TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena kineske dinastije shin - nong oko 3000 godina prije rođenja krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

ŠUMSKA JAGODA



ŠUMSKA JAGODA

Latinski naziv: Fragaria vesca..

Eng: Woodland Strawberry.

Narodni nazivi: Crvena jagoda, fragula, jagoda, jagoda divlja, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rdeča jagoda, rumena malina, smokvica, sunice, troskva.



Opis biljke:

Šumske jagode spadaju u divlje voće i imaju daleko veću važnost nego što se o njima zna. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, a ponekad i po drugi put ujesen. Prvi plodovi mogu se naći već u svibnju, a ubiru se sve do jeseni. Divlje jagode vole šumarke i svijetla osunčana mjesta.

To je jedna vrlo stara, otporna i samonikla trajnica koja prva nastanjuje krčevine i šumska požarišta. Možemo je naći sve do nadmorske visine od 1500 m.

Šumska Jagoda je voće tipično za područja sjeverne polutke. Sam naziv, šumska jagoda, govori da je ovo voće koje uglavnom nalazimo u divljini (šumskim područjima). Unatoč tome, šumsku jagodu je moguće uzgajati u vlastitom vrtu. Snažnog je okusa, zbog kojeg je unatoč sitnom plodu vrlo cijenjena.

Šumska jagoda koristi se za mnoštvo prerađevina, kao što su: džemovi, likeri, rakije, kozmetika itd. Sadrže visoke količine vitamina C, vlakna, kalij i antioksidanse. Pomažu u prevenciji tumora.

Jagoda je trajna biljka, a razmnožava se vrežama koje horizontalno puze po zemlji. Vreže se ukorenjuju i stvaraju nadzemne djelove biljke. Listovi su sastavljeni iz triju liski na peteljkama, a liske su jajasto okrugle, nazubljene i dlakave. Cvjetovi su pravilni i bijele boje.

Plodovi su crvene boje i sočni.

Miris i okus: biljka bez cvjetova gotovo je bez mirisa i nešto trpka, a okus joj je nalik okusu trave i nagorak.

Vrijeme cvatnje: travanj do lipanj. U jeseni moguća je katkada i druga cvatnja.

Sazrijevanje plodova je od početka lipnja do jeseni, što je ovisno o staništu, gdje biljka raste. Za lijek se beru listovi i cvjetovi u vrijeme cvjetanja, a suše se u hladu.

Malo je poznata činjenica da šumskoj jagodi pogoduju upravo ona tla na kojima se zadržavaju mravi i prave svoje nastambe, pa se zbog toga može reći da mravi najbolje znaju put do šumskih jagoda.


ŠUMSKA JAGODA



Stanište:

Stanište: šumska jagoda je vrlo uobičajena i poznata biljka te raste gotovo svuda na šumskim čistinama, na proredama, na padinama i šumskim livadama.

Šumska jagoda voli polusjenovite i sunčane položaje sa vlažnim i propusnim tlom, blage do umjerene kiselosti, kamenita i pjeskovita zemljišta te zemljišta bogata nitratima.



Ljekoviti dio biljke:

sabiru se listovi (Folia Fragariae) ili čitav nadzemni dio biljke bez cvjetova (Herba Fragariae) od svibnja do mjeseca srpnja. U pučkoj medicini sabire se i korijen (Rhizoma Fragariae) i to ili rano u proljeće ili u kasnoj jeseni. Listove, biljku ili korijen treba sušiti u hladu na prozračnom mjestu. Plodovi imaju ugodan miris i fini slatki okus.

Jagode su dosta bogate vitaminom C, no sadržaj vitamina nije stalan te jako ovisi o utjecaju staništa. Općenito sadržaj vitaminima C bi trebao biti visok na staništima na kojima je dug utjecaj sunčane svjetlosti kao i na staništima kod kojih su dani topli, a noći vrlo hladne, iako ta promatranja još do sada kod nijedne biljke nisu izvršena.

Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera. U 100 g šumskih jagoda ima 30 kcal.

Plod šumske jagode sadrži natrij, kalcij, željezo, fosfor, eterična ulja, tanin, limunsku, vinsku i salicilnu kiselinu te dosta vitamina C.

Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera.

Ljekovite i djelotvorne tvari listova, odnosno čitave biljke, nisu još pobliže istražene i osim tanina, sluzi, organskih kiselina, spojeva željeza i vapna, nisu utvrđene nikakve ljekovite tvari.

ŠUMSKA JAGODA - Detalji



Ljekovito djelovanje:

Ljekovito djelovanje: u pučkoj medicini nekoć toliko cijenjena biljka pala je u novije vrijeme gotovo potpuno u zaborav. Tek je poznati bilinar Sebastian Kneipp preporučio šumsku jagodu kao ljekovitu biljku, te je savjetovao da joj se posveti više pažnje. On je preporučivao čaj od listova šumske jagode kojemu je dobro primiješati biljku lazarkinju mirisnu, pa čaj dobiva ugodnu aromu.

Kneipp kaže: "Jagode se daju osobito rekonvalescentima koji osjećaju veliku slabost i nemoć; kod pijeska i kamenaca preporuča se kroz čitavo vrijeme dok traju jagode dnevno uzimanje jednakih obroka jagoda."

Također trebaju redovito uzimati jagode i oni koji boluju na jetri kao i one osobe koje imaju osipe uzrokovane bolesnom krvi."

Čaj od listova šumske jagode pospješuje izlučivanje mokraće i steže.

Karl von Linne:

Veliki istraživač prirode Karl von Linne (1707-1778) liječio je sebi terapijom jagode teške napade gihta. On oduševljen opisuje da su napadi obilnim uživanjem jagoda gotovo prestali. Njegova terapija jagoda protiv gihta našla je mnogobrojne sljedbenike koji su uvijek potvrdili njezinu ljekovitost. Terapija s jagodama može se dodatno primijeniti i kod oboljenja bubrega kao i kod dijateze mokraćne kiseline.

Budući da kod jagoda polovina šećera postoji u obliku voćnog šećera, mogu se jagode uključiti u dijetnu hranu šećernih bolesnika.



Ljekovitost dijelova biljke:

Od osobitog značenja su jagode ako je u pitanju liječenje sprue (tropska bolest nepoznatog uzroka okarakterizirana proljevima i stolicom koja sadrži neprobavljenu mast). Protiv te crijevne bolesti koja u Indiji, Malajskom arhipelagu i Kini napada Europljane koji tamo žive, a pojavljuje se isto tako i u srednjoj Europi, ne pomaže niti jedna voćna terapija tako brzo i djelotvorno kao terapija s jagodama.

Kod sprue, kako je poznato, nastupaju osjetne smetnje u probavi masnoća, tako da bolesnici mršave, pate od slabokrvnosti i konačno trpe na bolnim upalama živaca. Koža postaje naborana i dobiva sivu boju. Već prema stanju oboljenja dolazi pomoću terapija jagoda do potpunog ozdravljenja, a u najtežim slučajevima postiže se znatno poboljšanje.

Listovi jagode pomažu pri izlučivanju mokraće, čiste krv, lječe proljev i umiruju živce. Plod jagode liječi žuticu i srčane bolesti, rastvara mokraćnu kiselinu u krvi pa se koristi u liječenju bubrežnih, žučnih kamenaca i kod kamenja u mokraćnom mjehuru.

Svjež plod se koristi kod želučanih problema, za jačanje organizma, poboljšavanje probave i izlučivanje vode iz organizma, kod prehlade i upale grla, za jačanje desni i protiv proljeva.

To što jagode svojim tako jedinstvenim ljekovitim djelovanjem ne odgovaraju nekim osjetljivim osobama, čak što više mogu izazvati koprivnjaču (urticaria - bolest kože koja nastaje zbog preosjetljivosti organizma na neke tvari), ne ugrožava njihovu vrijednost kao ljekovite biljke. Koprivnjaču kod preosjetljivih osoba većinom uzrokuje ulazak u krv neprerađenih bjelančevina iz jagoda, pa takve osobe trebaju izbjegavati osim jagoda i jaja, kamenice (školjke) i čokoladu.

