PASTRNJAK
PASTRNJAK
Lat: Pastinaca sativa L.
Eng: Parsnip, wild parsnip
D: Pastinak
Fr: Le panais
Tal: Phastinaca
Slo: Pastinak, rebrinec
Srb: Pastrnak
Ostala domaća imena: Paškanat, paštrnjak, paštrnak, jelinjak, rebrinec.
Opis:
Snažna dvogodišnja biljka koja naraste do 1 m, šuplje, rebraste, žljebaste, razgranate stabljike.
Neparno perasti listovi jajoliki ili lancetasti, na rubu nazubljeni, sjedeći razdijeljeni na 3-7 dijelova, s obiju su strana sjajni, a odozdo fino dlakavi.
Listovi su na gornjem dijelu stabljike reducirani u rukavcu.
Cvjetovi zlatnožute boje tvore štitove na dugim peteljkama.
Plod je eliptičan, 7 mm. dug i 3-5 mm. širok, s uskim krilima na rubu.
Podzemni dio je jako vretenasti bjelkasti korijen.
Vrijeme cvatnje: svibanj-lipanj
Miris i okus: biljka bez naručitog mirisa, a korijen aromatična slatkasta okusa.
Staništa: Raste na livadama, uz putove, rubove šuma, proplanaka, a uzgaja se plantažno i u vrtovima.
Branje i prerada: Sabiru se korijen i listovi vrtne sorte pastrnjaka, te sjeme koje se rabi kao začin.
U službenoj medicini pastrnjak nije priznat kao ljekovita biljka. Zanimljivo je, međutim da se alkaloid tzv. pastinacina, kojeg ima u svim dijelovima biljke, u SSSR-u proizvodi u čistom obliku i koristi za suzbijanje stenokardije, u neurozama koje se manifestiraju stezanjem krvnih žila.
PASTRNJAK - DETALJI
Način proizvodnje:
Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena.
Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm.
Pošto ima nešto slabiju klijavost, treba ga sijati gušće, što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar.
Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu.
Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno, a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj.
Navedeno se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine.
A da biste dobili dobru kvalitetu proizvoda, usjev se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva.
Dolaskom jeseni, čim lišće odumre, proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije.
Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime.
S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova.
Začinska biljka:
Pastrnjak po svojim prehrambenim i ljekovitim svojstvima ide u red najvrednijih povrtnih kultura, a u nas je u mnogim krajevima gotovo nepoznat.
Teško je barem približno govoriti zašto se pastrnjak u nas ne sije u većim količinama i zašto u jelovnicima prosječne obitelji ne zauzima ono mjesto koje bi mu po svim mjerilima pripadalo jer ide u red najvrednijih povrtnih kultura, a gotovo je nepoznat u mnogim našim krajevima.
Možda je uzrok njegov slatkasti okus, a naše balkansko nepce više voli oštrije začine, a pastrnjak je začinska biljka.
Njemačke domaćice istuku sjeme pastrnjaka, koje je vrlo aromatično, u avanu, spremaju ga tako zdrobljenog u staklenku i upotrebljavaju kao koristan i zdrav začin za pripremanje zelene salate, salate od krastavaca ili rajčice, za jela od bundeve, kiselog zelja, za začiniti govedinu i puretinu.
Naime, praksa je pokazala da se uvrštavanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka.
Kultivirani pastrnjak je, kao i većina povrtnica, nastao iz divljeg, samoniklog pastrnjaka na tlu Europe, koji i danas raste u izobilju u europskom dijelu Rusije, na Kavkazu i nekim Balkanskim zemljama.
U prirodi rastu i neke zaista otrovne biljke (kukuta i trbulja) koje mu jako sliče.
Trovanje tim biljkama pripisuje se pastrnjaku, jer ih je čovjek u svom neznanju zamijenio.
U mnogim Europskim zemljama, upotrebljava se znatno šire i raznovrsnije nago u nas.
U Irskoj seljaci prave od pastrnjaka i hmelja izvrsno pivo, kuhaju marmeladu, fermentirane napitke s kvascem te cijenjeno vino.
Zbog znatne količine šečera, od pastrnjaka se može proizvoditi alkohol.
Od sušenog i mljevenog korijena može se pripremati izvrstan kruh.
PASTRNJAK - KORIJEN
Ljekoviti sadržaji:
korijen sadrži 14,5 posto ugljikohidrata,
1.3 posto bjelančevina,
0.4 posto masti,
800-1200 mg mineralnih sastojaka, i to kalija 450-700 mg, kalcija i fosfora
48-50 mg, magnezij,
sumpor, željezo i bakar, vitamina C 17-32 mg,
eterična ulja i alkaloidi.
Energetska vrijednost na 100 g pastrnjaka je 315 kj ili 75 kal.
Ljekovitost prema drugim narodima:
Ovaj začin deluje stimulativno na apetit, poboljšava probavu, djeluje protiv grčeva u crijevima i kao diuretik.
