dugim peteljkama, obrasli dlakama, okruglasti ili višekutni, plitko podijeljeni u režnjeve.
Ima uspravnu, dlakavu stabljiku.
Cvjetovi su veliki od 6 do 10 cm široki, a mogu biti ružičasti, tamnocrveni, crvenosmeđi, bijeli ili žuti, ružičasti, čokoladni do crvenkasti Stoje pojedinačno ili po 2 do 4 zajedno u pazuhu listova ili na kratkim drškama. Zajedno formiraju vertikalni, dugački, klasasti cvat.
Vrijeme cvatnje: srpanj - kolovoz
Miris i okus: Mirišljiv miris i gorak okus
Stanište: Uzgaja se u vrtovima i oko kuća kao ukrasna biljka a možemo ju naći i u prirodi gdje raste samoniklo.
Branje i prerada: Mladi listovi, mladi izdanci, cvjetni pupoljci, rabe se za jelo sirovi ili kuhani, a cvjetne latice i cvjetni pupoljci za salatu. Za lijek sušimo tek otvorene cvjetove iz cvjetnog pupoljka, koje sušimo brzo na toplom mjestu kako bi sačuvali svoju prirodnu boju. Pohranimo ih u hermetičku ambalažu.
- Za lijek se skuplja lišće i cvijet za vrijeme cvjetanja dok se još nije posve rascvalo.
- Kao najljekovitiji cvijet od njih važe tamni, gotovo crno-crveni cvjetovi.
Ljekoviti sadržaj: eterična ulja, antocijanin, taninske kiseline, sluzi, crvene boje - altein, fenolna kiselina, mineralne tvari itd.
TRANDOVILJE - DETALJI
Kao samonikla biljka Male Azije i Kine proširila se i na Apeninski i Balkanski poluotok.
Ime dobiva po grčkoj riječi Althaia, što znači liječiti.
Karlo Veliki uvodi 812. godine obaveznu sadnju u Francuskoj.
U narodu postoji običaj i navika da se sadi trandovilje ispred kuće ako u toj kući postoji djevojka za udaju.
TRANDOVILJE
Ljekovitost sluzi trandovilja uspješno se rabi u liječenju gornjih dišnih puteva kao što su katar i upalna stanja sluznice.
Cvijet trandovilja u pučkoj medicini predstavlja stari i provjereni lijek za liječenje sluznice dišnih, probavnih i mokraćnih organa te se rabi za liječenje prsnih tegoba (upala dišnih organa i puta, za smirenje kašlja, prehlade, bronhitisa, kroničnog bronhitisa, tuberkuloze, katara, bolova u prsima itd), bolesti grla (angine, za ispiranje i grgljanje usne šupljine naručito za pušače kojima je grlo suho od pretjeranog pušenja, upala jednjaka, promuklosti, katara), slabe cirkulacije, tegoba želuca i crijeva ( katara želuca i crijeva, gastritisa, kod poremećaja pražnjenja crijeva - zatvora itd), bolesti bubrega (za jače mokrenje, katar mjehura, bolesti žena (dismonorejom, upala maternice), bolesti kože (raznih upalnih i infektivnih stanja na koži - čirevi, opekline, osipi, erupcije, ubodi i ugrizi otrovnih životinja, otekline itd), raznog krvarenja, bol uha (parenje uha itd).
Mladice rabimo za olakšavanja porođajnih muka.
Sok korijena i cijele biljke u cvatu rabimo kod gubitka apetita a sam korijen rabimo za liječenje vanjskih čireva (oblog), a za unutarnju uporabu kod dizenterije.
Sjeme se rabi za liječenje pojačanog mokrenja, raznih grozničavih stanja sa temperaturom, kožnih tegoba (kao što su osipi i razne kožne nečistoće itd.)
Ljekovito bilje s kojim se miješa za čajne mješavine je bijeli sljez, crni sljez, divizma, kamilica, metvica, plućnjak, stolisnik itd.
TRANDOVILJE
Antipiretik, antiseptik, antiinflamatorik, adstrigent, diuretik, emolient, febrifug, laksativ,
Za liječenje: angine, bronhitisa, grčeva, izostale mjesečnice, kašlja, opekline, raznih rana i povreda kože, upalnih stanja, upale usta, upale jednjaka, ugrizi otrovnih životinja, zubobolje, za ispiranje usta, kao i zagrgljanje, za olakšavanje tegoba, za bojanje itd.
U tibetanskoj medicini korijen i cvijet se rabe za tegobe bubrega, upalnih stanja, ženskih bolesti itd.
Vrlo je dekorativna biljka pa se dosta uzgaja u hortikulturi. Ljekovita je biljka.
- Kada se popije dnevno po 2–3 šalice čaja svako pola do 1 sat po žlica, od 15 grama cvijeta kuhanog s jednom osminom litre vina i jednom osminom litre vode i žlicom meda, liječe se bolovi u prsima, kašalj, promuklost i svaka kataralna nahlada jer rastapa i lagano izlučuje sluz, pomiješan s cvijetom od divizme još bolje djeluje.
- Koga trga u ušima neka se dobro napari na jakom odvaru od cvijeta.
- Ovakvim odvarom treba i grlo izgrgljati kada je vrat otečen i grlo upaljeno.
- Odvarom od 25 grama lišća na četvrt litre vode, peru se i oblažu rane, čirevi, gute i otoci.
TRANDOVILJE
ČAJ: (za navedena oboljenja)
1 čajna žličica suhih cvjetova, 2dl vode,
Uputa za pripremu: vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji 15 minuta i procijedimo.
Uputa za uporabu: pijemo 2-3 šalice čaja na dan.
TINKTURA: (za navedena oboljenja)
200 grama cvjetnih usitnjenih pupova i cvjetova, 1 lit 70% alkohola
Uputa za pripremu: močimo u alkoholu 30 dana bilje i procijedimo.
Uputa za uporabu: uzimamo 3 puta na dan od 10-15 kapi s malo vode ili čaja.
VINO: (za prsne bolesti)
15 grama cvjetova, 1.5 dl vina, 1.5 dl vode, 1 jušna žlica meda i vode kuhamo par minuta, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.
Uporaba: pijemo svakih sat vremena po jušnu žlicu pripravka. Mogu se dnevno popiti i do tri šalice pripravka.
PREŽIVLJAVANJE U PRIRODI:
Proljeće-ljeto mladi izdanci kao i cvjetni pupoljci su jestivi sirovi, a mogu se rabiti i cvjetne latice za salatu. Sjemenke su dobra zamjena za kavu ako ih prepržimo.
RAZNO:
Cvjetovi se rabe za dobivanje crvene, žute, ružičaste boje, a stabljika za dobivanje papira.
TRANDOVILJE - VARIJACIJE
Kontraindikacije nisu poznate.
|