Nastupi li koprivnjača nakon uživanja jagoda, treba odmah uzimati sirovu hranu siromašnu bjelančevinama radi promjene u prehrani kao i pripaziti na dobru i urednu stolicu. U svakom slučaju potrebno je savjetovati se sa liječnikom da bi se utvrdio dublji razlog osipa koprivnjače.



ŠUMSKA JAGODA



Primjena u pučkoj medicini:

Pučka medicina tvrdi oduvijek da jagode djeluju na pospješenje stolice i na jačanje cjelokupnog organizma. Ima li se na umu da jagode osim ostalih hranjivih tvari sadrže i mineralne tvari, spojeve vapna i željeza, onda tvrdnja pučke medicine ima bez sumnje svoju opravdanost, jer soli pospješuju stolicu, a koštice i sastavni dijelovi staničnih stijenki u jagodi povisuju djelatnost crijeva.

Ugodan okus jagoda navodi da se uzimaju i nakon potpune sitosti kao dodatak jelu. Jagode su radi svoje lake probavljivosti vrlo prikladne za postizanje potrebne tjelesne težine, naročito gdje je to potrebno uslijed dulje bolesti ili tjelesne slabosti. Primiješa li se jagodama tučeno slatko vrhnje i šećer djelovanje će biti još brže.



Primjena:

Oparak od korijena šumske jagode priređen od 20 do 25 g na 1 litru vode je sredstvo koje lagano steže i vrlo je prikladno za liječenje proljeva.

Oblog od zdrobljenih listova hladi upale, sužuje manje rane i dovodi ih do izlječenja.

Čaj od suhih listova u pučkoj je medicini vrlo cijenjen kao čaj za čišćenje krvi pogotovu ako se listovi šumske jagode pomiješaju s ostalim proljetnim cvjetovima: listovima kupine, cvijetom tratinčice, listovima maline, plućnjakom i dr.

Listovi šumske jagode mogu prouzročiti isto ljekovito djelovanje kao i listovi kupine kod želučanog i crijevnog katara, proljeva i hemeroida.



ŠUMSKA JAGODA



Primjena i recepti:

Sok od jagoda djeluje kao i sok od malina osobito dobro kod napuhnutih osoba. Svježe istiješteni sok jagoda dobro je sredstvo kod zadržavanja mokraće.

Oparak od listova i korijena liječi bolesti jetre, a čaj od korijena šumske jagode smiruje krvarenje iz nosa.

Listovi šumske jagode sabrani oko kalendarskog početka ljeta vrlo su ljekoviti i prikladni za stavljanje u rakiju. Razrijeđenom rakijom nakon močenja listova često se ispiru usta što je dobro protiv gnojne upale usta.

To ispiranje usta treba primijeniti i kod krvarenja zubnog mesa, a tim se ispiranjem sprečava i loš zadah iz usta.

Čaj se pravi sa šečerom i mlijekom i vrlo je hranjiv i zdrav.

Osušene zrele šumske jagode dodane u najmanjoj količini nekom čaju, posebno za dijecu, bolesnike i trudnice, potpuno ga osveže svojom divnom aromom, osvežavajućom kiselinom i lijepom crvenkastom bojom.

Šumska jagoda je voće koje mogu jesti i dijabetičari jer se njen šećer levuloza vrlo dobro izlučuje.



Slatko od jagoda:

1 kg jagoda, 1,5 kg šećera

Lijepe i zrele jagode očistite i dobro operite. Kada se ocijede dobro ih prelijte sokom od limuna. Jagode u soku moraju stajati najmanje dva sata kako bi se stisnule i kako se ne bi raspale prilikom kuhanja. U drugu posudu složite naizmjence red jagoda red šećera, u omjeru jedan naprema jedan. Posudu pokrijte i ostavite preko noći da odstoji.

