ŠUMSKA JAGODA
ŠUMSKA JAGODA
Latinski naziv: Fragaria vesca..
Eng: Woodland Strawberry.
Narodni nazivi: Crvena jagoda, fragula, jagoda, jagoda divlja, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rdeča jagoda, rumena malina, smokvica, sunice, troskva.
Opis biljke:
Šumske jagode spadaju u divlje voće i imaju daleko veću važnost nego što se o njima zna. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, a ponekad i po drugi put ujesen. Prvi plodovi mogu se naći već u svibnju, a ubiru se sve do jeseni. Divlje jagode vole šumarke i svijetla osunčana mjesta.
To je jedna vrlo stara, otporna i samonikla trajnica koja prva nastanjuje krčevine i šumska požarišta. Možemo je naći sve do nadmorske visine od 1500 m.
Šumska Jagoda je voće tipično za područja sjeverne polutke. Sam naziv, šumska jagoda, govori da je ovo voće koje uglavnom nalazimo u divljini (šumskim područjima). Unatoč tome, šumsku jagodu je moguće uzgajati u vlastitom vrtu. Snažnog je okusa, zbog kojeg je unatoč sitnom plodu vrlo cijenjena.
Šumska jagoda koristi se za mnoštvo prerađevina, kao što su: džemovi, likeri, rakije, kozmetika itd. Sadrže visoke količine vitamina C, vlakna, kalij i antioksidanse. Pomažu u prevenciji tumora.
Jagoda je trajna biljka, a razmnožava se vrežama koje horizontalno puze po zemlji. Vreže se ukorenjuju i stvaraju nadzemne djelove biljke. Listovi su sastavljeni iz triju liski na peteljkama, a liske su jajasto okrugle, nazubljene i dlakave. Cvjetovi su pravilni i bijele boje.
Plodovi su crvene boje i sočni.
Miris i okus: biljka bez cvjetova gotovo je bez mirisa i nešto trpka, a okus joj je nalik okusu trave i nagorak.
Vrijeme cvatnje: travanj do lipanj. U jeseni moguća je katkada i druga cvatnja.
Sazrijevanje plodova je od početka lipnja do jeseni, što je ovisno o staništu, gdje biljka raste. Za lijek se beru listovi i cvjetovi u vrijeme cvjetanja, a suše se u hladu.
Malo je poznata činjenica da šumskoj jagodi pogoduju upravo ona tla na kojima se zadržavaju mravi i prave svoje nastambe, pa se zbog toga može reći da mravi najbolje znaju put do šumskih jagoda.
Stanište:
Stanište: šumska jagoda je vrlo uobičajena i poznata biljka te raste gotovo svuda na šumskim čistinama, na proredama, na padinama i šumskim livadama.
Šumska jagoda voli polusjenovite i sunčane položaje sa vlažnim i propusnim tlom, blage do umjerene kiselosti, kamenita i pjeskovita zemljišta te zemljišta bogata nitratima.
Ljekoviti dio biljke:
sabiru se listovi (Folia Fragariae) ili čitav nadzemni dio biljke bez cvjetova (Herba Fragariae) od svibnja do mjeseca srpnja. U pučkoj medicini sabire se i korijen (Rhizoma Fragariae) i to ili rano u proljeće ili u kasnoj jeseni. Listove, biljku ili korijen treba sušiti u hladu na prozračnom mjestu. Plodovi imaju ugodan miris i fini slatki okus.
Jagode su dosta bogate vitaminom C, no sadržaj vitamina nije stalan te jako ovisi o utjecaju staništa. Općenito sadržaj vitaminima C bi trebao biti visok na staništima na kojima je dug utjecaj sunčane svjetlosti kao i na staništima kod kojih su dani topli, a noći vrlo hladne, iako ta promatranja još do sada kod nijedne biljke nisu izvršena.
Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera. U 100 g šumskih jagoda ima 30 kcal.