Čaj od korjena pomaže u smanjivanju kašlja, ima tonizirajuće efekte kod općte slabosti, ublažava bol, preporučuje se za izbacivanje pjeska iz bubrega.
Sok od pastrnjaka poboljšava probavu, jača stjenke kapilara, ublažava bol.
Koristan je protiv bronhitisa, pneumonije, tuberkuloze pluća, emfizema.
Normalizira metabolizam, malo smanjuje sadržaj šećera u krvi.
Pastrnjak pripada obitelji štitariki (familiae umbelliferae), a ljekarnički mu je naziv radix pastinacae sativae s. silvestris.
Ova je biljka prirodni afrodizijak, antiskorbut, antispazmatik, dermetik, dijetetik, diuretik, holagog, kradiotonik, karminativ, rubifacijens i sedativ.
Pradomovina pastrnjaka je sjeverna Europa.
rimski car Tiberije, inače veliki obožavatelj pastrnjaka, donio ga je u Rim s obala Rajne.
Zbog visokog postotka šećera neki narodi, primjerice Irci, koristili su uz hmelj i pastrnjak za pripremanje izvrsnog piva, zatim kuhaju marmelade, fermentirane napitke s kvascem, cijenjeno vino.
Zbog znatne količine šečera, od pastrnjaka se može proizvoditi alkohol.
Od sušenog i mljevenog korijena može se pripremati izvrstan kruh.
Kod oboljenja kod kojih se stvaraju nakupine vode, pastrnjak kao dijetalno povrće, ima višestruko djelovanje.
To je snažan diuretik koji izravno potiče rad bubrega, srca, pluća i jetre, koji zbog nakupina vode inače ne mogu normalno funkcionirati, a kao dijetetik pomaže kod tegoba s bubrezima i mjehurom, kao što su zastoj mokraće, infekcije, kamenci, pijesak i bakterije.
PASTRNJAK - CVIJET
Način primjene i doziranje:
Dijete s pastrnjakom pomažu regulirati krvni tlak, posebice ako se juhama od pastrnjaka dodaju peršin ili celer.
Zapadna pučka medicina koristi pastrnjak za liječenje bolesti mjehura, jetre, komplikacija sa želucem, bolesti bubrega, artritisa, gihta, nesanice, akni, za obloge, za jače mokrenje te za otapanje i izbacivanje kamenaca.
Visokovrijedni sastojak alkaloid pastincin koji se danas proizvodi i u čistom stanju koristi se za liječenje:
- bolesti srca kao što su stenokardije, neuroze koje se manifestiraju stezanjem krvnih žila i grčevima u crijevima
- reumatskih oboljenja
- nesanice
- nadutosti u crijevima
- za regulaciju probave
- za ublažavanje tegoba sa želucem i žuči, naručito kod slabog izlučivanja žuči.
Juha:
(dijeta za mršavljenje)
100 g. korijena pastrnjaka, 50 g. poriluka, 50 g. zobenih pahuljica.
priprema:
Korijen pastrnjaka skuhati i pred kraj kuhanja dodati sitno izrezan poriluk i zobene pahuljice, te začiniti listovima ružmarina.
Po ukusu možete posuti ribanim parmezanom.
Upotreba: Uzimati kao diuretičnu juhu bogatu mineralnim sastojcima i ugljikohidratima.
Ovakve juhe s dodatkom korijena peršina i celera pojačavaju izlučivanje mokraće.
Ako se juha od pastrnjaka jede duže vrijeme, njezino diuretično djelovanje znatno će utjecati na smanjenje tjelesne težine!!!
PASTRNJAK - BILJKA
Popečci od pastrnjaka:
Tri četvrtine šalice naribane mrkve i pastrnjaka (otprilike 2 mrkve i 1 pasternjak), pola šalice sitno nasjeckane ljutike, 1 veliko jaje, lagano umućeno, trećina šalice krušnih mrvica, sol i papar (prema ukusu), prstohvat mljevene ljute paprike, biljno ulje za prženje.
Pomiješajte mrkvu, pastrnjak, ljutiku, jaje, mrvice, sol i papar. Zagrijte ulje u velikoj tavi, na srednjoj vatri. Oblikujte popečke i pržite ih u ulju 5-7 min sa svake strane, ili dok ne dobiju zlatno-smeđu boju. Ocijedite na kuhinjskom papiru.
Poslužite sa salatom od rukole ili matovilca,
Toksičnost:
Sadrži fototoksične furokumarine koji pod utjecajem sunčevog svjetla od 3200 do 4000 angstroma mogu izazvati fotofitodermatozu (dermatitis striata et bullosa pratensis).
Kontraindikacije:
Osjetljive ili alergične osobe neka izbjegavaju kontakt s pastrnjakom, jer može izazvati jak alergični dermatitis.
PASTRNJAK
Oprez:
Divlji pastrnjak treba dobro poznavati, da se na zamijeni s otrovnom kukutom i trubeljkom, kojima je nalik.