Drugi dan jagode kuhajte na jakoj vatri. Ne miješajte ih, posudu samo povremeno protresite. Kada je slatko kuhano, posudu prekrijte mokrom pamučnom krpom. Nakon pola sata jagode opet stavite na štednjak, a kada zakipe, kuhajte još samo par sekundi. Kuhano slatko maknite sa štednjaka i sa površine uklonite svu nastalu pjenu.

Posudu sa slatkim pokrijte mokrom, čistom pamučnom krpom i ostavite da stoji preko noći da se dobro ohladi. Drugi dan slatko od jagoda prelijte u čiste staklenke, zatvorite celofanom ili odgovarajućim poklopcima.



Vriježe:

Vriježe se vade u jesen ili rano u proljeće, operu, očiste i brzo osuše. List, a pogotovu vriježa je vrlo opor zbog obilja tanina. U vreži jagode ima katehinskog tanina, sličnog onom u kina-kori. Tanin se nalazi u vidu heterozidnog kompleksa koji se hidrolizom razlaže dajući šećer i fragarin, supstancu sličnu kina-crvenilu. U vriježi je nađena i materija slična kina-vinu, malo galotanina, triterpena i pentozana. U listu ima elagnog tanina, flavonoida, malo etarskog ulja prijatnog mirisa na limun i više od 220 mg vitamina C.

Vriježa je tipična taninska droga čije je djelovanje slično srčaniku i travi od srdobolje i može ih zamijeniti. Prisustvo tanina i flavonoida u listu objašnjava uspješnu upotrebu protiv proljeva, dizenterije, raznih želčano-crijevnih upala, a vanjska protiv upala hemoroida i za ispiranje usta pri lošem zadahu. Deluje i diuretično, mokraća je ružičasta, a stolica crvenkasta - to ne treba zbuniti bolesnika već dokazuje koliko dobro prolazi kroz sve organe.



ŠUMSKA JAGODA



Sjetva – sadnja:

Za sadnju je potrebno nabaviti mlade, zdrave, jednogodišnje sadnice ili tzv. frigo sadnice, koje su u tu svrhu čuvane u hladnom prostoru.

Prije svega treba ih namočiti u smjesu kravlje balege, zemlje i vode. Tako sadnicama omogućujemo brži rast i razvitak, a ujedno ih u početku rasta, dok malo ne ojačaju, i štitimo od uzročnika bolesti, koji se često nalaze u tlu.

A, kad smo već spomenuli bolesti, koje na jagode "vrebaju" u tlu, treba reći i to da ih nije dobro saditi nakon krumpira, jer njihov korijen napadaju slične bolesti.

Jagode sadimo najčešće u dvorede na malo povišenim gredicama - humcima - koje prekrivamo crnom folijom, ispod koje postavljamo plastične cijevi za navodnjavanje (sustav "kap po kap"). Crna folija sprječava rast korova, čuva vlagu i ubrzava zriobu jagoda za 3 do 5 dana.

Umjesto crne, neki uzgajivači na dijelu parcele upotrjebljavaju crno-bijelu foliju, koja je svojim tamnim dijelom okrenuta tlu, a bijelim dijelom odbija sunčevu svjetlost, što usporava zriobu (tako je moguće produljiti berbu za desetak dana).

Nakon berbe lišće jagode na kojem se često zadržavaju bolesti treba pokositi i iznijeti izvan uzgajališta. Uz sve to treba obvezno uklanjati vriježe na jagodama da se ne bi nepotrebno iscrpljivale, što bi umanjivalo urod.



NUSPOJAVE:

Mogu izazvati alergične reakcije kod preosjetljivih osoba.

Napomena: više od 400 vrtnih sorti jagoda nisu prikladne za zdravstvenu primjenu. Šumske se jagode ne presađuju u kućne vrtove, jer osim arome plodova gube i ljekovite tvari.



molimo pročitati izjavu