Plod šumske jagode sadrži natrij, kalcij, željezo, fosfor, eterična ulja, tanin, limunsku, vinsku i salicilnu kiselinu te dosta vitamina C.
Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera.
Ljekovite i djelotvorne tvari listova, odnosno čitave biljke, nisu još pobliže istražene i osim tanina, sluzi, organskih kiselina, spojeva željeza i vapna, nisu utvrđene nikakve ljekovite tvari.
ŠUMSKA JAGODA - Detalji
Ljekovito djelovanje:
Ljekovito djelovanje: u pučkoj medicini nekoć toliko cijenjena biljka pala je u novije vrijeme gotovo potpuno u zaborav. Tek je poznati bilinar Sebastian Kneipp preporučio šumsku jagodu kao ljekovitu biljku, te je savjetovao da joj se posveti više pažnje. On je preporučivao čaj od listova šumske jagode kojemu je dobro primiješati biljku lazarkinju mirisnu, pa čaj dobiva ugodnu aromu.
Kneipp kaže: "Jagode se daju osobito rekonvalescentima koji osjećaju veliku slabost i nemoć; kod pijeska i kamenaca preporuča se kroz čitavo vrijeme dok traju jagode dnevno uzimanje jednakih obroka jagoda."
Također trebaju redovito uzimati jagode i oni koji boluju na jetri kao i one osobe koje imaju osipe uzrokovane bolesnom krvi."
Čaj od listova šumske jagode pospješuje izlučivanje mokraće i steže.
Karl von Linne:
Veliki istraživač prirode Karl von Linne (1707-1778) liječio je sebi terapijom jagode teške napade gihta. On oduševljen opisuje da su napadi obilnim uživanjem jagoda gotovo prestali. Njegova terapija jagoda protiv gihta našla je mnogobrojne sljedbenike koji su uvijek potvrdili njezinu ljekovitost. Terapija s jagodama može se dodatno primijeniti i kod oboljenja bubrega kao i kod dijateze mokraćne kiseline.
Budući da kod jagoda polovina šećera postoji u obliku voćnog šećera, mogu se jagode uključiti u dijetnu hranu šećernih bolesnika.
Ljekovitost dijelova biljke:
Od osobitog značenja su jagode ako je u pitanju liječenje sprue (tropska bolest nepoznatog uzroka okarakterizirana proljevima i stolicom koja sadrži neprobavljenu mast). Protiv te crijevne bolesti koja u Indiji, Malajskom arhipelagu i Kini napada Europljane koji tamo žive, a pojavljuje se isto tako i u srednjoj Europi, ne pomaže niti jedna voćna terapija tako brzo i djelotvorno kao terapija s jagodama.
Kod sprue, kako je poznato, nastupaju osjetne smetnje u probavi masnoća, tako da bolesnici mršave, pate od slabokrvnosti i konačno trpe na bolnim upalama živaca. Koža postaje naborana i dobiva sivu boju. Već prema stanju oboljenja dolazi pomoću terapija jagoda do potpunog ozdravljenja, a u najtežim slučajevima postiže se znatno poboljšanje.
Listovi jagode pomažu pri izlučivanju mokraće, čiste krv, lječe proljev i umiruju živce. Plod jagode liječi žuticu i srčane bolesti, rastvara mokraćnu kiselinu u krvi pa se koristi u liječenju bubrežnih, žučnih kamenaca i kod kamenja u mokraćnom mjehuru.
Svjež plod se koristi kod želučanih problema, za jačanje organizma, poboljšavanje probave i izlučivanje vode iz organizma, kod prehlade i upale grla, za jačanje desni i protiv proljeva.
To što jagode svojim tako jedinstvenim ljekovitim djelovanjem ne odgovaraju nekim osjetljivim osobama, čak što više mogu izazvati koprivnjaču (urticaria - bolest kože koja nastaje zbog preosjetljivosti organizma na neke tvari), ne ugrožava njihovu vrijednost kao ljekovite biljke. Koprivnjaču kod preosjetljivih osoba većinom uzrokuje ulazak u krv neprerađenih bjelančevina iz jagoda, pa takve osobe trebaju izbjegavati osim jagoda i jaja, kamenice (školjke) i čokoladu.
Nastupi li koprivnjača nakon uživanja jagoda, treba odmah uzimati sirovu hranu siromašnu bjelančevinama radi promjene u prehrani kao i pripaziti na dobru i urednu stolicu. U svakom slučaju potrebno je savjetovati se sa liječnikom da bi se utvrdio dublji razlog osipa koprivnjače.
ŠUMSKA JAGODA
Primjena u pučkoj medicini:
Pučka medicina tvrdi oduvijek da jagode djeluju na pospješenje stolice i na jačanje cjelokupnog organizma. Ima li se na umu da jagode osim ostalih hranjivih tvari sadrže i mineralne tvari, spojeve vapna i željeza, onda tvrdnja pučke medicine ima bez sumnje svoju opravdanost, jer soli pospješuju stolicu, a koštice i sastavni dijelovi staničnih stijenki u jagodi povisuju djelatnost crijeva.
Ugodan okus jagoda navodi da se uzimaju i nakon potpune sitosti kao dodatak jelu. Jagode su radi svoje lake probavljivosti vrlo prikladne za postizanje potrebne tjelesne težine, naročito gdje je to potrebno uslijed dulje bolesti ili tjelesne slabosti. Primiješa li se jagodama tučeno slatko vrhnje i šećer djelovanje će biti još brže.
Primjena:
Oparak od korijena šumske jagode priređen od 20 do 25 g na 1 litru vode je sredstvo koje lagano steže i vrlo je prikladno za liječenje proljeva.
Oblog od zdrobljenih listova hladi upale, sužuje manje rane i dovodi ih do izlječenja.
Čaj od suhih listova u pučkoj je medicini vrlo cijenjen kao čaj za čišćenje krvi pogotovu ako se listovi šumske jagode pomiješaju s ostalim proljetnim cvjetovima: listovima kupine, cvijetom tratinčice, listovima maline, plućnjakom i dr.
Listovi šumske jagode mogu prouzročiti isto ljekovito djelovanje kao i listovi kupine kod želučanog i crijevnog katara, proljeva i hemeroida.
ŠUMSKA JAGODA
Primjena i recepti:
Sok od jagoda djeluje kao i sok od malina osobito dobro kod napuhnutih osoba. Svježe istiješteni sok jagoda dobro je sredstvo kod zadržavanja mokraće.
Oparak od listova i korijena liječi bolesti jetre, a čaj od korijena šumske jagode smiruje krvarenje iz nosa.
Listovi šumske jagode sabrani oko kalendarskog početka ljeta vrlo su ljekoviti i prikladni za stavljanje u rakiju. Razrijeđenom rakijom nakon močenja listova često se ispiru usta što je dobro protiv gnojne upale usta.
To ispiranje usta treba primijeniti i kod krvarenja zubnog mesa, a tim se ispiranjem sprečava i loš zadah iz usta.
Čaj se pravi sa šečerom i mlijekom i vrlo je hranjiv i zdrav.
Osušene zrele šumske jagode dodane u najmanjoj količini nekom čaju, posebno za dijecu, bolesnike i trudnice, potpuno ga osveže svojom divnom aromom, osvežavajućom kiselinom i lijepom crvenkastom bojom.
Šumska jagoda je voće koje mogu jesti i dijabetičari jer se njen šećer levuloza vrlo dobro izlučuje.
Slatko od jagoda:
1 kg jagoda, 1,5 kg šećera
Lijepe i zrele jagode očistite i dobro operite. Kada se ocijede dobro ih prelijte sokom od limuna. Jagode u soku moraju stajati najmanje dva sata kako bi se stisnule i kako se ne bi raspale prilikom kuhanja. U drugu posudu složite naizmjence red jagoda red šećera, u omjeru jedan naprema jedan. Posudu pokrijte i ostavite preko noći da odstoji.
Drugi dan jagode kuhajte na jakoj vatri. Ne miješajte ih, posudu samo povremeno protresite. Kada je slatko kuhano, posudu prekrijte mokrom pamučnom krpom. Nakon pola sata jagode opet stavite na štednjak, a kada zakipe, kuhajte još samo par sekundi. Kuhano slatko maknite sa štednjaka i sa površine uklonite svu nastalu pjenu.
Posudu sa slatkim pokrijte mokrom, čistom pamučnom krpom i ostavite da stoji preko noći da se dobro ohladi. Drugi dan slatko od jagoda prelijte u čiste staklenke, zatvorite celofanom ili odgovarajućim poklopcima.
Vriježe:
Vriježe se vade u jesen ili rano u proljeće, operu, očiste i brzo osuše. List, a pogotovu vriježa je vrlo opor zbog obilja tanina. U vreži jagode ima katehinskog tanina, sličnog onom u kina-kori. Tanin se nalazi u vidu heterozidnog kompleksa koji se hidrolizom razlaže dajući šećer i fragarin, supstancu sličnu kina-crvenilu. U vriježi je nađena i materija slična kina-vinu, malo galotanina, triterpena i pentozana. U listu ima elagnog tanina, flavonoida, malo etarskog ulja prijatnog mirisa na limun i više od 220 mg vitamina C.
Vriježa je tipična taninska droga čije je djelovanje slično srčaniku i travi od srdobolje i može ih zamijeniti. Prisustvo tanina i flavonoida u listu objašnjava uspješnu upotrebu protiv proljeva, dizenterije, raznih želčano-crijevnih upala, a vanjska protiv upala hemoroida i za ispiranje usta pri lošem zadahu. Deluje i diuretično, mokraća je ružičasta, a stolica crvenkasta - to ne treba zbuniti bolesnika već dokazuje koliko dobro prolazi kroz sve organe.
ŠUMSKA JAGODA
Sjetva – sadnja:
Za sadnju je potrebno nabaviti mlade, zdrave, jednogodišnje sadnice ili tzv. frigo sadnice, koje su u tu svrhu čuvane u hladnom prostoru.
Prije svega treba ih namočiti u smjesu kravlje balege, zemlje i vode. Tako sadnicama omogućujemo brži rast i razvitak, a ujedno ih u početku rasta, dok malo ne ojačaju, i štitimo od uzročnika bolesti, koji se često nalaze u tlu.
A, kad smo već spomenuli bolesti, koje na jagode "vrebaju" u tlu, treba reći i to da ih nije dobro saditi nakon krumpira, jer njihov korijen napadaju slične bolesti.
Jagode sadimo najčešće u dvorede na malo povišenim gredicama - humcima - koje prekrivamo crnom folijom, ispod koje postavljamo plastične cijevi za navodnjavanje (sustav "kap po kap"). Crna folija sprječava rast korova, čuva vlagu i ubrzava zriobu jagoda za 3 do 5 dana.
Umjesto crne, neki uzgajivači na dijelu parcele upotrjebljavaju crno-bijelu foliju, koja je svojim tamnim dijelom okrenuta tlu, a bijelim dijelom odbija sunčevu svjetlost, što usporava zriobu (tako je moguće produljiti berbu za desetak dana).
Nakon berbe lišće jagode na kojem se često zadržavaju bolesti treba pokositi i iznijeti izvan uzgajališta. Uz sve to treba obvezno uklanjati vriježe na jagodama da se ne bi nepotrebno iscrpljivale, što bi umanjivalo urod.
NUSPOJAVE:
Mogu izazvati alergične reakcije kod preosjetljivih osoba.
Napomena: više od 400 vrtnih sorti jagoda nisu prikladne za zdravstvenu primjenu. Šumske se jagode ne presađuju u kućne vrtove, jer osim arome plodova gube i ljekovite tvari.